SRPSKI KAMELOT UŠUŠKAN U DOLINI JORGOVANA Znate li sve tajne srednjovekovnog grada Magliča i našeg prvog dvorca?
Podeli vest
Na obroncima planine Stolovi, gleda na Ibar i neprikosoveno vekovima stoji Maglič – istorijski važna tvrđava koja je podignuta u vreme vladavine kralja Uroša u 13. veku. Maglič je jedan od 200 srednjovkovnih srpskih gradova.
Tvrđava Maglič prkosi na nadmorskoj visini od oko 150 metara, dok se oko njega uvija Ibar. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožje brda okružuje sa tri strane, a tokom proleća okružen je jorgovanima.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
31.05.2023
13:48
Legenda kaže da je ovo utvrđenje dobilo naziv po gustoj magli koja je često pokrivala čitav ovaj deo. Danas se do nje lako dolazi osvetljenim putevima.
Maglič podseća na zamak iz bajke
Utvrđenje se uzdiže nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo Polje. Danas je kraj magistrale koja povezuje Kraljevo sa Raškom i Novim Pazarom, kao i Jarinjem na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom.
Jedna pretpostavka istoričara je da je Maglič podigao Uroš I posle mongolskih prodora, druga je da ga je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio Žiču i Studenicu.
Unutrašnjost tvrđave
Laganim hodom uzbrdo, uskim zavijucima, do utvrđenja se stiže za dvadesetak minuta. Put je u pojedinim deonicama obnovljen. Čak ima i pokoja klupa. Na samom ulasku u Maglič, umesto kustosa ili čuvara, dočekala nas je dobroćudna keruša koju smo iz neznanog razloga nazvali Barbara, i koja nas je sprovela u unutrašnjost zdanja.
Iako u ruševinama, zidine su očuvane, a celokupni lokalitet, koji je proglašen za spomenik kulture od izuzetnog značaja, sastoji se od ostataka palate sa podrumom, Crkve Svetog Đorđa, glavne i pomoćne kapije, cisterne za vodu i sedam kula visokih dvanaest metara, dok je osma – Donžon – arhitektonski pojam za najjaču kulu, "utvrdu u utvrdi" – visoka dvadeset metara.
Bedemi su dugi 270 metara, a ceo grad se proteže na površini od dve hiljade kvadratnih metara. Na bedeme i kule može se popeti strmim drvenim stepenicama. Sa svih strana pogled na dolinu je očaravajuć.
Marija Aleksić Čevrljaković, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika iz Kraljeva, kaže da je sadašnji Maglič iz temelja obnovio žički arhiepiskop Danilo II.
- Pre tvrđave Maglič, na tom mestu je postojalo utvrđenje iz doba Vizantije, najverovatnije iz 12. veka, od kojeg su otkriveni tragovi samo dva zida i delimično jedne kule. Arhiepiskop Danilo II je sve to obnovio sakrivajući tragove vizantijske gradnje. Sve ovo što danas vidimo je iz prve polovine 14. veka – kaže Marija Aleksić Čevrljaković.
Razvoj srpske srednjovekovne države, njeno pomeranje ka jugu i relativno miran period, bez velikih ratova, doprineli su da Maglič izgubi na značaju kao utvrđenje u srcu države. Zato nije ni čudo što je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao crkvenim i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga.
- Za razliku od tadašnjih utvrđenja Moravske Srbije, Maglič nije imao ulogu da osigura i brani određeni prostor. On je bukvalno podignut u onom zapadnoevropskom smislu reči, kao zamak jednog vlastelina. Zato je on zanimljiv, jer je praktično prvi dvorac koji je sagrađen na ovim prostorima – objasnila je arheolog Marija Aleksić.
Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on priključen Osmanskoj carevini neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 1459. godine kada i cela srpska despotovina.
Turskim osvajanjima, Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika. Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbije u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli udare po osmanlijskim posadama u drugim naseljima. Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada, ali on uskoro biva napušten i više nikada nije naseljavan.
Postoji legenda da je Maglič sazidala Irina, žena despota Đurađa Brankovića, omražena i zato nazvana prokletom Jerinom. Zdanje se i danas u narodu naziva Jerinin grad. Stručnjaci, međutim, tu legendu odbacuju, jer bi to značilo da je sagrađen početkom 15. veka.
Inače, narod je naziv Jerinin grad davao većem broju starih urušenih gradova čije se poreklo ne zna, povezujući ga sa legendom o Prokletoj Jerini i njenom zidanju Smedereva, koje je duboko ukorenjeno u predanju kao simbol kuluka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
„Tenkovi-kornjače“ ili „car-mangali“ sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom Đorđe Milićević čestitao je danas 1. maj, Praznik rada, svim građanima Srbije, u zemlji i dijaspopri, uz želju da praznike provedu u zdravlju i radosti sa najbiližima.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić sazvala je za danas posebnu sednicu na čijem dnevnom redu je izbor vlade i polaganje zakletve predsednika i članova Vlade Srbije. Mandatar za sastav vlade Miloš Vučević izneće na sednici, koja je počela u 12.00 sati, program i predložiti sastav vlade.
Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Milenko Jovanov reagovao je na izlaganje narodnog poslanika Demokratske stranke Nebojše Novakovića, i rekao da je uveren da je Novaković lično bio veoma pogođen onim delom ekspozea u kojem je mandatar Miloš Vučević govorio o otklonu od jugoslovenstva i jugonostalgije, što ga je navelo da prilično jadno reaguje i pokuša lično da diskredituje Vučevića.
Sednica Skupštine Srbije prošla relativno očekivano. Miloš Vučević izneo je ko će biti ministri u novoj Vladi. Ipak, kao po običaju, pripadnici opozicije pokušali su da naprave skandal i od ove sednice. Na ovu, ali i druge važne teme govorili su gosti "Info večeri" govorili su novinari Dejan Vukelić i Vlado Dimić, a putem vajber uključenja uživo u program javio se i Božo spasić, bivši operativac SDB.
U Glavnom dnevniku gošća je bila Nevena Đurić, narodna poslanica. Ona je prisustvovala današnjem ekspozeu u Skupštini Srbije, a u studiju Informera prenela je svoje utiske o sastavu nove Vlade.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Muškarac čiji identitet nije saopšten teško je povređen u tuči koja se danas oko 17 časova dogodila na izletištu u selu Ravna Dubrava u opštini Gadžin Han.
Specijalista Opšte hirurgije u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici Nikola R. saslušan je danas u Višem tužilaštvu i njemu je zbog sumnje da je počinio krivično delo teško delo protiv zdravlja ljudi, određen kućni pritvor uz elektronski nadzor, pišu portali.
Rolat od krušaka, badema i maka idealna je poslastica za specijalne prilike kada dolaze gosti, ali i kada god želite da uživate u bombastičnom ukusu koji ovaj kolač donosi.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.