Rusija protiv ostatka sveta! Krenula je nova svemirska trka za Mesec - ko će prvi imati bazu na zemljinom satelitu?!
Podeli vest
Ruska državna svemirska korporacija Roskosmos izvestila je da se misija Luna-25 na Mesec - prva u Moskvi od 1976. godine - odvojila od gornjeg stepena „Fregate" i da nastavlja svoje putovanje do Zemljinog satelita. Do sada je sva avionika ispravno funkcionisala, a operateri su održavali stabilnu vezu sa letelicom, dodaje se u saopštenju.
Očekuje se da će Luna-25 poleteti sa kosmodroma Vostočni u dalekoistočnom Amurskom regionu u petak ujutro, a očekuje se da će Luna-25 sleteti na neucrtani južni pol Meseca između 21. i 24. avgusta.
Otkako su prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JVST) objavljene prošlog jula, mnogi su bili fascinirani zadivljujućim fotografijama prostranstva svemira: od neverovatno detaljnih slika Jupitera, prstenova Urana, stubova stvaranja, savršenog Ajnštajnovog prstena na najdaljoj poznatoj zvezdi.
Astronomi su 20. jula ove godine primetili da je približavajuća kometa postala sto puta sjajnija. Radi se o kometi 12P/Pons-Brooks koji je službeno otkrivena 1812, a koja od nedavno, zbog odlamanja krhotina i leda, formom nalikuje na Milenijskog sokola - svemirski brod iz Ratova zvezda.
04.08.2023
08:44
Neće biti jednostavno
S obzirom na neravni teren ove oblasti, sletanje neće biti jednostavno - letelica će prvo kružiti oko Meseca na visini od 100 kilometara do nedelju dana. Tokom ovog perioda, Luna-25 će vršiti merenja trajektorije, a operateri će morati da se odluče između tri lokacije za sletanje - glavne severno od kratera Boguslavskog i dve rezervne lokacije.
Ako sve bude po planu, misija će provesti godinu dana prikupljajući uzorke na površini.
Suosnivač „Oušn gejta”, kompanije koja je organizovala tragično putovanje podmornicom do olupine Titanika, sada planira da pošalje ljude na Veneru. Giljermo Sonlajn, koji je takođe osnivač i predsednik "Humans2Venus", rekao je da se nada da će njegova nova kompanija moći da ugosti koloniju od 1.000 ljudi na najtoplijoj planeti Sunčevog sistema.
Kineska svemirska letelica nove generacije koja može da nosi sedam astronauta mogla bi prvi put da poleti 2027. ili 2028. godine.
24.07.2023
17:31
Teška 1,8 tona, stanica nosi 31 kilogram naučne opreme i opremljena je sa ukupno osam kamera i Lunarnom robotskom rukom.
Razlog zašto Rusija pokušava da sleti na Mesečev manje gostoljubivi južni pol, a ne na ekvatorijalni region, nije slučajnost. Naučnici veruju da u oblasti gde se očekuje sletanje ruske misije postoje naslage vodenog leda. Štaviše, južni pol je stalno osvetljen Suncem, što znači da se solarni paneli mogu postaviti tamo da bi generisali energiju za buduće misije.
Među ključnim ciljevima Lune-25 je izvođenje mekog sletanja na južni pol - nešto što druge nacije do sada nisu uspele da izvedu. Ovaj aspekt je važan da bi se osigurao uspeh budućih misija.
Povrh toga, ruska stanica će bušiti vodu - kako da bi se izbegla potreba za transportom vode sa Zemlje za buduće misije sa ljudskom posadom, tako i za sprovođenje naučnih studija. Veruje se da je voda na Mesec stigla putem kometa, tako da bi naučnici, analizirajući je, mogli da „otkriju nešto novo o istoriji Meseca, kao i o osnovnim zakonima Univerzuma", objasnio je Aleksandar Blošenko iz Roskosmosa.
Luna-25 će takođe proučavati zračenje na Mesecu i lunarnu prašinu, sa ciljem da iskoristi ovo znanje kako bi osigurao bezbednost budućih misija sa posadom.
Šef Mesečevog programa Ruske akademije nauka Lev Zeleni napomenuo je da će Rusija i njeni konkurenti takođe tražiti elemente retkih zemalja na satelitu.
Ambiciozni planovi Moskve
Luna-25 je deo prve etape ruskog Mesečevog programa. Ovaj početni deo (poznat kao 'Sortie') predviđa stvaranje baznog modula lunarne stanice i testiranje svemirske letelice 'Eagle' sa ljudskom posadom. U okviru etape, još tri 'Luna' misije će biti poslate na Mesec u narednih deset godina. Rad na novoj super-teškoj raketi Jenisej takođe bi trebalo da počne tokom ove faze.
Druga etapa će uključivati sletanje ruskih kosmonauta između 2025. i 2035. Očekuje se da će posada provesti dve nedelje na Mesecu i postaviti temelje za stalnu lunarnu bazu.
Konačno, do 2040. Moskva se nada da će završiti stvaranje lunarne baze i dve opservatorije.
Da li je Rusija sama u svojoj lunarnoj potrazi?
Paralelno razvijaju sopstvene lunarne programe SAD, Kina i Indija.
NASA-in program Artemis nastoji da uspostavi ljudsko prisustvo na Mesecu kao odskočnu dasku ka budućem istraživanju Marsa. Vašington se nada da će stvoriti sopstvenu lunarnu bazu do kraja ove decenije.
Očekuje se da će Boeingova super-teška SLS raketa biti glavno vozilo programa. Njegovo prvo suđenje sa ljudskom posadom zakazano je za novembar 2024.
Planovi Kine su podjednako ambiciozni, a Peking očekuje da postavi robotizovanu bazu na Mesecu do 2028. i da pošalje misiju sa posadom do 2030.
Indija je ušla u lunarno takmičenje poslednjih godina, a njen lunarni uređaj Chandraiaan-3 već kruži oko Meseca i očekuje se da će sleteti otprilike u isto vreme kada i ruska Luna-25 krajem ovog meseca. Nju Delhi takođe posmatra južni pol.
U 2019. godini, prethodna iteracija misije, Chandraiaan-2, skrenula je sa predviđene putanje i srušila se.
Indija planira da pošalje svoju sledeću lunarnu misiju u saradnji sa Japanom između 2026. i 2028. godine.
Reakcije zapadnih medija na misiju Rusije
Komentarišući lansiranje Lune-25, Vall Street Journal je rekao da to označava početak nove svemirske trke - aluzija na rivalstvo između SAD i Sovjetskog Saveza 1950-ih i 60-ih godina.
Politico je ponudio sličnu procenu, citirajući eksperta koji je rekao da će, ako misija uspe, to biti „masovno tehnološko i naučno dostignuće" za Moskvu. Mediji su dalje sugerisali da će Moskva, postavši prva nacija koja je izvršila meko sletanje na južni pol Meseca, pokazati Pekingu koliko je napredna njena svemirska tehnologija. To bi, kako navodi Politiko, pomoglo u jačanju pozicije Rusije u zajedničkim planovima dve zemlje da uspostave ispostavu na Mesecu.
Slično, France 24 tvrdi da je lansiranje u petak jasan znak da se „Rusija nada da će se ponovo pojaviti kao glavni igrač u istraživanju svemira". Ekspert kojeg citiraju mediji primetio je da moskovska misija na Mesec takođe treba da pošalje geopolitički signal.
Polarna svetlost na svim planetama osim na Neptunu ima zajedničko objašnjenje, nagoveštavaju istraživači u izveštavaju od 18. jula u "Nejčur komunikejšens".
Američka agencija za napredna istraživanja u oblasti odbrane (DARPA) i Northrop Grumman planiraju da izgrade lunarni železnički sistem, postavljajući teren za novu eru svemirskih vojnih operacija, istraživanja i ekonomije.
26.03.2024
20:38
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Otkako su prve slike sa svemirskog teleskopa Džejms Veb (JVST) objavljene prošlog jula, mnogi su bili fascinirani zadivljujućim fotografijama prostranstva svemira: od neverovatno detaljnih slika Jupitera, prstenova Urana, stubova stvaranja, savršenog Ajnštajnovog prstena na najdaljoj poznatoj zvezdi.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će danas u 10 časova pripremne radove na izgradnji kompleksa EXPO 2027, gde će prisustvovati ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će danas u 10 časova pripremne radove na izgradnji kompleksa EXPO 2027, gde će prisustvovati ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu.
Potpredsednica Skupština Srbije Sandra Božić odgovorila je Violi fon Kramon koja je izjavila kako bi predsednika Srbije Aleksandra Vučića trebalo "izbaciti napolje" i da za Srbiju nema pomoći iz EU sve dok se "igra autokratama u Kini i Rusiji".
Savet bezbednosti UN počeo je sednicu na kojoj se raspravlja o situaciji u Bosni i Hercegovini. Na početku sednice predsedavajuća Saveta bezbednosti UN Vanesa Frejzer, diplomatska predstavnica Malte, rekla je da sednici prisustvuju predstavnici BiH, Srbije i Hrvatske.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
Lekarsko veštačenje Miroslava Mike Aleksića, koje je trebalo da utvrdi njegovu procesnu sposobnost, dostavljeno je Višem sudu u Beogradu nakon zahteva sudskog veća zbog čestih odgoda ročišta uz objašnjenje da je vlasnik škole glume, koji je optužen za silovanje i polno uznemiravanje sedam polaznica škole, u lošem zdravstvenom stanju.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Madrid je plakao, cela Španija je plakala! Rafael Nadal je odigrao poslednji meč u Madridu, u svojoj zemlji u karijeri i poražen je u osmini finala od Jiržija Lehačke (2:0).
Američkoj porodici iz savezne države Juta se vratila njihova mačka nakon što su je greškom poslali poštom za Kaliforniju, gde ju je posle nedelju dana življenja u kutiji, spasio radnik kurirske službe Amazon.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.