Bajden nije ni slutio šta Si poseduje! Kina čuva oružje opasnije od nuklearnog kojim će srušiti SAD
Podeli vest
U članku „Kineske tajne operacije zlata“ napisao sam, da su brojke o veličini kineskih zlatnih rezervi koje se nalaze u zvaničnim dokumentima, veoma potcenjene, navodi ruski finansijski stručnjak Valentin Katasonov.
Katasonov, profesor na Katedri za međunarodne finansije Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO) kaže da prema poslednjim podacima Narodne banke Kine, rezerve zlata (deo kineskih međunarodnih rezervi) su jednake 2,33 hiljade tona (šesto mesto u svetu posle SAD, Nemačke, Italije, Francuske i Rusije).
Kao odgovor na rusko zaobilaženje sankcija, EU bi mogla da zahteva od Danske da pregleda tankere koji prevoze teret od istočnog Baltika, što bi moglo da dovede do direktnog sukoba ili opasnih pomorskih manevara
Tridesetčetvorogodišnja žena umrla je nakon što ju je pogodio grom.
17.11.2023
21:34
Međutim, dugi niz godina, kineske zlatne rezerve su se delimično dopunjavale kroz takozvane „neregistrovane“ transakcije. Takvo zlato se ne odražava u zvaničnoj statistici, to su nekakve rezerve u senci.
Od druge polovine prošle godine značajno je povećan obim kupovine zlata putem neregistrovanih transakcija. Shodno tome, raste učešće rezervi u senci u ukupnim rezervama zlata.
Prema najkonzervativnijim procenama, ukupan obim kineskih zlatnih rezervi je već premašio 5 hiljada tona, a prema drugim procenama, odavno je premašio 10 hiljada tona, te je Kina sada prva u svetu, prestigavši SAD (prema zvaničnim podacima, njihove zlatne rezerve su 8133,5 tona).
Kremlj je optužio Finsku da je izabrala put konfrontacije sa Rusijom, nakon što je Helsinki najavio da od ponoći planira da zatvori četiri prelaza na zajedničkoj granici. Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao je da Finska pravi „veliku grešku”.
Zapadni lideri su se "prečesto prepuštali magijskom razmišljanju – kladeći se na sankcije, uspešnu ukrajinsku kontraofanzivu ili transfer novih vrsta naoružanja kako bi primorali Kremlj da sedne za pregovarački sto", navode dvojica američkih analitičara u autorskom tekstu za "Volstrit džornal"
17.11.2023
20:56
Prema proceni stručnjaka, Kina svoje zlatne rezerve povećava domaćom proizvodnjom plemenitog metala (prvo mesto u svetu po proizvodnji zlata), kao i uvozom. Štaviše, uvoz premašuje domaću proizvodnju 2-3 puta, uprkos činjenici da Kina ne izvozi zlato iz zemlje.
Niko drugi na svetu nema tako gigantski priliv zlata koji se taloži unutar zemlje kao Kina.
Postavlja se pitanje- zašto Kina tako intenzivno gomila svoje zlatne rezerve? Često možete čuti ovaj odgovor- zlato je strateški resurs, zlato je „novac za hitne slučajeve“.
U slučaju bilo kakvog ozbiljnog globalnog nereda, kada se neočekivano (ne iz ekonomskih, već iz vojnih i političkih razloga) sruši američki dolar i zajedno s njim propadnu druge rezervne valute (evro, britanska funta, japanski jen itd.), zlato će ostaju jedino sredstvo plaćanja vitalnog kineskog uvoza. Logika je jasna.
Dolar
Inače, mnoge zemlje objašnjavaju zašto su zadržale zlatne rezerve, nakon što je doneta odluka o demonetizaciji zlata na Međunarodnoj konferenciji na Jamajci 1976. godine.
Zlato je tada degradirano u običnu robu. Američki dolar je prepoznat kao sredstvo plaćanja. Međutim, nikad se ne zna šta će se desiti, šta ako on nestane u slučaju nekog trećeg svetskog rata? Moraćemo da se vratimo na zlato kao „novac za hitne slučajeve“.
Međutim, vremenom je u prvi plan došla druga verzija razloga za akumulaciju zlata u Pekingu- smanjenje zavisnosti od američkog dolara.
2015. godine, kada je juan dobio status rezervne valute u MMF-u, Peking je imao ambicije da od juana napravi zaista međunarodnu valutu, i čak zameni juan mestom koje američki dolar zauzima u međunarodnim finansijama.
Zlato bi trebalo da bude sredstvo kojim će Peking svrgnuti dolar sa pijedestala svetske valute. Zlato u rukama Pekinga počelo je da se pretvara iz odbrambenog oružja u ofanzivno.
U Kini monetarne vlasti (centralna banka i ministarstvo finansija) ne pretvaraju juan u plemeniti metal. Do sada nije bilo izjava ili čak nagoveštaja kineskih vlasti da bi juan mogao da postane zlatna valuta.
Međutim, ima dovoljno glasina da bi se takva metamorfoza sa kineskom valutom mogla dogoditi. Postoji pretpostavka, da Peking ima koristi od takvih glasina (a navodno ih čak i podstiče), jer to povećava interesovanje za juan kod stranaca. Nerezidenti se psihološki pripremaju za činjenicu, da će juan neminovno postati svetska valuta.
Zlatni standard
Može li se u Kini uvesti zlatni standard? „Nebesko carstvo“ ima tako ogromnu količinu plemenitog metala, koju one zemlje koje su uvele zlatne standarde u 19. veku nisu imale ni blizu. Ovde stručnjaci nemaju jasno mišljenje.
Na kraju krajeva, zlatni standard je mač sa dve oštrice. Održavanje zlatnog standarda (tj. osiguranje zlatnog pokrića monetarne jedinice i obaveze pretvaranja novčanica u plemeniti metal) je moćno sredstvo kojim se nacionalni novac može brzo uzdići na pijedestal svetske valute. Drugi kraj štapa je, da uvođenje zlatnog standarda preti, da državne rezerve zlata mogu isto tako brzo ispariti.
Uzmimo, na primer, isti standard zlata koji je uspostavljen na konferenciji u Breton Vudsu 1944. godine. Formalno je bio na snazi do 1976. godine (pre Jamajčke konferencije), tj. 32 godine, ali realno, ne više od deset godina.
Početkom 1960-ih, Sjedinjene Države su imale trgovinski i platni deficit po prvi put od Drugog svetskog rata. Deficit je pokriven dolarima, što je izazvalo povećanje mase „zelenog papira“ van „Novog sveta“.
Počela je konverzija „zelenog papira“ u „žuti metal“ od strane drugih zemalja. Šezdesete su bile vreme brzog topljenja zlatnih rezervi SAD (na početku te decenije premašile su 20 hiljada tona). A kada je rezerva pala ispod granice od 10 hiljada tona, 15. avgusta 1971. godine, tada je američki predsednik Ričard Nikson glasno objavio, da je razmena dolara za zlato „privremeno obustavljena“.
Razmene više nije bilo, a zlatno-dolarski standard je svečano poslat u svet na Konferenciji na Jamajci u januaru 1976-te.
Vratimo se današnjoj Kini. Moja verzija ubrzane akumulacije državnih zlatnih rezervi je sledeća. Peking bi mogao da odluči da uvede zlatni juan, ali sa jednim ciljem- oštro prebaciti potražnju učesnika na globalnom deviznom tržištu sa američkog dolara na kineski juan (uzgred, moguće je da će do tada juan već biti digitalan- Kina je danas „ispred od ostatka” u promovisanju digitalne valute centralne banke).
Kineski zlatni standard će trajati samo onoliko koliko je potrebno, da se američki dolar uništi kao svetska valuta. Po mom mišljenju, ovo možda neće trajati više od mesec dana. Nakon kolapsa američkog dolara, razmena kineske valute za „žuti metal“ biće odmah zaustavljena (bukvalno dan nakon pada američkog dolara).
Naravno, nakon ovoga bi idealno za Peking bilo, da se postigne međunarodna konferencija u duhu konferencije na Jamajci 1976. godine, na kojoj bi svi učesnici glasali za uvođenje standarda papir-juan.
Zašto Pelking krije?
„Kolektivni Zapad“ će se posle kolapsa dolara konačno ispumpati kao balon, ali po inerciji i dalje može da se odupre Kini, i bojkotuje njene inicijative u monetarnoj i finansijskoj sferi. Međutim, ovde već ulazim u zonu fantazije, pa se vraćam na ono u šta sam sigurniji. Naime, na verziju da Kina povećava zlatne rezerve kako bi juan postala svetska valuta.
Još jedno pitanje koje mnoge brine- zašto Peking krije prave razmere gomilanja zlatnih rezervi? — Odgovor se može naći u članku „Kina gotovo sigurno poseduje više zlatnih rezervi od Sjedinjenih Država - evo zašto je to važno“.
Autor članka, Dominik Frisbi, piše: „Bilo da se radi o 10, 15 ili 30.000 tona, Kina neće moći da proglasi tako velike rezerve. U svakom slučaju ne još, jer će izazvati neželjeno povećanje i juana i cene zlata, a vladine devizne rezerve od 3,2 triliona dolara biće devalvirane.“
Ros Norman, izvršni direktor „Metals Daily-a“, o razlozima za brzu akciju Kine kaže, da će jačanje valute kao rezultat takve podrške rezervama biti kontraproduktivno. On objašnjava, da će to smanjiti konkurentnost kineskog izvoza.
Međutim, očigledno je, da će Peking pre ili kasnije morati da otkrije svoj adut u vidu gigantske državne rezerve monetarnog zlata. Dominic Frisbi zaključuje svoj članak na sledeći način: „Ako Kina odluči da koristi novac kao oružje, kao što su to učinile SAD, sve što treba da uradi je da proglasi svoje zlatne rezerve, možda čak i delimično da podrži juan sa njima.
U jednoj fazi se govorilo o digitalnoj valuti centralne banke koja bi bila delimično podržana zlatom. U ovom slučaju, neobezbeđen zapadni novac rizikuje da izgubi značajan deo svoje kupovne moći.
Podržavanje zapadnog papirnog novca barem delimično zlatom bi značilo oštru revalorizaciju zlata naviše – do desetina hiljada. To je adut koji trenutno ima Kina sa svojih 20 godina neprekidnog nagomilavanja. Onaj ko poseduje zlato postavlja pravila.
Dakle, Kina sprema udar protiv Sjedinjenih Država. Samo ovaj udar nije vojni, već valutni. „Zlatno oružje“ Pekinga protiv Amerike može biti mnogo efikasnije od nuklearnog oružja.
Pripadnici policije u Tivtu uhapsili su muškarca D.Đ. (47) zbog sumnje da je preko mobilne aplikacije pretio predsedniku ove opštine, Željku Komnenoviću.
Seizmička aktivnost i podzemni tokovi lave intenzivirali su se proteklih dana na poluostrvu Rejkjanes, u blizini glavnog grada Rejkjavika, što je navelo vlasti da pre šest dana evakuišu skoro 4.000 ljudi iz ribarskog grada Grindavik.
Let strateških nosača raketa Tu-160 i bombardera dugog dometa Tu-22M3 ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga iznad Norveškog mora bio je upozorenje Britaniji i Zapadu zbog sukoba u Ukrajini, piše Ekspres.
Predsedavajući Saveta za nacionalnu bezbednost Cači Hanegbi izjavio je danas da je ratni kabinet pristao na "poseban zahtev" SAD da se dopusti ulazak dva kamiona goriva svakog dana u Gazu kako bi mogli da upravljaju sistemom za prečišćavanje otpadnih voda u Pojasu Gaze, koji je na ivici kolapsa.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije reagovao na odluku Džozefa Bajdena da u zakonu finansiranja vlade ne uključi dodatnu finansijsku pomoć Kijevu
Kako konstatuje Zoran Meter, puno toga je u spoljnoj politici Vašingtona pošlo po zlu, od ukrajinskog konflikta, preko rata u Pojasu Gaze, do gubitka pozicija u Sahelu
Jakov Kedmi, šef izraelskih obaveštajaca, objavio je intervju na Jutjub kanalu "Valdman lajn" u kome je preneo svoje utiske o tome šta se dešava ne samo u Rusiji, već i na svetskoj sceni.
08.05.2024
13:36
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kao odgovor na rusko zaobilaženje sankcija, EU bi mogla da zahteva od Danske da pregleda tankere koji prevoze teret od istočnog Baltika, što bi moglo da dovede do direktnog sukoba ili opasnih pomorskih manevara
Oružane snage Rusije ulažu sve napore da postignu nove uspehe u specijalnoj operaciji pre nego što ukrajinska vojska bude mogla da iskoristi pristiglu američku vojnu pomoć. Borbe koje su u toku na bokovima Časovog Jara mogu postati jedna od najvažnijih bitaka ovog sukoba, uveren je Zapad.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Branka Đukić iz sela Meteha kod Plava, 2. septembra 1975. godine, pošla je da se upiše u četvrti razred gimnazije u Peći. Istog dana se vratila autobusom na Čakor i u popodnevnim satima krenula, preko Ječmišta, svojoj kući.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Mladić L.S. (21) koji se u nedelju ujutru vozeći "golfa" zakucao u kuću u Šumatovačkoj ulici na beogradskom Vračaru imao zabranu upravljanja, a policija nakon udesa u automobilu pronašla pištolj i nož, ipak nakon saslušanja u tužilaštvu pušten je da se brani sa slobode.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u nesreći na vašaru u Kuršumliji, prilikom rušenja konstrukcije ringišpila, povređeno 13 lica.
Nikola Jokić je postao deo posebnog društva nakon što je treći put u karijeri dobio priznanje za najkorisnijeg igrača regularnog dela sezone u NBA ligi.
Real Madrid se plasirao u 18. finale Lige šampiona nakon što je posle preokreta u drugoj utakmici pobedio Bajern sa 2:1 i sa ukupnih 4:3 prošao u finale. Ali, svet bruji o skandalu, a ne duelu Madriđana i Borusije Dortmund.
Real Madrid plasirao se u finale Lige šampiona pošto je na svom terenu savladao Bajern iz Minhena sa 2:1, a trener Bavaraca Tomas Tuhel je posle utakmice opleo po sudijama.
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.