SUKOB OVE DVE ZEMLJE MOŽE DA UNIŠTI PLANETU! Na granici gomilaju vojsku, svet strepi da li će doći do obračuna
Podeli vest
U članku objavljenom u američkom političkom časopisu "Forin Polisi" piše da su Kina i Indija pre tri decenije uspostavile primirje kako bi izbegle sukobe. Međutim, Peking je sada puno jača sila, piše list, skrećući pažnju na napetosti između dve strane
Sumit Ganguli i Mandžit Pradeši, autori teksta objavljenog u američkom časopisu, dodaju da tenzije između Indije i Kine nisu nove. Dve zemlje vodile su granični rat 1962. godine, a sukobi su se od tada nastavili.
Preko 250 vojnika iz Indije i Kine učestvovalo je u tuči 5. maja u oblasti Ladakh tokom patroliranja granicom. Od tada, dve strane počele su agresivno raspoređivanje dodatnih trupa da zahtevajući kontrolu nad Rečnom dolinom, koja je od 1962. žarišna tačka
19.05.2020
09:01
Nedavni događaji ukazuju na to da je eskalacija vrlo moguća. Obe strane imaju velike vojne snage koje su sve više raspoređene duž sporne granice. Stoga se mir više ne može uzimati zdravo za gotovo.
Dva autora navode sukobe koji su se dogodili ranije ovog meseca i kažu da većina tih sukoba jasno proizilazi iz različitih procena položaja takozvane linije stvarne kontrole, de facto međunarodne granice.
Nakon dužeg perioda relativne smirenosti uz kinesko-indijsku granicu, vojni sukobi ponovo dolaze u prvi plan. Prema indijskoj vladi, kineska vojska je prešla na indijsku teritoriju oko 1.025 puta u periodu od 2016. do 2018. godine.
S obzirom na to da granice Kine i Indije još nisu definisane, takvi prekršaji verovatno će biti rezultat različitih shvatanja Pekinga i Nju Delhija o području na kojem se prostiru njihove teritorije, navodi se u tekstu.
Časopis dodaje da su se indijske i kineske snage tokom dva meseca borile u Doklamu 2017. godine i da je u to vreme postojala velika verovatnoća da će izbiti ozbiljan vojni sukob. Takođe, sukobi između dveju strana izbili su 1988, zbog čega je indijski premijer Rajiv Gandhi posetio svog kolegu Denga Ksiaopinga u Pekingu da popravi odnose. U članku se ističe da su se dva lidera složila da uspostave odnose orijentisane na budućnost i privremeno odvoje važna pitanja, poput graničnog spora. Razlog za ovaj pragmatizam leži u ekonomskim i strateškim faktorima, jer su i Kini i Indiji trebalo stabilno spoljno okruženje za jačanje domaćeg ekonomskog razvoja.
Autori objašnjavaju da se materijalna ravnoteža snaga između Kine i Indije od tada drastično promenila. Kineski BDP je trenutno porastao petostruko i dostigao je 13,6 biliona dolara u 2018. godini u poređenju sa 2,7 biliona dolara u Indiji. Kina je potrošila 261,1 milijardi dolara na troškove odbrane u 2019. godini, što je skoro četiri puta više od ukupne potrošnje Indije od 71,1 milijarde dolara. Iako je položaj Indije kao ekonomske i globalne sile ojačao tokom poslednje tri decenije, njena relativna snaga u odnosu na Kinu znatno je opala.
Autori veruju da je Kina poslednjih godina postala mnogo upornija u svojim spoljnim poslovima, od aktivnosti na izgradnji veštačkih ostrva u Južnom kineskom moru do jake diplomatije u suočavanju sa pandemijom koronarnog virusa. Oni dodaju da su neki stručnjaci tvrdili da je tranzicija moći između Kine i Sjedinjenih Država, trenutnog globalnog hegemona, predstojeća. Iako je Nju Delhi postao ozbiljniji igrač u globalnoj politici, ovaj uspon ne izaziva veliku zabrinutost za Sjedinjene Države.
Nedavni sukobi između Kine i Indije na granici sve su zabrinjavajući u kontekstu ove promjenjive dinamike moći, navodi se u tekstu.
Autori zaključuju da razvijanje strateških partnerstava sa drugim zemljama može sprečiti izbijanje dodatnih sukoba na granici, ali to neće rešiti suštinska pitanja koja su otvorena u kinesko-indijskim odnosima, uključujući granični spor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Preko 250 vojnika iz Indije i Kine učestvovalo je u tuči 5. maja u oblasti Ladakh tokom patroliranja granicom. Od tada, dve strane počele su agresivno raspoređivanje dodatnih trupa da zahtevajući kontrolu nad Rečnom dolinom, koja je od 1962. žarišna tačka
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.