CVET FENIKS SIMBOL SRPSKE POBEDE! Zašto je Natalijina ramonda zvanično obeležje Dana primirja
Podeli vest
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Dan primirja je praznik posvećen potpisivanju primirja u Prvom svetskom ratu, kada su 11. novembra 1918. godine generali dveju zaraćenih strana u francuskom gradu Kompijenu, u jednom železničkom vagonu potpisali primirje.
Srbija i svet danas obeležavaju Dan primirja u Prvom svetskom ratu u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat
11.11.2021
07:00
Republika Srbija je ovaj datum izabrala za jedan od svojih praznika, a uređeno je i da se uz praznik odredi i specifičan amblem koji se nosi na reveru u nedelji uoči Dana primirja.
Značka predstavlja kombinaciju cveta Natalijine ramonde i Albanske spomenice. Cvet simboliše vaskrs srpske države koja se posle Prvog svetskog rata uzdigla i nastavila put, dok albanska spomenica predstavlja najveće stradanje srpskog naroda u Prvom svetskom ratu, a to je povlačenje preko Albanije.
Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae)
Cvet koji se nosi kao zvanični simbol Dana primirja je Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae). Reč je o endemskoj biljnoj vrsti za koju su do pre par godina znali samo iskusni botaničari i strastveni ljubitelji lokalne flore.
Međutim, njene biološke osobine su gotovo zapanjujuće. Za ovu biljku je karakteristična i pojava da i ukoliko se potpuno osuši može ponovo da oživi ukoliko se zalije, zato je poznata kao cvet feniks.
Ime dobila po kraljici Nataliji
Natalijina ramonda ime je dobila po supruzi kralja Milana Obrenovića. Kralj je voleo da boravi u Nišu, tadašnjoj drugoj prestonici Srbije. Uz kralja i kraljicu, uvek je bio dvorski lekar Sava Petrović, veoma obrazovan čovek koji je voleo duge šetnje i botaniku.
Šetajući okolinom Niša, uočio je ovaj cvet i dao mu ime Ramonda nissana, niška ramonda. To ime mu nije bilo suđeno. Očaran lepotom kraljice, doktor Sava je cvetu promenio ime u Natalijina ramonda, Ramonda nathalie.
Ovaj nežni cvet raste na nadmorskim visinama od 350 do 2.200 metara, na izuzetno nepristupačnim mestima, uglavnom u klisurama, na krečnjačkim stenama, gde je suvo i hladno. Spada u fosilne vrste, ostatak suptropske flore, verovatno se u skrivene delove Balkana povukao iz Afrike.
Opstanak ove vrste ugrožavaju mikroklimatske promene u njenom staništu, infrastruktura, urbanizacija, izgradnja brana u klisurama i kanjonima, sakupljanje tih cvetnih biljaka radi gajenja na drugom mestu.
Zaštićena područja Natalijine ramonde su Park prirode "Sićevačka klisura", Specijalni rezervat prirode "Jelašnička klisura", Specijalni rezervat prirode "Suva planina", Nacionalni park "Šar planina". Ima ga i u Botaničkoj bašti u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija i svet danas obeležavaju Dan primirja u Prvom svetskom ratu u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat
U svetlu zabrinutosti Zapada zbog neuspeha Oružanih snaga Ukrajine na frontu, NATO je ustanovio dve tajne „crvene linije“ koje bi mogle da budu praćene direktnim mešanjem Alijanse u sukob, piše italijanski list „Republika“.
Ukrajinske vlasti bi mogle u avgustu da proglase defolt ako ne postignu dogovor sa stranim vlasnicima obveznica za isplatu kamate i oprost dela državnog duga, piše „Volstrit džurnal“.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Licemerno učestvovanje Hrvatske u nemačkoj kampanji da Srbe proglasi genocidnim narodom, analizirao je gos Info jutra, član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Svrhu Vaskrsa kao jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika i zamisao Boga za čoveka na zemlji, analizirao je gost Info jutra, sveštenik Gligorije Marković.
Neverovatan incident odigrao se danas u Ulici titelski red u Zrenjaninu kada je automobil "pežo" udario u banderu i od nje bukvalno napravio umetničko delo!
Neverovatan incident odigrao se juče popodne u ulici Vojislava Nanovića u Beogradu, kada je jedan automobil završio na dečjem igralištu i porušio deo istog.
Vozač automobila iz Srbije pokušao je u sredu da podmiti federalne policajce na autoputu A93 u Nemačkoj, u oblasti Rozenhajm, nakon što su ga zaustavili jer su primetili da vozi bez registarskih oznaka.
Miloš Jovanović, mladić koji je ranjen u masakru u Malom Orašju 4. maja 2023. godine, u kojem je ubijeno devetoro mladih ljudi — od kojih većina drugara sa kojima se svakodnevno družio — na godišnjicu svirepog zločina, prisetio se kako je izgledala noć koja mu je promenila život.
Rokas Gedraitis (31) u opširnom intervjuu za Informer govorio o promeni trenera, potencijalnom ostanku u Crvenoj zvezdi, presudnim faktorima prilikom dolaska na Mali Kalemegdan i još mnogo toga...
Naravno da ću slaviti Vaskrs i ispoštovaću sve običaje! Najlepše mi je bilo u Partizanu, a žao mi je što u Humskoj nisu dali vremena Igoru Duljaju, jer je mogao da uradi velike stvari, poručio je Obiora Odita (40), čuveni napadač i ljubimac "grobara" za Informer.
Fenomenalni Entoni Edvards (22) protekle večeri predvodio Minesotu do pobede protiv Denvera (106:99) u prvom meču polufinalne serije Zapada, a onda je nakon utakmice veličao srpskog asa Nikolu Jokića.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je na pravoslavni Vaskrs pozvao svoje sunarodnike da se ujedine u molitvi, međusobno se podupirući i moleći se za vojnike na prvoj liniji fronta. U svom emotivnom obraćanju, Zelenski je istakao da Bog, koji nosi "ukrajinsku zastavu na ramenu", donosi život, pobedjujući smrt.
Policija u Albaniji i dalje traga za A.A. koja se, kako se sumnja, u Skadru sa troje male dece bacila u reku Bojanu da pobegne od, kako se sumnja, muža nasilnika.
Ukrajinske vlasti bi mogle u avgustu da proglase defolt ako ne postignu dogovor sa stranim vlasnicima obveznica za isplatu kamate i oprost dela državnog duga, piše „Volstrit džurnal“.
Grupa stranih vlasnika obveznica planira da izvrši pritisak na Ukrajinu da počne da plaća kamate na svoje obaveze najkasnije do 2025. godine, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Pop Diva Jelena Karleuša poručila je gostujući na Kolegijum Informer televizije da niko nije ravnodušan prema glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Gostujući na "Kolegijumu " Informer televizije Karleuša je ispričala i šta se događalo iza kulisa Nedelje mode u Parizu i otkrila detalje razgovora sa Georginom Rodrigez.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.