Neka bude Pinki! Evo ko je narodni heroj iz "Rana" po kome čuvena zemunska hala nosi ime!
Podeli vest
Na današnji dan, pre 103 godine, rođen je narodni heroj Boško Palkovljević Pinki.
Boško Palkovljević zvani Pinki rodio se 14. decembra 1920. godine u selu Manđelos kod Sremske Mitrovice. Nakon što je u rodnom mestu završio osnovnu školu, upisao se na mašinski odsek novoosnovane Državne srednje tehničke škole u Novom Sadu, koja će kasnije poneti njegovo ime a koja od 1990. godine nosi naziv Srednja mašinska škola.
Nikanor Grujić bio je književnik, pesnik, crkveni govornik, vladika pakrački, u pesništvu nazvan Srb Milutin. Na Majskoj skupštini 1848. bio je jedan od dva glavna govornika, te je posle njegova govora proglašena Srpska Vojvodina i izabran vojvoda. Rođen je na današnji dan 1810. godine.
Prota Mateja Nenadović preminuo je na današnji dan 1854. godine u Valjevu, a srpska istorija ga pamti kao najmudrijeg pregovarača kako sa Turcima, tako i sa Rusima.
11.12.2023
06:55
Nije mu dugo trebalo da se priključi SKOJ-u (za one koji ne znaju, skraćenica je to od Saveza komunističke omladine Jugoslavije) i da već 1940. postane jedan od njegovih školskih rukovodilaca; u to vreme, SKOJ je okupljao mnogo pristalica u ovoj obrazovnoj ustanovi i verovatno je bio najsnažnija đačka organizacija.
Pinki je potom organizovao čuveni štrajk učenika. Naime, godinu dana ranije otvorena je đačka menza "Tehničar" koja je bilo pod okriljem SKOJ-a, a koju je svim silama pokušavao da uguši školski ogranak ZBOR-a koji je podržavao direktora i upravu škole (to su oni tipovi koji i danas postoje a koje cela škola mrzi). Njihov uspeh u tom naumu izazvao je veliko nezadovoljstvo većine đaka, a u tome je prednjačio upravo Palkovljević. Danas bismo žargonski rekli da je bio odlepio.
On i (najverovatnije) Ivan Šenk odlaze kod direktora, zahtevaju da ih se primi i traže da se odmah poništi zabrana menze koju je izdejstvovao ZBOR. Ovaj ne samo što to odbija već im izriče ukore, dok ih nastavničko veće proglašava za politički nepodobne i traži još oštrije mere.
Živopisino selo Struganik, smešteno između padina Divčibara i Suvobora, je mesto koje je izrodilo jednog od najvećih vojskovođa u istoriji srpskog naroda.
Ako kažete da večeras idete "do čaršije" neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete "na čair"? I ko vas to prati kada sa vama ide i "dost"? Još kažite da ćete usput svratiti do "džambasina" i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
10.12.2023
07:15
Decembra 1940. godine Boško i (najverovatnije) Ivan Šenk počinju štrajk u čemu im se pridružuju praktično svi đaci. Umesto u školskim klupama, sede na klupama u Dunavskom parku i na keju. Traže ne samo ponovno otvaranje menze već i bolje uslove učenja i bolji odnos nastavnika prema đacima.
Štrajk se širi pa cela omladina Novog Sada staje uz njih. Šta više, štrajku se pridružuju i radnički sindikati, Prva muška gimnazija, Ženska gimnazija, Ženska učiteljska škola, mnogobrojni roditelji, pa čak i njihova dva nastavnika sa mašinskog odseka. Novi Sad je uzdrman ovakvim razvojem situacije.
Nakon sedam dana, posle pregovora štrajkačkog odbora sa prosvetnim i banovskim vlastima, đaci dobijaju pismene garancije da će svi njihovi zahtevi biti ispunjeni. Sada je na ZBOR-u bio red da odlepi, ali uzalud. Bila ih je šaka jada protiv praktično celokupne mladeži "srpske Atine".
Naravno, stvari se nisu dalje odvijale dobro po štrajkače. Njihovi zahtevi jesu ispunjeni, ali je Pinki isključen iz škole 3. februara 1941. godine, i to na izričiti zahtev policije koja ga je uhapsila pod optužbom da učestvovao u štrajku tekstilnih radnika. Odležao je dva meseca u pritvoru, a onda je pušten zbog nedostatka dokaza.
Samo nekoliko dana docnije Drugi svetski rat se prelio na šume, gore, polja i more Jugoslavije, stigli su Nemci, stigli su mađarski fašisti, i stigle su ustaše, u Srem, Banat i Bačku.
Zapravo, pre nego što su stigli Pinki je dobrovoljno stupio u vojsku radi odbrane otadžbine. Zarobljen je, ali je tokom transporta u sabirni logor uspeo da pobegne iz Rume i da sa sobom ponese jednu ručnu bombu. Zatim je sa aerodroma u selu Veliki Radinci ukrao mitraljez. Sve je sklonio na sigurno, za trenutak "kada sazre uslovi za pokretanje narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora", i pridružio se budućim partizanima na Fruškoj gori.
Bio je jedan od organizatora bega 32 komunistička robijaša iz zatvora u Sremskoj Mitrovici, i bio je deo grupe koja ih je 22. avgusta sačekala na izlazu iz prokopanog tunela odmah pored zidina kaznionice. Četvoricu su potom odveli na Frušku goru, a ostale su kod Bogatića prebacili u Mačvu, gde su ih prihvatili tamošnji partizani.
Nakon što je "skinuo nevinost" dizanjem voza u vazduh i to minom koju je sam napravio, usred bela dana izveo je nešto o čemu se posle dugo pričalo.
Naime, uprkos mišljenju drugova da je to zbog jake ustaške straže nemoguće izvesti, obukao je domobransku uniformu, uprtio džak na leđa i došetao do železničkog mosta na reci Bosut. Prišao je ustaši i upitao ga za vatru da pripali cigaretu, a ovaj ga je, misleći da je domobran, pozvao u baraku. U baraci je ubio ustašu, a onda i drugog koji je dotrčao u pomoć. Deset minuta kasnije most je odleteo u vazduh minom koju je postavio.
Palkovljević je takođe bio i prvi partizanski kurir iz Srema koji je u Vrhovni štab odneo izveštaje o toku Narodnooslobodilačke borbe u Vojvodini, nakon neprijateljske ofanzive u zapadnoj Srbiji, sloma Užičke republike i prebacivanja partizana u Bosnu i Rašku čime su veze bile prekinute.
Izveo je taj poduhvat od početka decembra meseca pa do početka januara, probivši se kroz okupirano zemljište, bivajući čak u jednom trenutku i zarobljen od strane četnika. Naposletku je uspeo da se vrati u Srem sa direktivama vrha NOP-a.
10. juna 1942. godine, nakon rušenja mosta na putu između Rume i Velikih Radinaca, zadržao se u selu Mala Remeta koje će postati njegova grobnica.
Partizanska legenda kaže da su Nemci krenuli da nadiru u selo, da je narod počeo da beži, a da je Boško zauzeo položaj i otvorio vatru iz svog mitraljeza u nameri da omogući zemljacima da uteknu. Tačne okolnosti možda nisu baš bile takve, ali je nesumnjivo ostao sam da se bori protiv jedne jedinice Vermahta. Pokosio ga je mitraljeski rafal kada je pokušao da se prebaci preko čistine. Imao je samo 21 godinu.
25. oktobra 1943. godine na predlog Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Vojvodine, odlukom Vrhovnog štaba NOV i POJ proglašen je za narodnog heroja skupa sa Sonjom Marinković, Radivojem Ćirpanovim i drugima.
Kada se rat završio njegovi posmrtni ostaci su preneti na Spomen-groblje u Sremskoj Mitrovici, gde su tada sahranjeni i Janko Čmelik, Pajo Bajić i Stanko Paunović Veljko. Saobraćajna škola u Novom Sadu, te osnovne škole u Batajnici, Staroj Pazovi i Sremskoj Mitrovici nose njegovo ime. Kasarna u Sremskoj Mitrovici takođe. Naravno, i Kulturno-sportski centar u Zemunu, poznatiji kao Hala Pinki.
Jovan Milenko Grčić je srpski pesnik i doktor medicine rođen na današnji dan 1846. godine, a iza sebe je ostavio intrigantnu priču o tome kako su njegova dela za života bila neshvaćena, a posthumno odlikovana i izuzetno cenjena.
Priča o ljubavi narodnog heroja Ive Lole Ribara i njegove verenice Slobode Trajković jedna je od najpotresnijih i najtragičnijih iz perioda Drugog svjetskog rata. U njoj se prepliću ljubav, odanost i spremnost na odricanje od svih ličnih sreća zarad ideala i vere u borbi za pravedniji svet.
O princu Đorđu i kralju Aleksandru Karađorđeviću pisalo se i pričalo dosta naročito tokom poslednjih godina, ali je činjenica da je kralj Petar I imao i ćerku mnogo manje poznata. Jelena Karađorđević bila je njegovo najstarije dete i prvo koje je doživelo odraslo doba. Ovo je priča o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske princeze.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
22.04.2024
07:20
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nikanor Grujić bio je književnik, pesnik, crkveni govornik, vladika pakrački, u pesništvu nazvan Srb Milutin. Na Majskoj skupštini 1848. bio je jedan od dva glavna govornika, te je posle njegova govora proglašena Srpska Vojvodina i izabran vojvoda. Rođen je na današnji dan 1810. godine.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Potpredsednica Skupština Srbije Sandra Božić odgovorila je Violi fon Kramon koja je izjavila kako bi predsednika Srbije Aleksandra Vučića trebalo "izbaciti napolje" i da za Srbiju nema pomoći iz EU sve dok se "igra autokratama u Kini i Rusiji".
Analitičar Srđan Barac ocenio je danas da Srbiji tek predstoji teška diplomatska bitka i da se Srbija ne nalazi na kursu ni Istoka ni Zapada, već na svom i da opstaje u tom pravcu.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković istakao je danas, reagujući na izjavu premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da dinar kao sredstvo plaćanja na KiM "pripada prošlom veku''.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava na penzijsko i invalidsko osiguranje sva lica koja su po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju obavezno osigurana i koja su se uključila u ovo osiguranje, bez obzira na to da li su u pitanju zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti ili poljoprivrednici.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
U Ukrajini dolaze ozbiljne promene zbog nesposobnosti ukrajinskih oružanih snaga da zapuše rupe na frontu, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Vlasti Kijeva počele su u utorak da uklanjaju spomenik iz sovjetskog doba koji označava vezu između Rusije i Ukrajine, više od dve godine nakon što je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini.
Zaposlenom francuske kompanije „Dassault Aviation“, koji proizvodi borbene avione „rafal“ ukradena je torba u kojoj su se nalazili kompjuteri sa poverljivim podacima u vezi sa nacionalnom odbranom, prenosi list „valeursactuelles.com“.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.