ISPOVEST SRPSKOG KAMIONDŽIJE KOJI JE 12 DANA PROVEO NA UKRAJINSKOJ GRANICI! Došli su sa dugim cevima i rekli...
Podeli vest
Goran Glišić (47), kamiondžija iz Valjeva, je dve nedelje proveo u ratom zahvaćenoj Ukrajini, od toga 12 dana na ukrajinsko-poljskoj granici na kojoj se, kako kaže nagledao haosa, bezumlja, dugih cevi, naslušao psovki
Glišić i njegov kolega Zoran Radosavljević su u predvečerje rata kamionima krenuli ka Moskvi da prevezu frižidere za rusko tržište. U Ukrajinu su ušli 23. februara preko Rumunije, na graničnom prelazu Đakovo.
Uprkos "tvitovima" glavnokomandujućeg SAD DŽozefa Bajdena da "sveobuhvatnost sankcija slama rusku ekonomiju", američki stručnjaci konstatuju da se to ne dešava. Za američki Foks njuz oni tvrde da su sankcije povećale popularnost ruskog predsednika Vladimira Putina kod kuće, dok je kažnjavanje Moskve najviše uplašilo svetska tržišta
15.03.2022
21:37
- Odatle smo krenuli prema severu, ka graničnom prelazu Domanovo između Ukrajine i Belorusije. Tu smo stigli 24. u jedan sat iza ponoći. Kako nam je vožnja isticala, ostali smo da prenoćimo da bi ujutro mogli da dobijemo papire da nastavimo put ka Rusiji. Probudio sam se ujutru i video kolegu, koji je pre toga otišao da sređuje papire, kako se vraća prema meni. Nije nosio nikakva dokumena, a imao je i čudan izraz lica. Kazao je da mu je jedini od špeditera koga je zatekao rekao da je počeo rat, da mu dokumentaciju niko ne može izdati, da je tu vojska – priča za „Blic“ Goran Glišić.
Nadajući da će se nešto promeniti, on i Zoran ostali su na graničnom prelazu Domanovo na kome je bilo još mnogo kamiona koji su čekali da iz Ukrajine uđu u Belorusiju. Za to vreme, kaže on, građevinske mašine su u međuzonu dovlačile betonske barijere.
- U prodavnici nismo mogli ništa da kupimo jer je, tako nam je rečeno, pao platni sistem. Video sam kako ukrajinski vojnici sprovode dva kamiona-hladnjače sa srpskim tablicama u prostor gde se obavlja pregled vozila i okreću ih bočno da bi sebi napravili zaklon. Tada sam shvatio da se ipak dešava nešto ozbiljno. Kasnije je uspostavljen platni promet pa smo u prodavnici mogli da se snabdemo neophodnim – kaže Valjevac.
Kako se nije dešavalo ništa što bi nagovestilo da bi u skorije vreme mogli izaći iz Ukrajine, on i kolega su rešili da još jednu noć provedu na granici pa da ujutru krenu nazad.
- Bilo je jezivo. Nijedno svetlo nije gorelo. Ljudi su se tukli, vikali jedni na druge, vladala je panika, uznemirenost, anarhija. Sa Domanova se nisu čula nikakva ratna dejstva. Ujutru smo se odlučili, kako nam je i vojska naložila, da preko grada Kovelja krenemo ka Jagodinu, prelaz između Ukrajine i Poljske koji je od nas bio 136 kilometara. Dvojica naših kolega kojima su kamioni bili zaplenjeni i služili kao zakloni su ostali u svojim vozilima, dobro su se osećali, rekli su nam da im ne treba naša pomoć u tom trenutku – nastavlja Glišić.
Prioritet
Dvojici kamiondžija prioritet je bio nasuti gorivo jer su im rezervoari bili skoro pa prazni. Idući ka Kovelju nailazili su na barikade u vidu betonskih barijera i džakova sa peskom koje su zaobilazili vožnjom u cik-cak.
- U susret su nam došla četiri kamiona. Blicali su Zoranu koji je išao iza mene i rekli mu da se napred ne može, jer vojska sve kamione vraća nazad. Odlučili smo da ipak nastavimo dalje, pa kud puklo da puklo jer nazad znači vratiti se u ratnu zonu. Gledali smo ukopane tenkove i mitraljeska gnezda. Došli smo do jednog mosta na kome su bile barikade, vojnik koji je tu stajao nije pokušao da nas spreči da se „slalomom“ provučemo na drugu stranu. Nedaleko odatle čekala nas je druga barikada, vojnici sa puškama su istrčali ispred nas – prenosi Glišić.
Kaže da je reagovao prisebno, odmah stavio do znanja da nema loše namere, otvorio vrata i krenuo prema njima pokazujući dokumenta. Vojnik je počeo da viče, ali je najednom postao kulturniji kada je kamiondžija progovorio na engleskom. Ušao je u kamion, pogledao kilometražu, posle čega su dvojicu Srba pustili da nastave dalje. U prvom selu Valjevaci su, na dve pumpe, uspeli da naspu po 80 litara nafte.
- Odatle više nismo nailazili na barikade kroz sela, ali ih je bilo na raskrsnicama. Na parkinzima smo zaticali mnogo kamiona, ali nijedan na putu. Deset kilometara ispred graničnog prelaza uleteli smo u saobraćajni kolaps. Ukrajinci koji su hteli da beže iz svoje zemlje vozili su zaustavnom trakom, pa i zelenom površinom pored autoputa, formirali četiri kolone samo da se dokopaju Poljske. Izbeglice su se tukle, svađale, vladao je haos, a mi smo se odlučili da kontrastranom, u zabranjenom smeru, nastavimo put ka terminalu na Jagodinu. Prešli smo preko bankine i krenuli, nismo bili jedini, već se u toj levoj strani autoputa odvijavo dvosmeran saobraćaj. Po dolasku na punkt smo videli kako vojnici u kamione ubacuju izbeglice – pešake da bi prešli u Poljsku. Meni su u kamion uveli baku, majku i dvoje dece. Muškarac sa kojim su se pozdravili verovatno je bio muž te žene i otac te dece – u jednom dahu priča Goran Glišić.
Carinska procedura
Kada je stao da završi carinsku proceduru tad je za njega počeo pakao. Dočekale su ga crne i maskirne uniforme sa dugim cevima koje njemu i kolegi Zoranu nisu dale da izađu iz Ukrajine uz objašnjenje da prevoze robu za Rusiju. Naredili su im da se vrate na parking.
- Tražio sam objašnjenje, jer mi sva dokumenta "govore" da me ništa ne ograničava da nastavim put – priča kamiondžija.
Ukrajinska vojska i carinici, objašnjava naš sagovornik, bili su veoma represivni prema svojim sugrađanima koji su pokušavali da pobegnu u Poljsku. Muškarcima imeđu 18 i 60 godina nisu dozvoljavali da izađu iz zemlje, uz pretnju dugim cevima izvodili su ljude koji su u kamionima pokušavali da se prošvercuju preko granice.
- Cinično su nam govorili da ćemo dugo živeti ovde. Tada smo shvatili da tu gde smo nema pravde i prava, civilizacijskih normi. Pronela se vest da je jedan ruski vozač pretučen. Trojici Rusa su oduzeli kamione i odveli ih govoreći da će ih ispratiti do Rusije, mada smo od kolega sa ostalih graničnih prelaza čuli da ih niko nije video. Ko zna šta je bilo sa njima. Čovek koji se pitao za sve je mog kolegu Zorana gurao i „ćuškao“ pesnicom pokušavajući da ga isprovocira. Ponižavali su nas, tražili da se kao dobrovoljci pridružimo ukrajinskoj vojsci. Teško je poverovati da tako neko može da se iživljava nad ljudima koji nemaju nikakve veze sa ratom. Inače se kaže da međunardoni vozači nemaju naciju – dalje će Glišić.
Dan za danom
Dan za danom je prolazio. Na vezi je bio sa porodicom, firmom za koju radi, našim Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Udruženjem prevoznika Srbije, a kasnije i Privrednom komorom Srbije. Hrane je imao za dva – tri dana. U kantini na Jagodinu postoji kantina u kojoj su se Srbi hranili dok su imali grivni, ukrajinskih novčanica.
- Imao sam kod sebe grivni u vrednosti od 20-30 evra. Veliku zahvalnost dugujemo Viktoru, drugu našeg druga, čoveku sa naših prostora koji živi 50-ak kilometara od Jagodina. On je tri puta dolazio i donosio nam hranu, vodu i sve najneophodnije. Na granici je bilo nas četvorica Srba, dva Makedonca i 30-ak Belorusa. Iako su mnogim Belorusima kamioni bili prazni, i njih su držali zatočene. Svima ostalima su dozvoljavali da pređu granicu, samo nama ne, a od 27. februara više nikoga nisu zadržavali, svi su mogli da pređu u Poljsku – prepričava Glišić čega se sve nagledao.
Po ovlašćenju vlasnika firme nudio je Ukrajincima kamione sa robom kao humanitarnu pomoć, ali nije vredelo.
Nikakvi higijenski uslovi
Higijenski uslovi su bili nikakvi. Jedan jedini toalet su koristile i kamiondžije i stotine hiljada izbeglica koje su preko Jagodina prešle u Poljsku. Nemoguće je bilo okupati se. Mnogi se nisu ni brijali.
- Situacija je počela da se okreće u našu korist 7. februara. Taj dan smo dobili ono što su Ukrajinci tražili – potvrdu iz naše firme da će frižideri biti vraćeni nazad i dokaz da nisu plaćeni u Moskvi. Osmog februara rano ujutro nam je rečeno da možemo da izađemo iz zemlje, ali čim smo uzeli pasoše i krenuli naređeno nam je da se opet vratimo na parking. Tu smo proveli još neko vreme, shvatišvi da oni, kao i uvek, bilo da si "ispravan" ili nisi, traže mito. Dali smo im 200 evra po kamionu da nas puste – govori Goran Glišić.
On kaže da nijednog trenutka, uprkos svemu što je doživeo, nije klonuo, i napominje da su srpske kamiondžije na Jagodinu imale četiri stuba spasa.
- Prvi su naše kolege koje su pronele vest šta se dešava sa nama, pomogli su nam da nas medijski primete. Drugi stub je Udruženje „Drug na drumu“, svako od članova je svojim vezama tražio da se sazna istina. Treći stub je televiza srpske dijaspore u Ukrajini, ona je prva prenela tačnu vest, a njihov snimak mi smo nastavili da delimo. Četvrti stub je tim Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije, na čelu sa Zoranom Mićunovićem sa kojim smo bili u stalnoj vezi i koji nam je mnogo pomogao – zaključuje kamiondžija Goran Glišić.
U svoje Valjevo zajedno sa kolegom Zoranom Radosavljević stigao je 10. marta u pet ujutru.
Evropi trenutno ne preti opasnost od velikog rata, ali treba postaviti minska polja i izgraditi utvrđenja na poljskoj i litvanskoj granici sa Rusijom i Belorusijom, smatra bivši zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske i bivši komandant kopnenih snaga Valdemar Skšipčak.
Tenkisti iz grupe trupa koja pokriva rusku granicu neprekidno gađaju položaje neprijatelja koji pokušavaju da se ukopaju u blizini Harkova i u pograničnim oblastima, rekao je za RIA Novosti komandant ruskog tenkovskog bataljona.
Ambasador Rusije u Finskoj Pavel Kuznjecov rekao je da posle ulaska Finske u NATO, odnosi Helsinkija i Moskve ne mogu biti isti.
11.04.2024
05:16
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uprkos "tvitovima" glavnokomandujućeg SAD DŽozefa Bajdena da "sveobuhvatnost sankcija slama rusku ekonomiju", američki stručnjaci konstatuju da se to ne dešava. Za američki Foks njuz oni tvrde da su sankcije povećale popularnost ruskog predsednika Vladimira Putina kod kuće, dok je kažnjavanje Moskve najviše uplašilo svetska tržišta
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Štampanje glasačkih listića za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda raspisanim za 2. jun počeće danas, 21. maja u 20 časova u štampariji Službenog glasnika, saopštio je danas predsednik Gradske izborne komisije Zoran Lukić.
Gradska izborna komisija (GIK) je na današnjoj sednici usvojila Odluku o obliku i broju glasačkih listića koji se štampaju za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisanim za 2. jun, dok će štampanje glasačkih listića početi sutra.
Gradske i opštinske izborne komisije utvrdile su u petak zbirne izborne liste učesnika na lokalnim izborima koji će se 2. juna održati za Skupštinu grada Beograda i u još 14 gradova i 74 opštine i gradske opštine u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doputovao je sinoć u Njujork, gde će 23. maja prisustvovati sednici Generalne skupštine UN na kojoj će se razmatrati predlog rezolucije o Srebrenici. Na ovu temu za Informer je govorila ministarka pravde Maja Popović u emisiji "Info jutro".
Urednik "Politike" Bojan Bilbija gostovao je u "Info jutru" na Informer televiziji. On je komentarisao napade na predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog odlaska u Njujork.
Darko Obradović iz Foruma za strateške analize bio je gost "Info jutra" Informer TV i govorio o tragičnom padu helikoptera u kojem su živote izgubili iranski predsednik Ebrahim Raisi i još sedmoro ljudi, kao i o tome kako će ovaj događaj uticati na političku situaciju u državi.
Saobraćajna nesreća s teškim posledicama desila se u selu Zvečka kod Obrenovca. Kako Informer saznaje povređeno je više od 20 putnika, dok je vozač autobusa izdahnuo na licu mesta.
Amerikanac srpskog porekla, David Knežević, optužen je za nestanak supruge Ane Knežević, s kojom je bio u postupku razvoda. To je podrazumevalo i podelu imovine vredne 15 miliona dolara što David Knežević nije želeo da dopusti
Više javno tužilaštvo u Beogradu, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala su uspešno nastavili sprovođenje akcije „Armagedon“, i uhapsili sedam osumnjičenih muškaraca.
Za fudbalere Jang Bojsa Dariana Maleša i Filipa Ugrinića ponedeljak je bio poseban dan, pošto je njihov meč protiv Serveta gledao Novak Đoković, koga su potom i upoznali.
Crvenoj zvezdi da može da se hvali da je neprikosnovena u domaćim okvirima, a Vojvodini za popravljenje celokupnog utiska o tekućoj sezoni i sigurnu Evropu, otprilike tako bi se u jednoj rečenici moglo odgovoriti na pitanje šta kojoj ekipi znači osvajanje današnjeg Kupa Srbije u fudbalu.
Evropska unija je odobrila korišćenje prihoda od zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije za pomoć Kijevu, 90 odsto će ići za pomoć Oružanim snagama Ukrajine, rekao je ministar spoljnih poslova Češke Jan Lipavski.
Smrt iranskog predsednika Ebrahima Raisija mogla bi biti povezana sa unutrašnjom borbom za vlast u zemlji, jer je Raisi bio jedan od najjačih kandidata za mesto vrhovnog vođe, piše u utorak turski list "Hürriyet".
Francuska je izrazila podršku Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) nakon što je Hag objavio da traži naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, njegovog ministra odbrane Joava Galanta i trojice vođa palestinske ekstremističke organizacije Hamas.
U prelepom ambijentu, prepunoj hali "Borik" i fenomenalnoj sceni sva publika, a najviše deca, su imala priliku da uživaju u 23 različitih pesama i nastupa, od kojih se Maša izvdojila i zaslužno odnela pobedu.
Maturanti u Srbiji i ove godine zajedno sa vršnjacima iz Evrope plešu tradicionalni maturantski ples "European Quadrille Dance Festival" i zajedno obaraju Ginisov rekord, kao najveći simultani ples u svetu.
Komunalna milicija Novog Pazara kaznila je jednog Novopazarca sa dve prekršajne prijave i novčanom kaznom od 50.000 dinara za nepropisno odlaganje smeća!
Pripremni radovi na izgradnji tunela, koji će povezati Bulevar despota Stefana i prostor kod Ekonomskog fakulteta, trebalo bi da počnu u junu, najavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić obilazeći danas lokaciju u Despota Stefana gde će početi izgradnja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.