• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Sputnjik

27.11.2019

19:22

ZEMLJOTRESI SKORO ZBRISALI BALKAN! Kroz istoriju naše poluostrvo URNISALI POTRESI! Pre 50 godina desio se NAJJAČI ZABELEŽENI!

Balkan

ZEMLJOTRESI SKORO ZBRISALI BALKAN! Kroz istoriju naše poluostrvo URNISALI POTRESI! Pre 50 godina desio se NAJJAČI ZABELEŽENI!

Podeli vest

Zemljotresi koji su pogodili Albaniju, jedan jačine 6,4, a drugi jačine 5,4 stepena Rihterove skale, smatraju se najrazornijim potresima na Balkanskom poluostrvu u poslednjih 30 godina, ali istorija našeg poluostrva poznaje i razornije potrese

Neki od njih su umeli da praktično zbrišu sa lica zemlje čitave gradove, a takav je bio potres koji je pogodio Dubrovnik 6. aprila 1667. godine.

Tokom istorije, Dubrovnik je pogodilo oko 1000 potresa, ali, ovaj iz 1667. godine, jačine 7,4 stepena Rihterove skale, bio je najrazorniji — uništio je grad, a poginulo je oko 5000 ljudi — oko 80 odsto tadašnje gradske populacije. Dubrovačka republika, u to vreme veoma moćna trgovačka i politička sila, nikada se nakon zemljotresa nije oporavila.

(FOTO/VIDEO) KATAKLIZMA U ALBANIJI! VIŠE 20 MRTVIH, 600 POVREĐENIH! Jačina zemljotresa KAO TRI ATOMSKE BOMBE!

Skadar 1905. godine

Severozapadni deo današnje Albanije i jugozapadni deo tadašnje Crne Gore bio je pogođen jakim zemljotresom jačine 6,6 stepeni po Rihteru, a posebno je stradao Skadar. Podataka o žrtvama zemljotresa u okolini Skadra nema, a tadašnje crnogorske novine izvestile su da se tresla čitava jadranska obala i da nije bilo grada u kojem makar jedna kuća nije bila oštećena.

Skoplje 1963. godine

Skoplje je 26. jula 1963. godine u 5 časova i 17 minuta pogodio zemljotres jačine 6,1 stepeni Rihterove skale, koji je sravnio grad. Poginulo je 1.070 stanovnika grada, najmanje 3.000 je povređeno, a 1.200 osoba su ostali invalidi; porušeno je 15.800 stanova, a oštećeno 28.000. Bez krova nad glavom ostalo je oko 200.000 ljudi. Zemljotres se osetio na 50.000 kvadratnih kilometara.

Zemljotres je uništio oko 80 odsto Skoplja — između ostalog i pozorište, Dom vojske, Narodnu banku…

Deo srušene železničke stanice sa satom koji je zaustavljen na 5 časova i 17 minuta ostao je kao spomen na katastrofu i tu se danas nalazi gradski muzej.

Banjaluka 1969. godine

Zemljotres u Banjaluci trajao je praktično dva dana. Podrhtavanje tla počelo je 26. oktobra 1969. godine u 2 časa i 55 minuta ujutru i trajalo je do 8 časova i 53 minuta, a glavni zemljotres, jačine 6,4 stepeni Rihterove skale, dogodio se 27. oktobra u 16 časova i 35 minuta.

Centar se nalazio tačno ispod grada, na dubini od oko 20 kilometara. Potpuno je uništeno 86.000 stanova, a kao sećanje na događaj na Trgu Krajine postavljeno je spomen obeležje „Krivi sat“.

Zemljotres iz 1969. godine bio je najjači zabeleženi zemljotres.

Crna Gora 1969. godine

Zvanično najjači zemljotres u modernoj istoriji Balkana, jačine 7 stepeni Rihterove skale, pogodio je Crnu Goru 15. aprila 1979. godine u 6 časova i 19 minuta. Potres koji je trajao svega deset sekundi ostao je u sećanju onih koji su ga osetili kao nešto najgore što su doživeli.

U Starom gradu u Budvi svega osam zgrada ostalo je neoštećeno, deo zidina Starog grada u Herceg Novom pao je u more, većim delom uništen je akvadukt iz rimskog doma u Baru, a ulcinjska tvrđava, uključujući i Balšić kulu, skoro je potpuno uništena; 450 sela sravnjeno je sa zemljom. Na kraju, zabeleženo je da je u Crnoj Gori zemljotres odneo 101 život, dok je u Albaniji poginulo 35 osoba, a oko 100.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

NOVI SNAŽAN ZEMLJOTRES U ALBANIJI! Tresla se i Crna Gora, DAN POSLE STRAŠNE TRAGEDIJE PONOVO RIZIČNA SITUACIJA!

Epicentar zemljotresa bio je u moru između Bara i Ulcinja, na oko 15 kilometara od obale.

Kopaonik, Mionica, Kraljevo

Snažan zemljotres pogodio je Kopaonik 1980. godine, kada je povređeno 30 ljudi, a u novije vreme pamtimo zemljotrese u Mionici 1998. i u Kraljevu 2010. godine.

Zemljotres koji je pogodio Mionicu i okolinu 30. septembra 1998. godine, jačine 5,7 stepeni Rihterove skale, oštetio je više od 10.000 objekata u Kolubarskom okrugu. Pored prvog udara, još 57 jačih i preko 300 slabijih potresa pogodilo je ovaj kraj.

Za razliku od Kopaonika i Mionice, kada nije bilo ljudskih žrtava, zemljotres koji je pogodio Kraljevo 3. novembra 2010. godine, odneo je dva ljudska života — Natalija i Siniša Stašić stradali su kada se na njih obrušio krov porodične kuće.

Materijalna šteta procenjena je na dve i po milijarde dinara, i to samo na individualnim stambenim objektima. Teže ili lakše je oštećeno oko 16.000 kuća, 8.500 stanova, 33 škole i nekoliko stotina privrednih objekata.

Posledice zemljotresa osetilo je oko 80 hiljada Kraljevčana.

EKSKLUZIVNI SNIMCI! Evo kako srpski specijalci pomažu u spasavanju nastradalih u razornom zemljotresu u Albaniji! (VIDEO)

Pored ovih, u sećanjima su ostali i zemljotresi u predelu Resave 1911. godine, u Šumadiji na Rudniku 1927, Valandovu 1931, Hercegovini 1924. i Debru 1967. godine.


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

Sve više posledica kovida: Korona uništava plodnost muškaraca
Društvo

Sve više posledica kovida: Korona uništava plodnost muškaraca

Muška neplodnost iznosi od 20 do 50 odsto, a kako je izjavila profesor dr Olivera Džatić Smiljković, načelnik Odeljenja steriliteta u Ginekološko akušerskoj klinici "Narodni front", na nalaz spermograma, odnosno neplodnost kod jačeg pola dosta utiču i virusne infekcije, što je posebno primećeno tokom epidemije korona virusa.

26.04.2024

09:37

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija