STARI ZANATI KOJE SMO ZABORAVILI! Evo čime su se bavile abadžije, mutavdžije, rabažije, opančari, kujundžije
Podeli vest
Pre samo stotinak godina biti zanatlija u Srbiji je bio cenjen i častan izvor prihoda koji je omogućavao težak, ali pošten život. Zanatska proizvodnja se realizovala u zanatskim radnjama, a posao su vodili majstori koji su za svaku specijalnost imali poseban naziv.
Potreba za starim zanimanjima nije prestala, sve je teže pronači majstora kovača da otkuje kosu, napravi sekiru, potkuje konja ili bilo sta slicno od starih zanata.
Drevni manastir Svete Petke kraj Niške banje po mnogo čemu je jedinstven. U narodu je daleko poznatiji kao Iverica, a jedan deo istorije bio je i vojni manastir. U istoriji Srpske pravoslavne crkve nije poznat još jedan ovakav primer.
09.04.2023
08:30
Činjenica da su možda donekle i zaboravljeni, ne umanjuje vrednost sertifikacije za mnoge stare zanate, budući da je ipak primetna velika potražnja za kvalifikovanim radnicima tih profila. Donosimo vam primere naših prelepih, ali zaboravljenih zanata.
Abadžija
Abadžija je zanatlija, koji od abe- jako grubog vunenog materijala, sukna- pravi narodne nošnje.
Grnčar
Grnačarstvo je jedan od najstarijih zanata kojima se čovek bavio još od davnina. Ove zanatlije biraju odgovarajuću vrstu žemlje, koju potom mešaju sa vodom, a zatim je mese. Ovim postupkom dobijaju testastu masu od koje prave najrazličitije oblike.
Ovaj zanat se nekada isključivo radio samo ručno pa je trebalo više vremena da se napravi posuđe. Sa pronalaskom grnčarskog točka, postupak izrade predmeta je znatno brži.
Svi predmeti koji su se ovim postupkom pravili, stavljali su se u hledovinu ili na promaju da se dobro osuše. Nakon toga, po želji su se premazivali i oslikavali raznim bojama.
Potom se grnčarija pekla u specijalnim pećima na drva. Pečenje je, u zavisnosti od veličine redmeta, trajalo od nekoliko sati do nekoliko dana. Nakon pečenja, grnčarija se pažljivo hladi, što zahteva veliku veštinu zanatlije.
Ovaj zanat nije u potpunosti ugašen u Srbiji. Pojedini delovi naše zemlje i danas su i te kako pozani po sovom zanatu. Takvo je i selo, koje se nalazi nedaleko od Užica, Zlakusa, u kome se nalazi veoma kvalitetna glina, koja se mešenjem sa kvarcnim mlevenim kamenom koristi za izradu posuđa za pečenje.
Veliki broj umetnika danas se, takođe, bavi grnačarijom.
Mutavdžija
Drugi naziv za mutsvdžije je pletilja ili tkač. Ovaj stari zanat podrazumeva tkanje seoskih torbica od kozije dlake u kojima se ranije nosilo vino, so, sir, hleb, pogača ili rakija kada se išlo u rad na njivu. Često su se u te torbice pakovale stvari deci za školu. Svaki kraj je imao svoju kombinaciju boja, kao znak raspoznavanja na torbicama.
Postoje i mutavdžije prave i korpe, takozvane korpar-mutavdžije. Korparstvo je počelo da se razvija u Srbiji početkom 20. veka. Korpar-mutavdžije prave korpe od pruća crvene vrbe.
Majstori – korpari najčešce pletu na različitim drvenim kalupima i za svaki proizvod postoji drugi kalup.
Danas se proizvodi od pruća najčešće mogu nabaviti na vašarima. Variraju od malih suvenira, preko nameštaja od pruća do izrade raznih korpi za praktičnu upotrebu u domaćinstvu.
Odžačar
Odžačari su čistili gar iz dimnjaka, koji je ometao gorenje peći u vreme kada se grejalo i kuvalo u pećima na drva. Ove zanatlije su bile poznate po svojoj četki koja je montirana na dugačkoj sajli i kojojm su se čistili dimnjaci. Pošto se često događalo i da neki predmet zapadne u odžak, odžačati su nosili i tešku gvozdenu kuglu, kojom bi čistili odžake od tih predmeta.
Najprepoznatljiviji su bili po svojim odelima crne boje i licu koje je skoro uvek bilo garavo. Nosili su o male crne kapice.
Smatralo se da sresti odžačara znači sreću i pri susretu sa odžačarom je trebalo zavrnuti u krug jedno dugme na sebi (ali ne toliko da se otkine). Srećom se smatralo i ako se „ukrade“ dlaka iz odžačarske četke, kad on „ne vidi“.
Rabadžija
Rabadžija je najčešće sa volovskom zapregom radio „u nadnicu“. I, mada su volovi bili sporiji od konjske zaprege, daleko su bili snažniji i mogli su više da vuku. Ovo zanimanje postoji još u Srbiji i prisutno je naročito tamo gde su putevi loši. Danas rabadžije uglavnom izvlače drveće iz šume do puta.
Opančari (obućari)
Opančar je zanatlija koji se bavi ručnom izradom obuće, pre svega opanaka.Svoj procvat na teritoriji Srbije ovaj zanat doživljava u period od druge polovine devetnaestog do pedesetih godina 20. veka. Već od polovine 20. veka ovaj zanat počinje da se gubi.
Danas u Srbiji postoji samo nekoliko opančarskih zanatskih radnji, a opanci se prodaju uglavnom kao suveniri ili za potrebe folklornih grupa, kao deo narodne nošnje. Budući da je reč o zanatu koji spade u tradicionalno narodno stvaralaštvo, Pravilnikom Ministarstva privrede Republike Srbije stavljen je i pod zaštitu zakona.
Kujundžija
Za ovaj zanat se može reći da spada pod jednu vrstu umetnosti. Kujundžije se bave izradom ukrasnih predmeta, najčešće nakita. Nekada su kojundžije sve ručno radile, a za svoj posao su koristile prost alat. Danas zlatari, za obradu materijala i izradu ukrasa koriste savremenu tehnologiju i razne vrste dragog kamenja.
Najčešći proizvod ovih zanatlija je nakit poput prstenja, burmi, minđuša, šnali, broševa, ogrlica, narukvica...
Pored izrade ukrasnih predmeta zlatari se bave i gravurom tako da na svojim proizvodima (ili na proizvodu koji im se donese) graviraju slova, reči ili čitave crteže. U novije vreme zlatari se bave i ukrašavanjem ručnih i džepnih časovnika ili metalnih upaljača. Pored izrade i obrade ukrasa i nakita zlatari se u novije vreme bave pozlatom ili posrebrivljanjem nakita ili nekih drugih predmeta.
Berberin (brica)
Pod berberinom se uglavnom podrazumeva muški frizer dok se ženski frizer bavi damama i ima daleko složeniji posao. Berberska stolica je stolica sa rukohvatima i naslonom za glavu. Može se okretati u krug i dizati i spuštati.
Sem što su uređivali muškarcima kosu, brkove i bradu, brice su često preuzimale na sebe i uloge lekara, pa su u nedostatku istih ljudima kačili pijavice i vršili rituale obrezivanja.
Sarač
Sarač je stari srpski zanat. To je zanatlija koji izrađuje predmete od kože, pre svega sedla, opasače, kajase, futrole za vatreno oružje, bičeve i novčanike. U srednjem veku zabeleženo je da ovu opremu izrađuju majstori-sarači.
Sarač izrađuje proizvode ručno, dok među najpoznatijim alatima je saračko šilo i igla kojom se ručno ušiva. Alat je mnogobrojan i podrazumeva mnoštvo različitih noževa, sečiva, makaza, zumbi, kalupa.. Proizvode saračkog zanata krasi izuzetno kvalitetna izrada proizvoda. Veština obrade kože-izbor, načini štavljena; kao i razvoj zanata-zanatlije, esnafi, alat, proizvodi čine ”Sarački zanat”.
Bombondžije
Ovaj zanat podrazumeva proizvodnju bombona. U tu svrhu se najčešće koristio šećer, sa raznim ekstraktnim dodacima i bojama. Od istog materijala su pravljeni i štapići u obliku lula, poznati i kao luluce.
Bombondžija je svoje proizvode prodavao u svojoj Bombondžijskoj radnji. U vreme pijačnih dana, vašara ili sabora, bombondžija bi izlazio iz radnje i na pokretnoj tezgi ili na kolicima bi prodavao svoje proizvode.
Pored bombona, bombondžije su prodavale i šećerne table, ratluk, karamele i druge slatkiše.
Mnoge veštine na koje su se naši preci oslanjali da bi preživeli, današnje generacije su uglavnom zaboravile.
02.04.2024
07:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Drevni manastir Svete Petke kraj Niške banje po mnogo čemu je jedinstven. U narodu je daleko poznatiji kao Iverica, a jedan deo istorije bio je i vojni manastir. U istoriji Srpske pravoslavne crkve nije poznat još jedan ovakav primer.
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Prva supruga nekadašnjeg muftije i lidera Stranke pravde i pomirenja Muamera Zukorlića i majka aktuelnog lidera ove stranke i ministra u Vladi Srbije Usame Zukorlića, Umeja Ebu Taha Zukorlić, preminula je u Istanbulu posle teške bolesti.
Šta grašani Crne Gore misle hiljadugodišnjoj državnosti ove države najbolje ilustruje spontan i iskren odgovor jedne starije gospođe koja je novinarki odgovorila da je sve to do juče bilo srpsko.
Još dva dana ima do bruke i sramote u Savetu Evrope. Još veća parodija je što će Nemci sve to da otvore. I dalje se čekaju informacije o padu helikoptera u kom je bio predsednik Irana. Na ove teme u "Info večeri" govorili su novinarka Olivera Miletović, narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić i dr Dragan Petrović, Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Centralna tema razgovora je predsenikov put u Njujork. Broj pretnji na njegov račun nažalost se povećao. Na ovu temu u "Intervjuu dana" govorio je univerzitetski profesor dr Slavko Ivković.
Dok je sveta i veka govorilo se o tome da kad počne rat borimo se za nove teritorije. Poslednja dva veka situacija je sasvim drugačija. Ne vodi se teritorijalni, već ekonomski rat. Gosti emisije "Rat uživo" bili su prof. dr Dragan Škobalj, ekspert za energetiku i Stefan Srbljanović, predsednik SPOR.
Još uvek nema zvaničnih informacija o tome šta se dogodilo sa iranskim predsednikom. Premijer Slovačke na svu sreću je živ, ali ono što se dogodilo je ili namerna opstrukcija ili neverovatan propust njegovog ličnog obezbeđenja. Na sve aktuelne teme u svetu u emisiji "Info dan" govorili su dr Stanislav Sretenović, istoričar i Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U nastavku suđenja pripadnicima grupe "vračarci" optuženim za tri teška ubistva i šest pokušaja teških ubistava, danas su u Specijalnom sudu prikazani snimci ubistva Aleksandra Šarca (35) u Tržnom centru "Ušće".
Protiv roditelja Koste K. (14), koji je ubio 10 osoba, a šest ranio u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Vladimira i Mirjane Kecmanović danas je u Višem sudu u Beogradu krenula nova parnica i to po tužbi tada ranjenog dečaka Andreja B.
Čestitam mojim igračima, jer su pobedili u jako zahtevnoj utakmici i doneli mi duplu krunu, poručio je trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević.
Fudbaleri Crvene zvezde osvojili su Kup Srbije, pobedivši u finalu Vojvodinu 2:1 (1:0). Igra crveno-belih bila je ubedljivija nego što rezultat pokazuje, a posebno su se izdvojili Uroš Spajić i Mirko Ivanić. Uz malo sreće, igrač utakmice mogao je da bude Šerif Ndijaje, ali su mu poništena dva gola.
Fudbaleri Crvene zvezde u utorak veče proslavili su trofej Kupa Srbije, samim tim i duplu krunu, a šou im je na kraju, po svemu sudeći, ukrala atraktivna supruga Omrija Glazera, Šira Morag!
Izabranici Žarka Lazetića kao trećeplasirana ekipa u Superligi Srbije kvalifikacije za Ligu Evrope kreće od poslednjeg kola, dakle, mesto u Ligi konferencija je zagarantovano.
Optužbe za umešanost Rusije u pokušaj ubistva slovačkog premijera Roberta Fica su ludilo, poručila je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Ona je reagovala na tvrdnje britanskog tabloida Tajms koji smatra da Rusija stoji iza pokušaja ubistva premijera Slovačke Roberta Fica.
Ruski predsednik Vladimir Putin sastao se sa predsednikom Državne dume Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o pitanjima formiranja vlade i od koga je zatražio da prilikom odlaska na sahranu Ebrahima Raisija prenese iranskom rukovodstvu da Moskva očekuje da će se saradnja između dve zemlje razvijati na isti način kao i do sada i nakon smrti iranskog lidera.
Poljski režiser Patrik Vega napravio je, blago rečeno, skandalozan film o lideru Rusije Vladimiru Putinu koristeći za te svrhe veštačku inteligenciju. On je lice vladara Rusije nakalemio na telo pravog glumca i snimio verovatno najveću bljuvotinu otkako postoji sedma umetnost. Film, naime, prikazuje Putina od 10. godine do njegove izmišljene smrti i već je prodat u 50 zemalja. Makar tako tvrde njegovi producenti.
Manje od tri nedelje pre izbora za EU čini se da evropskoj desnici prete podele nakon što su iz francuskog Nacionalnog okupljanja saopštili da ne žele da sede u istoj grupi u Evropskom parlamentu kao i Alternativa za Nemačku (AfD).
Američka Centralna obaveštajna agencija planira da izvrši državni udar u Gruziji kako bi pripremila odskočnu dasku za napad na Rusiju, izjavio je bivši analitičar CIA Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom.
Saša se prisetio kako je došlo do toga da zaigra u seriji "Selo gori, a baba se češlja" i otkrio da je pre snimanja imao manji nesporazum sa rediteljem i glumcem Radošem Bajićem.
Stručnjak za baštovanstvo i biljke Hari Bodel naglašava važnost redovnog brisanja prašine s biljaka, ističući da mnogi zanemaruju ovu ključnu praksu. Prašina koja se nakuplja na listovima može imati ozbiljne posledice po biljke.
Kanski festival je vreme kada možemo videti veliki broj dama sa svetske javne scene. Pa je tako i nekadašnja prva dama Francuske zasijala kao redak dijamant.
Miljana Kulić nije ostala ravnodušna na povratak Lazara Čolića Zole u "Elitu" i uporno pokušava da privuče njegovu pažnju, dok njena majka Marija smatra da Miljana pati i razmišlja kako da joj pomogne.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.