50 GODINA OD NAJVEĆE SRPSKE SPORTSKE MISTERIJE! Uzeo zlato na Svetskom prvenstvu, preminuo posle samo 3 dana! IMAO JE SAMO 32 GODINE!
Podeli vest
Tog maja 1970. godine košarkaška reprezenzacija Jugoslavije iznenadila je ceo svet i ostvarila najveći uspeh u dotadašnjoj istoriji - osvojena je prva titula prvaka sveta
To je bio ujedno i najveći uspeh srpskog sporta, jer je jedna ekipa prvi put postala šampion sveta.
Italijanski stručnjak Andrea Trinkijeri (51) predvodiće košarkaše Partizana i naredne sezone, uprkos tome što će crno-beli opet igrati Evrokup, saznaje Informer
27.05.2020
08:55
Vaterpolisti su 1968. osvojili zlato na Olimpijskim igrama, što je takođe veliki uspeh, ali nisu imali titulu sa svetskog šampionata, kao ni fudbaleri, rukometaši, odbojkaši. Rukometaši su te iste godine bili reći na SP.
Euforija u tadašnjoj velikoj SFRJ bila je ogromna, pogotovo jer se Mundobasket igrao u Ljubljani gde je naša selekcija pobedom nad SAD obezbedila zlato jedan meč pre kraja šampionata jer je bila bolja plasamanu među ekipama SSSR, Brazil Italija, SAD, Češka i Urugvaj.
Bilo je to 23. maja kada je naš tim pobedom nad SAD 70:63 obezbedio zlato, iako je poslednji meč 24. maja poražen od SSSR 87:72. Slavlje je moglo da počne. Slavilo se od Vardara pa do Triglava, a sam predsednik države Maršal Tito primio je svetske šampione i slikao se sa njima.
Sve te scene videli smo i u filmu "Bićemo prvaci sveta", ali jedna stvar je izostavljena, čak nije ni pomenuta, kao da se nije ni desila, piše telegraf.rs.
Tri dana od pobede nad SAD desila se druga najveća tragedija srpskog sporta. Stameni centar Jugoslavije Trajko Rajković (32), pronađen je mrtav u svom stanu 27. maja ujutru.
Jednog od 12 junaka, jednog od sportskih heroja nacije, izdalo je srce. U decembru te godine bi napunio 33 godine. Bila je to druga smrt u reprezentaciji Jugoslavije, jer je manje od godinu dana pre toga poginuo Radivoj Korać 2. juna 1969.
Dan pred smrt Trajković je posetio redakciju „Politike". Pričao je o prvim suzama-radosnicama u karijeri posle pobede nad SAD u Ljubljani, o najlepšem mogućem oproštaju od reprezentacije, o ponosu sa kojim će pričati sinu detalje iz svoje bogate karijere.
Sportska karijera bila je pri kraju, ali je život bio pred njim. Na tom šampionatu u glavnom gradu Slovenije, Jugoslavija prvi put u istoriji postaje svetski šampion.
Prvi svoj veliki uspeh nacionalni tim platio je skupo. Nacija je dobila velikog šampiona a izgubila, ništa manjeg.
Sahranjen je u Aleji velikana, na nekoliko metara od Radivoja Koraća, druga iz OKK Beograda i reprezentacije, koji je poginuo 2. juna 1969. Trajko je ispraćen kao sportski velikan, onako kako je zaslužio.
Na hiljade ljudi došlo je na Novo groblje da ga isprati. Ostalo je sećanje na dobroćudnog džina koji od tog 28. maja 1970 počiva kao večiti prvak sveta.
Spekulacije o njegovoj iznenadnoj smrti nisu izostale tih dana. Jedan od saigrača Trajka Rajkovića u OKK Beogradu i pre toga u reprezentaciji Jugoslavije Momčilo Pazman, opisao je kako je sve to izgledalo tih dana.
- Strašno je bilo, do juče si ga gledao na terenu, a danas ga nema. On je prethodno veče bio specijalni gost na maturskoj večeri u hotelu Jugoslavija, a ja sam išao u Mažestik. Tada je to bilo popularno i bilo je vreme maturskih večeri.
- Ujutru me zovu iz OKK Beograda, kažu Trajko preminuo - seća se tog dana Pazman i nastavlja.
- Niko nije ni sumnjao niti se postavljalo pitanje da je bio bolestan - kaže nekadašnji as OKK Beograda.
Moma Pazman ističe da je tada u javnosti bilo dosta misterije oko razloga smrti.
- Bilo je mnogo spekulacija. Neki su pričali da je odmah posle tog meča sa Amerikancima imao manji infarkt, jer je legao na parket, ali to nema veze, verovatno je bilo od umora i euforije.
- Onda su išle priče kako je izbegavao lekarske preglede. Mislim, sve je moguće, ali ja ne verujem u to, jer svako čuva svoju glavu. - Pokušao sam da saznam od doktora reprezentacije iz Ljubljane Pece Markovića, ali on nije želeo ništa da mi kaže posebno. Rekao je da je na poregledima sve bilo u redu, valjda je štitio struku ili slično.
- Bilo je po novinama raznih priča, sve se svodilo na te spekulacije da se sumnjalo da je on izbegavao da se pregleda. Ali, ne verujem da je on imao neke simptome i da je znao, a da nije hteo da se pregleda.
Tada tih godina pregledi su bili takođe obavezni, naročito u reprezentaciji.
- U klubovima je bil obavezno, ali da budem iskren do kraja, pošto smo znali lekare, a pregledali smo se svakih šest meseci, često smo odlazili samo na razgovor i dobijali potpise. Međutim, u reprezentaciji su testiranja bila ozbiljna i detaljna, tako da tu nije moglo da bude nekih propusta - objašnjava Pazman.
Moma Pazman dalje otkriva kakav je Rajković bio saigrač.
- Bilo je jako teško igrati u toj ekipu i u toj petorci Korać, Gordić, Sija Nikolić i Rajković. Trajko je bio sumnjive visine za centra, 204 cm koju sad imaju maltene bekovi, ali je bio skladno građen, i brz što je za centra jako važno.
- Najjače oružije mu je bio desni zakorak i horog. Bio je zahvalan igrač, znao je da se kreće u napadu nije bio statičan i naravno u odbrani veoma korektan što je za OKK Bilo jako važno, jer Korać nije igrao odbranu, Gordić je folirao da igra, a Nikolić tu i tamo - objasnio je Pazman.
Trajko Rajković je rođen 07. decembra 1937. u Leskovcu, prelazi u Beograd posle zavrsene srednjeskole, upisuje medicinu i igra u Beogradskom Železnicaru gde tek sa 19 godina pocinje ozbiljnije da igra kosarku.
U OKK Beograd je došao 1959 godine. Vrlo visok (205), pomalo nespretan i bojažljiv mladić, od koga se tek ponešto moglo očekivati.
Međutim, tadašnje rukovodstvo OKK Beograda u „materijalu" od koga je Rajković Trajko bio napravljen, prepoznalo je košarkaški dijamant i započelo njegovo brušenje.
Napornim radom i treningom, za vrlo kratko vreme je poboljšao tehniku, svakodnevno poboljšavao koordinaciju, krupno telo dobilo je mišićnu masu što ga je ubrzo pretvorilo u jednu od najboljih „petica" u Ligi.
Imao je sreću da uđe u veliku ekipu OKK Beograda. Igranje sa Koraćem, Gordićem i Nikolićem donelo mu je strahovit napredak. a on njima ono što je timu nedostajalo: efikasnog centra koji je u početku igrao samo odbranu, ali je vremenom postao jedan od najboljih strelaca.
- Sećam se jedne anegdote sa Trajkom. Bili smo na nekim pripremama u jednom letovalištu između Trsta i Venecije. To nas je Žeravica častio jednim odmorom posle serije napornih treninga. I bilo je nas nekoliko, jedno sedam, osam. I tako sedimo pričamo, koka- kola kafa, zapali se neka cigareta ko je smeo, alkohola nije bilo. I na kraju uvek jedan plati ceo račun. Mislim da je Ražanj krenuo da plati, kad Trajko kaže ne, ja ču da platim.
- I sad svi u čudu, jer je Trajko bi stipsa, ali iz te neke sirotinje u kojoj je odrastao, jer je stalno štedeo novac za neku kuću na senjaku što je gradio. Kaže on "Vi pamtite Trajka tako, ali sad Trajko ima lovu" - ispričao je Pazman.
Usavršio je horog i postao napast za protivničke koševe. Trajko staje rame uz rame sa Koraćem i Gordićem i postaje centarska vedeta „plavog kluba", vrednost na koju se ozbiljno računa. Sa svojim karakterističnim horogom kao i izuzetnim osećajem za skok, Trajko je tih šampionskih 60-tih godina, bio nerešiva enigma za sve centre protiv kojih je igrao.
U OKK Beogradu je, odigrao 132 prvenstvene utakmice i dao 1.495 poena za 9 sezona sa prosekom od 11,3 kosa po utakmici iako je igrao sa nestvarnim strelcima u to vreme Koraćem, Gordićem i Nikolićem. Osvojio je tri prvenstva Jugoslavije, dva kupa Jugoslavije I dva puta igrao polufinale Kupa sampiona.
Sa 30 godina, posle niza blistavih sezona u OKK Beogradu, sezone 1967/1968 otišao je u Italiju, u Fargasu iz Livorna i postao najbolji strelac italijanskog šampionata. Dao je 521 poen, ostvario prosek od 24,8 poena i zadivio sve. Znalo se da može da poentira, ali s obzirom na ulogu koju je imao u OKK Beogradu i reprezentaciji, gde su drugi bili zaduženi za davanje koševa, niko nije očekivao prosek od skoro 25 koševa po meču.
U Italiji je bio veoma postovan i voljen. Vlasnik Fargasa mu je poklonio bordo Alfa Romeo Julia u kome su modifikovali sediste za vozace da bi Trajko mogao da vozi. Naredne sezone 1968/1969 prešao je u Noalex iz Venecije i završio na 7. mestu najboljih strelaca sa 19,4 dok je među skakačima bio četvrti sa 14,04 uhvaćene lopte po meču.
Te sezone, igrajući za Padovu, najbolji strelac Italijanske lige bio je Radivoj Korać sa prosekom 26,4. Dva drugara iz OKK Beograda bili su velike figure tada veoma jake italijanske lige.
Profesor Nikolić koji mu je bio trener u OKK Beogradu ga poziva vec 1963 godine u reprezentaciju Jugoslavije i Trajko igra na Evropskom prvenstvu 1963. u Poljsku, učinak od 5,4 poena bio je u skladu sa njegovom debitantskom ulogom a Jugoslavija je osvojila bronzanu medalju.
Iste godine na Mundijalu u Rio de Žaneiru, gde smo bili drugi, imao je prosek od 4,7 poena, a na Olimpijadi u Tokiju godinu dana kasnije 7,0. Kada smo zavrsili na sedmom mestu.
Na šampionatu Evrope u Tbilisiju i Moskvi 1965. prosek je popeo na 8,1 kada je osvojena srebrna medalja, zadržao ga je na Mundijalu 1967. u Montevideu kada je osvojena srebrna medalja.
U kvalifikacijama za Meksiko 1968. u Sofiji bio je jedan od najboljih sa prosekom od 13,1 poena, a na Olimpijadi u Meksiku kada smo osvojili srebrnu medalju je bio na standardnih 8,6. Na EP 1969. u Italiji, u koju je otisao 2 dana posto mu se rodio sin, stigao je do 9,8 poena u proseku i tada smo osvojili srebrnu medalju.
Na šampionatu sveta 1970. ostvario je 6,0 poena u proseku, tačno koliko je dao Amerikancima u odlučujućem meču, a najviše je dao Sovjetskom Savezu, 14, u poslednjem meču koji nije imao rezultatski značaj, jer smo već obezbedili titulu. Na žalost, bilo je to njegovih poslednjih 14 poena.
Boje nacionalnog tima Trajko Rajković branio je skoro celu deceniju, od 1963-1970. Ovaj košarkaški div na svojim širokim plećima, uz Iva Daneua, Krešimira Ćosića, Radivoja Koraća, Petra Skansija i drugove, izneo je mnoge terete i utabao put novoj košarkaškoj sili koja je izranjala na starom kontinentu.
Za vreme Trajkovog igranja u reprezentaciji, Jugoslavija je osvojila dva evropska srebra (1965 i 1969) i jednu bronzu (1963), jedno olimpijsko srebro (1968), dva srebra sa svetskih prvenstava 1963 i 1967 i prvo zlato u istoriji Jugoslovenske kosarke na Svetskom prvenstvu 1970 u Ljubljani. Trajko je osvojio i zlatnu medalju na nezvanicnom prvenstvu sveta odrzanom u Cileu 1966 godine. Osvojio je zlatnu medalju i na 4 Balkanijade na kojima je ucestvovao (1963, 1964, 1967 i 1969).
U reprezentaciji je za 7 godina odigrao 137 utakmica i dao 1.131 poen, jedan je od samo 25 igrača koji su u dresu reprezentacije postigli više od 1.000 koševa. Na 12 zvaničnih takmičenja osvojio je 11 medalja, a bio je član i ekipe koja je donela prvo zlato sa nezvaničnog prvenstva sveta 1966. u Čileu. Ostao je bez medalje samo 1964 na Olimpijadi u Tokiju.
Za sezonu 1969/1970 Trajko se vratio u OKK Beograda i zaigrao u timu sa Kotarcem, Marovićem, Pazmanjom, Ivačkovićem, Tanjevićem, Đurovićem... Nije odigrao sve utakmice ali ga je Ranko Žeravica uvrstio u 12 za Ljubljanu. Imali smo strahovito jaku centarsku liniju: super-talentovani Krešimir Ćosić i pokretni Vinko Jelovac kao dolazeće mlađe snage, Petar Skansi u najboljim igračkim godinama, a Trajko Rajković najiskusniji.
Iza Trajka Rajkovića ostali su sin Vladimir i supruga Biljana, i jedna velika uspomena na leskovačkog diva, krupnog čoveka i telom i srcem, košarkaša koji je zatnim slovima sa svojom generacijom pisao istoriju jugoslovenske košarke.
Unuk Trajka Rajkovića, Viktor, je nastavio kosarkasku tradiciju i sa uspehom nastupao u Americi za svoju skolu Branson-Ross i bio The Cronicle 2019 Boys All Metro (San Francisco) Player of the year. Od 2020. Viktor ce nastaviti karijeru na Seattle University.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Italijanski stručnjak Andrea Trinkijeri (51) predvodiće košarkaše Partizana i naredne sezone, uprkos tome što će crno-beli opet igrati Evrokup, saznaje Informer
Vladimir Putin peti put stupio je na dužnost predsednika Rusije, a tim povodom u Kremlju održana je svečana ceremonija kojoj su prisustvovale brojne zvanice. Nakon polaganja zakletve, Putin je zahvalio građanima u svim regionima na "poverenju i podršci", kao i onima koji se danas bore u zoni SVO za Rusiju.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Proizvodnja cveća u valjevskom kraju postaje sve aktuelnija i veoma unosan posao. Mnogima cvećarstvo često iz hobija prerasta u osnovno zanimanje, dok popularizaciji ove grane poljoprivrede doprinosi mogućnost proizvodnje na manjim površinama uz postizanje dobrog profita.
Znak pre sletanja kineskog predsednika Si Đipinga na aerodrom Nikola Tesla dala je vojna avijacija. Naime, čuli su se Mig-ovi 29 koji su dočekali avion u kome je bio kineski predsednik na ulasku u vazdušni prostor Srbije i dopratili ga do aerodroma gde je sleteo.
Dolazak Si Đipinga u Srbiju biće značajno u mnogo aspekata za našu zemlju. Na ovu temu u emisiji "Info veče" govorili su Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Dragan Petrović, sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Poseta predsednika Si Đipinga Beogradu od velikog je značaja za našu zemlju. O ovoj poseti, ali i o odnosima dve države i dva predsednika u "Glavnom dnevniku" govorio je Zoran Spasić, predsednik Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku.
Vladimir Putin biće na čelu Rusije do 2030. godine. Ruska vojska počela vežbe za upotrebu nestrateškog nuklearnog oružja. Kineski predsednik Si Điping u poseti Beogradu. Na ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su pukovnik Duško Šljivančanin i dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije. Uživo u program uključio se i analitičar Andreja Lović koji je komentarisao današnju posetu Si Đipinga Beogradu.
Novi mandat šefa Rusije Vladimira Putina koji će trajati do 2030. godine. Mnogi ga u Rusiji doživljavaju kao modernog ruskog imperatora. Na ovu temu u "Info danu" govorio je Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu bezbednost.
Muž nestale Kolumbijke Ane Knežević, Srbin David, uhapšen je juče na aerodromu u Majamiju zbog sumnje da se dovodi u vezu sa njenim nestankom u Madridu početkom februara.
U postupku koji se pred sudom u Turskoj vodi protiv 18 optuženih za organizaciju i učešće u ubistvu Jovana Vukotića, među kojima su Radoje Živković, rođak Radoja Zvicera vođe "kavačkog klana", kao i Milan Vujotić izveden je novi dokaz, izveštaj veštaka o GPS uređaju koji je postavljen ispod belog "opela" u kom je 8. septembra 2022. u Istanbulu ubijen navodni vođa "škaljarskog klana".
U Višem sudu u Beogradu danas je održano pripremno ročište pred početak suđenja Ognjenu Dabetiću (34), optuženom za teško ubistvo transrodne tiktokerke Noe Milivojev (18) iz Kovilja, rođene pod imenom Đorđe.
Kako navodi The Guardian, pozivajući se na javnu organizaciju Global Vitness, zemlja je uvezla 5,2 miliona barela ruske nafte. Svaki dvadeseti vazdušni let koristio je gorivo napravljeno od ruske nafte.
Zapadne zemlje trguju ukrajinskom decom, izlažući ih seksualnoj eksploataciji i koriste njihove organe za transplantaciju, rekao je bivši agent CIA-e Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom .
Ukrajinske bespilotne letelice koje se koriste za napade u Crnom moru postale su mnogo opasnije: sada mogu da se probiju i čak su opremljene bacačima raketa. S obzirom na planove koje je Kijev objavio za nove napade na Krimski most, to će, naravno, zahtevati hitnu reakciju Rusije.
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj rekao je da je posthladnoratovski međunarodni sistem sada prestao da postoji i da je Amerika izgubila svoj "hegemonistički status".
Mnoge žene u slobodno vreme praktikuju opsesivno listanje modnih časopisa i maštaju o tome da jednog dana, s dobrim režimom ishrane i dobro isplaniranim treningom, i one izgledaju poput supermodela koji se smeškaju s naslovnica.
Većina roditelja strahuje da li su pravilno postupili prema detetu u nekim situacijama. Sigurno se događalo da neke reči izgovorite u stresu zbog premorenosti ili drugih obaveza.
Osobe rođene u maju su među najsrećnijim i najzdravijim ljudima, pokazalo je istraživanje britanskog psihologa Ričarda Vajsmana, koji je proučavao uticaj godišnjeg doba na razvoj dece
Iako se javno odrekla šminkanja, govoreći da je to oslobađajuće i da prihvata starenje, Pamela Anderson se na manifestaciji Met Gale ipak pojavila našminkana i sređena.
Užičanin Boško Karaić, advokat u penziji, svoj umetnički deo sebe je posvetio pravljenju finih i veoma komplikovanih predmeta. I sada, kada je u penziji i sa uničićima provodi dobar deo vremena, svoje slobodno vreme koristi za pravljanje brodića, ali i drugih stvari, u malim bocama.
Članovi Moto kluba "MC Road Guardian" iz Niša treću godinu zaredom organizovali su akciju "Deca protiv bajkera" da bi prikupili humanitarnu pomoć, ali i družili se sa najmlađim Nišlijama.
Rođeni Švajcarac, forenzičar, hemičar, kriminolog i profesor na Univerzitetu u Lozani, dr Arčibald Rajs, najveći je prijatelj srpskog naroda u 20. veku.
Zločinački izum turskog okupatora “Danak u krvi” (tur. “devşirme” ili “sakupljanje”) nije bio “prilika za napredovanje hrišćanske srpske dece” u turskom islamskom sistemu vlasti, kako to uporno pokušavaju da predstave pobornici iskama i pojedini zapadni komentatori.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.