DA LI ĆE LJUDI NAKON PANDEMIJE MASOVNO IMATI DIJAGNOZU G-93.3? Profesor sa Medicinskog fakulteta ističe da se radi o VEOMA OZBILJNOM PROBLEMU, dobro obratite pažnju na ove simptome
Podeli vest
Nakon iscrpljujuće protekle godine i borbe sa korona virusom ulazimo u prelaznu fazu godišnjih doba, do sada praćenu prolećnim umorom i koja se obično javlja svake godine nakon zimskog perioda
Međutim, ako osećaj umora, malaksalosti i slabosti potraje duže od nekoliko meseci, velika je verovatnoća da je u pitanju bolest registrovana kao hronični umor koji može izazvati ozbiljne posledice pa i invaliditet, rekao je prof. dr Branislav Milovanović, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao i predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije i šef Neurokardiološke laboratorije KBC "Bežanijska kosa" u gostovanju na RTS- u.
Osobe koje pate od umora i pospanosti često posegnu za kafom u jutarnjim časovima kao instant rešenjem. Međutim, treba imati na umu da to nije jedina opcija
26.02.2021
14:38
U izjavi za Blic, ovaj lekar naglašava da ne treba mešati prolećni umor sa hroničnim umorom, jer "ovo je bolest koja mora da se leči", a sam taj proces može biti jako dug, i težak, a posebno sada za one koji su preležali virus korona.
Šta je zapravo hronični umor
Profesor Milovanović objašnjava da je hronični umor bolest koju je priznala i Svetska zdravstvena organizacija i dala šifru R-53.8 prošle godine, a već postoji od 1969. godine G-93.3 kao "postvirusni sindrom umora". Kako kaže, zbog toga će sada biti naročito zastupljen nakon kovid infekcije.
Kako još kaže, većina ljudi trenutni umor pripisuje produženom kovidu, ali kod toga treba biti oprezan jer se ova bolest u svetu rangira među najozbiljnijima poput onkoloških bolesti i side, te je zbog toga treba ozbiljno i shavatiti.
Uglavnom kod mladih ljudi
Profesor Milovanović koji se već 20 godina bavi ovim problemom ističe da je zabrinjavajuća činjenica to što se ova bolest javlja uglavnom kod mladih ljudi.
On napominje da oni koji su preležali neki vid virusne infekcije, a naročiti trenutno najzastupljenije kovid, trebaju biti obazrivi u slučaju pojave nekih simptoma kao što su brzo zamaranje, slaba koncentracija, nervoza i anksioznost i slično, i smatra da te simptome ne treba neozbiljno shvatiti, nego pratiti. Još ako se u međuvremenu jave česte glavobolje, i bolovi u mišićima i zglobovima, i ako traju duže od šest meseci tada je verovatno u pitanju je hrinični umor, tvrdi on.
Profesor navodi još neke simptome za prepoznavanje bolesti a to su igranje mišića, mravinjanje, vrtoglavicu prilikom ustajanja ili gubitak svesti, problemi sa gastrointestinalnim traktom, kao što je sindrom iritabilnog kolona i slične probleme.
On kaže da su iskustva pokazala da uz multidisciplinarni pristup, kod obolelih od sindroma hroničnog umora je potrebno najmanje sedam meseci do dve godine se funkcionisanje organizma vrati u normalno stanje.
Profesor Milovanović sa dugogodišnjim iskustvom bavljenja ovim problema objašnjava da kada se uradi testiranje, tačno se vide oštećenja, posebno barorefleksa u karotidama koji regulišu pritisak. To se kaže uglavnom manifestuje kao česta variranja krvnog pritiska kod pacijenata, kao i pulsa, i zbog toga on savetuje česte kontrole srca, i naglašava da lečenje mora biti multidisciplinarno jer ovaj sindrom dovodi do „ispada” svih sistema.
Kome se obratiti kada simptomi traju duže od šest meseci
Profesor dr Branislav Milovanović kaže da je veliki problem predstavlja činjenica da o ovoj bolesti ni lekari ne znaju dovoljno jer se još ne uči na fakultetu, pa savetuje ukoliko već pomenuti simptomi traju duže od nekoliko meseci, jako je važno obratiti se lekaru opšte prakse, koji će nakon pregleda uputiti na dalja testiranja.
Prolećni umor je sličan, ali ipak nešto sasvim drugo
Takozvani prolećni umor je stanje kada se ljudski organizam nakon zimskog perioda pokušava prilagoditi, obično naglim vremenskim promenama, kada sa niskih vremenskih temperatura prelazimo u visoke, pa se krvni sudovi šire i pritisak pada, što se manifestuje osećajem umora i malaksalosti, kao i pospanosti, slabom koncentracijom, razdražljivosti, pa čak i depresivnosti.
- Teško će biti za sve nakon perioda korone virusa, a naročito će biti teže za one koji su na virus bili pozitivni. To je inače praksa nakon preležanog virusa, da organizam oslabi, te mu je teže da se prilagodi novim vremenskim uslovima, izjavio je za "Blic" imunolog dr Borislav Kamenov, profesor Medicinskog fakulteta u Nišu.
On još kaže da je u ovom periodu jako bitno detoksikovati telo, koje se tokom zime nakupilo otrova, te već uobičajenim receptom a to su povećenje vitamina i minerala postepeno ojačati organizam i smanjiti umor koji je kako profesor navodi zaštitni mehanizam koji pokazuje da u telu nešto nije u redu.
- Samo da izađete na Sunce već ćete osetiti razliku u raspoloženju jer će to doprineti hormonu sreće. Naš organizam je takav. Ne voli mrak, i naravno da će se tokom ovih tmurnih dana osećati umorno pa čak i depresivno, poručio je profesor.
Iako mnogi savetuju fizičku aktivnost, profesor smatra da sa tim treba biti oprezan, slušati svoje telo i u skladu sa tim postepeno ga privikavati.
Šta je uzrok prolećnog umora
Šta predvodi ovom još uvek nije utvrđeno u potpunosti ali smatra se da je to nedostatak vitamina i minerala, zapostavljenih zimskom ishranom, koja se bazira uglavnom na prekomernom unosu mesa i nedovoljnih količina voća i povrća u organizam, kao i nedovoljna količina unosa tečnosti.
Smanjena fizička aktivnost tokom zimskog perioda je jedan od veoma važnih faktora koji povećavaju prolećni umor, koja između ostalog dovode i do povećanja telesne težine, što dodatno oslabljuje telo. Takođe velike temperaturne razlike, osim što škode zdravlju hroničnim bolesnicima, imaju negativno dejstvo i kod ostalih što se vidi kroz smanjenu produktivnost na radnom mestu. Nagle vremenske promene i pritisak umanjuju unos kiseonika u organizam , što dalje dovodii i do smanjene koncentracije, pa imamo utisak da nam se stalno spava.
Prolećni umor se javlja kod svih starosnih grupa, i podjednako je zastupljen kod oba pola. Tegobe uzrokovane ovim stanjem podsećaju na depresiju, jer su ljudi bezvoljni i bez elana, kao i veoma lošeg raspoloženja. To se događa jer se tokom zime smanjuje lučenje serotonina, neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje. Kod većine osoba sa takvim simptomima može stvoriti konfuziju jer se u stvari radi o prolaznoj depresija. Prolećni i hronični umor ne treba mešati, to nije isto stanje. Hronični umor nije povezan sa godišnjim dobom i traje znatno duže od prolećnog.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Svetska laž bande
pre 3 godine
T o je samo posledica dehidriranog organizma ,jer mnogi ljudi ne uzimaju dosta vode pogotovo preko zime.Sledeći problem je nepravilno disane jer srce i mišići bez pravilnog dubokog udisanja ostaju bez dovoljne količine čistog kaseonika i ne stignu jednostavno da ga upiju-molekule vazduha.A to što velika većina doktora i lekara lupeta je ili neznanje ili namerna izjava radi porošnje lekova od kojih oni imaju procenat.
Osobe koje pate od umora i pospanosti često posegnu za kafom u jutarnjim časovima kao instant rešenjem. Međutim, treba imati na umu da to nije jedina opcija
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je u radnoj poseti Kini, prokomentarisao je podršku koju Peking pruža Moskvi, rekavši da ukoliko Kina ne preduzme mere za „rešavanje tog problema“ - to će učiniti Vašington.
SAD šalju milijarde dolara Ukrajini ne zato što slede neke humanističke ideale, nego iz mržnje prema Rusima, izjavio je potpredsednik parlamenta Slovačke Ljuboš Blaga.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
U novom Info danu o sramoj rezoluciji o Srebrenici, ali i o lažima i podmetnutom genocidu, govorili su gosti dr Uroš Šuvaković profesor univerziteta i Ljubiša Ristić, reditelj.
Predsednik pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" bio je gost "Info jutra" Informer televizije i tom prilikom komentarisao predstojeće izbore u našoj državi, kao i opoziciju okupljenu oko Dragana Đilasa.
Politički analitičar Branko Radun komentarisao je bojkot predstojećih izbora od strane dela opozicije tokom svog gostovanja na Informer televiziji u emisiji "Info jutro".
Ugledni čačanski advokat otkrio je za Informer da ga je prošle noći pozvao Dejan Popović, osumnjičeni za ubistvo Maria Simovića, i da je od njega navodno tražio informacije o načinu i uslovima predaje policiji!
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za godinu dana kaznu zatvora bivšem predsedniku opštine Grocka Dragoljubu Simonoviću i pravosnažno ga osudio na četiri godine, jer je podstrekivao druge okrivljene da zapale imovinu novinara portala "Žig info" Milana Jovanovića.
Policija je iz kuće Dejana Dragijevića, osumnjičenog za ubistvo Danke Ilić (2) u selu Zlot kod Bora, zaplenila više desetina predmeta koji bi mogli biti ključni dokazi u istrazi jezivog zločina.
Nekadašnji reprezentativac Srbije, Miralem Sulejmani (35) imao je fenomenalnu inostranu karijeru, a sada igra u Železničaru iz Inđije i bori se sa tim klubom za ulaz u Prvu ligu Srbije.
Fudbaler Njukasla Met Riči (34) već razmišlja o biznisu nakon što završi igračku karijeru. Na leto mu ističe ugovor sa engleskim premijerligašem, a kako je već u zrelijim godinama za jednog sportistu, rešio je da se obezbedi na vreme.
Poljski premijer Donald Tusk neće moći da se sastane sa predsednikom zemlje Andžejom Dudom kako bi sa njim razgovarao o pitanju postavljanja nuklearnog oružja na teritoriju zemlje, izjavio je šef kabineta premijera Jan Grabec.
Studenti su danas blokirali pristup Institutu za političke studije u Parizu u znak protesta protiv rata u Gazi, zahtevajući od univerziteta da osudi postupke Izraela, dok se slični protesti studenata održavaju i u kampusima širom SAD.
SAD šalju milijarde dolara Ukrajini ne zato što slede neke humanističke ideale, nego iz mržnje prema Rusima, izjavio je potpredsednik parlamenta Slovačke Ljuboš Blaga.
Vojne obuke raznih zemalja NATO, koje se održavaju ovog proleća u Evropi, sprovode se, "faktički", protiv Rusije, izjavio je za "Njujork tajms" komandant kopnenih snaga Sjedinjenih Američkih Država u Evropi general Deril Vilijams.
Ukrajinski sud odredio je danas pritvor ministru poljoprivrede Ukrajine Mikoli Solskom, koji je optužen da je umešan u nelegalnu kupovinu državnog zemljišta u vrednosti od oko sedam miliona dolara.
Svi danas imamo po nekoliko kartica, a na neke potpuno i zaboravimo pa nas dočeka neprijatno iznenađenje u vidu neke neplaćene kamate ili neplaćenog održavanja računa.
Prijatelji, porodica i kolege ispratili su danas voditeljku Bojanu Janković na večni počinak, a pored njenog groba bivši suprug održao je potresan govor.
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.