I DALJE IMA VELIKE DOZE RADIJACIJE! 37 godina od nuklearne katastrofe u Černobilju! Da li ima više straha sada nego tad?
Podeli vest
Pre dve godine, na 35. godišnjicu nesreće, ukrajinske vlasti otvorile su tajne dokumente koji pokazuju da su se ozbiljne nesreće dešavale u toj nuklearnoj elektrani nekoliko puta pre 26. aprila 1986. godine
Prošlo je 37 godina od najveće nuklearne katastrofe u istoriji čovečanstva. Tog 26. aprila 1986. godine eksplodirao je četvrti reaktor u nuklearnoj elektrani u Černobilju, a posledice ove nesreće ljudi osećaju i danas.
Arhiva Službe bezbednosti Ukrajine i Ukrajinski institut za nacionalno sećanje skinuli su oznaku tajnosti sa dokumenata o izgradnji nuklearne elektrane u Černobilju i nesreći koja se tamo dogodila.
22.06.2020
13:58
Ova 37. godišnjica katastrofe, koja je duboko urezana u sećanja Ukrajinaca, protiče u strahu od mogućeg nuklearnog rata.
Ukrajina ima 15 nuklearnih elektrana, međutim, najveća u Zaporožju, privlači najviše pažnje. Iako su iz IAEA apelovali da se borbe u blizini nuklearke obustave, činjenica je da se napadi dešavaju svakodnevno.
Bivši direktor IAEA Oli Hajnonen rekao je u izjavi za Euronews da je strah od nukelarne katastrofe danas mnogo veći nego pre 37 godina.
- Ova situacija je na neki način mnogo gora, jer je ovo sukob na međunarodnom nivou. Veoma je teško da se nukelarne elektrane zaštite od svakodnevnih napada - rekao je on.
Međutim, Svetska nuklearna asocijacija koja se zalaže za promociju nuklearne katastrofe, ima nešto optimističniji stav. Njihov direktor za komunikacije Džonatan Kob kaže da je uzrok nuklearne katastrofe u Černobilju bio nizak stepen bezbednosti.
- Nesreća se nije dogodila jer su oni prekršili pravila. U stvari, njima nisu ni data pravila koja treba da slede. Nakon ove nesreće i industrija i regulatori su naučili bitnu lekciju - rekao je on.
Takođe, najviše rukovodstvo Rusije je od početka sukoba u Ukrajini u više navrata pretilo da će ukoliko budu morali upotrebiti nuklearno oružje. Ukoliko do toga dođe, zapadni lideri su upozorili da će odgovoriti na ovakvzu vrstu napada.
Najteža situacija oko NE Zaporožje
Nuklearka u Zaporožju, najveća je u Evropi, ali je osam dana nakon početka rata u Ukrajini pala u ruske ruke. Ukrajinski radnici ostali su da rade u nuklearki kako bi osigurali da ona radi po propisima.
Nakon nekoliko meseci neizvesnosti, u septembru prošle godine, ugašen je poslednji reaktor. Elektrana sada radi u drugoj, manje osetljivoj fazi operacije.
Direktor IAEA Rafael Grosi posetio je 29. marta prošle godine NE u Zaporožju.
- U stvarnosti, situacija se pogoršava. Ako pročitate prošlonedeljni Grosijev izveštaj, vidite da je samo oko četvrtina osoblja za održavanje prisutna u Zaporožju. Četvrtina osoblja nije dovoljna, jer nuklearne elektrane imaju sistem redovnog održavanja, redovnih inspekcija i bezbednosnih inspekcija od strane nadležnih organa. Ne uspevaju da održavaju sve kako je planirano, što znači da nuklearna elektrana vremenom propada. Nestašica je rezervnih delova. Mislim da idemo u pogrešnom pravcu, a to možeda dovede do oslobađanja nove radioaktivnosti - rekao je Hajnonen.
Svetska nuklearna asocijacija ovaj izveštaj tumači drugačije.
"Obe zaraćene strane tvrde da vode računa e nuklearnoj elektrani, zbog toga ne očekujemo da će ona postati meta u ratu. Smatramo da ovu situaciju treba posmatrati sa oprezom. Jasno je da se sukobi odvijaju blizu elektrane, međutim, projektili su nekoliko puta pogodili nuklearku, ali reaktori nisu oštećeni", rekao je Kob.
On kaže da su reaktori sami po sebi vrlo robusni.
- Reaktori su obloženi slojevima metala i čelika. Prostorije u kojima su oni nalaze napravljeni su tako da izdrže sve tipove nesreća - dodao je on.
Najveća nukelarna katastrofa na svetu
Podsetimo, na današnji dan, 26. aprila pre 37 godina u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao je četvrti reaktor kada je radioaktivni materijal izbačen visoko u nebo.
Reaktor broj četiri u elektrani 110 kilometara severno od glavnog grada Kijeva eksplodirao je 26. aprila 1986. godine.
Iako je obližnji grad Pripjat evakuisan narednog dana, dva miliona stanovnika Kijeva nije obavešteno uprkos opasnosti.
Ostatak sveta za katastrofu je saznao tek nakon što je u Švedskoj otkriveno pojačano radioaktivno zračenje.
Na kraju je iz okoline evakuisano više od 100.000 ljudi, a u toj oblasti su ostali samo radnici koji su čistili reaktor.
Radijacija je iz elektrane zračila do 2019. godine kada je prekrivena velikim lučnim štitom.
Pre dve godine, na 35. godišnjicu nesreće, ukrajinske vlasti otvorile su tajne dokumente koji pokazuju da su se ozbiljne nesreće dešavale u toj nuklearnoj elektrani nekoliko puta pre 26. aprila 1986. godine.
Ukrajinska bezbednosna služba otkrila je da su sovjetske vlasti izdale ukaz 8. jula 1986. godine kada su proglašeni tajnom svi detalji vezani za katastrofu u Černobilju, uključujući i to koliko ljudi je obolelo. Prema agenciji u oktobru 1987. godine francuski novinar pokušao je da odnese uzorke tla i vode u inostranstvo, ali je KGB zamenio te uzorke sa čistim uzorcima.
Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000. godine.
Reaktori u Černobilju trebalo bi da budu demontirani do 2064. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Arhiva Službe bezbednosti Ukrajine i Ukrajinski institut za nacionalno sećanje skinuli su oznaku tajnosti sa dokumenata o izgradnji nuklearne elektrane u Černobilju i nesreći koja se tamo dogodila.
Sjedinjene Države i Ukrajina neće moći da zamene mrtve ukrajinske oružane snage, tako da pomoć Zapada neće doneti pobedu nad Rusijom, rekao je penzionisani američki potpukovnik Danijel Dejvis na svom blogu na Jutjubu.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić i nosilac liste SNS za novosadske izbore prof. dr Vesna Turkulov proslaviće Vaskršnje praznike sa svojim porodicama, u znaku jedinstva. Za novosadski Dnevnik otkrivaju koje ih uspomene vezuju za ove praznične dane.
Srpska lista uputila je čestitke povodom Vaskrsa patrijarhu srpskom Porfiriju, vladiki raško-prizrenskom i kosovsko-metohijskom Teodosiju, sveštenstvu i monaštvu crkve i vernicima, uz želje da Srbi ostanu i opstanu na Kosovu, čuvajući ga za buduće generacije.
Doskorašnji ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da postoji pritisak sa Zapada na Aljbina Kurtija da napravi "nepovratni korak" ka formiranju Zajedince srpskih opština, ali je pitanje "od milion dolara" šta je zapravo taj nepovratni korak.
Konzumacija jaja u umerenim količinama, kao deo uravnotežene ishrane ne predstavlja problem za većinu ljudi, međutim, ako se sa njima pretera, to može da isprovocira napad žuči a pogotovo kod onih koji već imaju problem sa kamenjem u žučnoj kesi ili upalu.
Licemerno učestvovanje Hrvatske u nemačkoj kampanji da Srbe proglasi genocidnim narodom, analizirao je gos Info jutra, član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Svrhu Vaskrsa kao jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika i zamisao Boga za čoveka na zemlji, analizirao je gost Info jutra, sveštenik Gligorije Marković.
Urednik hronike Informera Nikola Resanović gostovao je u emisiji "Info veče" Informer TV i govorio o dva masakra koja su pre godinu dana zavila Srbiju u crno.
Gost emisije "Info veče" na Informer TV bila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za brigu o porodici i demografiju. Ona je pričala o značaju porodice i važnosti porodičnih vrednosti za zdravo i stabilno društvo.
Miloš Jovanović, mladić koji je ranjen u masakru u Malom Orašju 4. maja 2023. godine, u kojem je ubijeno devetoro mladih ljudi — od kojih većina drugara sa kojima se svakodnevno družio — na godišnjicu svirepog zločina, prisetio se kako je izgledala noć koja mu je promenila život.
Majka Koste Kecmanovića koji je odgovoran za masakr u OŠ "Vladislav Rubnikar" je ugledni stručnjak u Beogradu. Naime, ona je asistent na Biološkom fakultetu u Beogradu i bavi se pored održavanja nastave i istraživačkim radom.
Uroš Blažić (21), optužen da je na današnji dan prošle godine streljao devetoro i ranio 12 mladih u Malom Orašju i u Duboni, i Vasilije Gačević (23), odbegli ubica MMA borca Stefana Savića (23), išli su svojevremeno u istu školu u Beogradu i sasvim je moguće da su se poznavali!
Više tužilaštvo u Pančevu donelo je danas naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. S. (19) iz Grocke zbog sumnje da je izvršio krivična dela obljuba sa detetom i zlostavljanje i mučenje.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Naravno da ću slaviti Vaskrs i ispoštovaću sve običaje! Najlepše mi je bilo u Partizanu, a žao mi je što u Humskoj nisu dali vremena Igoru Duljaju, jer je mogao da uradi velike stvari, poručio je Obiora Odita (40), čuveni napadač i ljubimac "grobara" za Informer.
Rokas Gedraitis (31) u opširnom intervjuu za Informer govorio o promeni trenera, potencijalnom ostanku u Crvenoj zvezdi, presudnim faktorima prilikom dolaska na Mali Kalemegdan i još mnogo toga...
Fenomenalni Entoni Edvards (22) protekle večeri predvodio Minesotu do pobede protiv Denvera (106:99) u prvom meču polufinalne serije Zapada, a onda je nakon utakmice veličao srpskog asa Nikolu Jokića.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.