OVA BOLEST VODI U INVALIDITET, A ČINI VAM SE SAMO DA IMATE GRIP! Od sto obolelih, dvadeset ne ukapira opasnost
Podeli vest
Sindrom hroničnog umora je ozbiljna bolest, koja je u rangu onkoloških bolesti i side
Po statističkim podacima 20 odsto pacijenata koji imaju sindrom hroničnog umora ostane u teškom stanju, čak i vezani za postelju. Ali, 40-60 odsto njih uz terapiju mogu da se vrate u pređašnje stanje i da normalno funkcionišu.
Monetarna kriza koju Ciceron spominje u jednom od svojih eseja bila je tema mnogobrojnih debata među naučnicima, međutim arheolozi su uspeli da dokažu vezu između Ciceronovih redova, monetarne krize i Društvenog rata
19.04.2022
21:44 >> 22:17
Prema definiciji SZO i nekoliko svetskih udruženja to je umor koji traje duže od šest meseci, a po novom gledištu oko tri meseca.
- To je stanje kao da čovek stalno ima grip i vodi u invaliditet - kaže za portal Informer.rs prof.dr Branislav Milovanović, profesor interne medicine i kardiologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu i predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije.
- Smatra se da je u osnovi metabolički poremećaj (imunog sistema, autonomnog nervnog sistema), dok se kod žena javljaju policistični jajnici, zatim bolesti štitne žlezde, preddijabetes (insulinska rezistencija). Takođe, kod 80 odsto pacijenata javlja se problem sa stomakom (iritabilni kolon) - ističe za portal Informer.rs prof.dr Milovanović, koji je član Radne grupe Evropske unije koja okuplja kliničare (23) koji se bave sindromom hroničnog umora.
On navodi da je puni naziv ove bolesti mijalgični (problem u mišićima) encefalomijelitis, kao i da postoji više teorija o uzrocima,mada se smatra da su u osnovi infekcije.
Simptomi
Pad energije posle fizičkog napora. Treći kriterijum je poremećaj sna. Zatim, javlja se kriza svesti, jer ima remećaj prilikom ustajanja i ima lupanje srca. Pacijent ima i kognitivne poremećaje (problem sa pamćenjem, koncentracijom, zaboravljaju imena i reči). Osim ovih glavnih simptoma, javljaju se i bolovi u mišićima, zatim anksioznost, fobije, strahovi, depresija i panika koju nikad nisu imali. Potom, neurološki poremećaji (igranje mišića, tremor ruku oduzetost ekstremiteta), navodi prof.dr Milovanović.
Borba sa virusom
Pacijenti kažu da su prethodno imali virusnu infekciju koju nisu zalečili.
- Vrlo je bitna ta borba sa virusom. Ja kažem, naročito posle kovid infekcije da je potrebno i nekoliko meseci (ponekad i šest -sedam) da se pacijent oporavi. Ako se tada pacijent ne oporavi, onda upadne u novu bolest - upozorava prof.dr Milovanović.
On dodaje za portal Informer.rs da su po čitavom svetu počeli da se otvaraju instituti za mitohondrije, zato što se smatra da je u osnovi ove bolesti upravo oštećenje mitohondrija.
- Problem ove bolesti je postaviti dijagnozu, jer kada se uradi cela dijagnostika ne nađe se ništa. Razlog tome je što su promene na nivou ćelija. Jedina metodologija, koja može da ukaže o čemu se radi je testiranje funkcija autonomnog nervnog sistema- kaže naš sagovornik.
Profesor dr Milovanović je jedini kardiolog i ekspert za autonomni nervni sistem, koji se bavi sindromom hroničnog umora i postkovid sindromom vezanim za autonomni nervni sistem.
On ističe za portal Informer.rs da se kod određenog broja pacijenata (10-30 odsto) koji su preležali kovid javlja postkovid sindrom.
- Pacijent tada kaže da nema snage i energije. To je toliko teška bolest da kod 20 odsto pacijenata dođe do takvog stanja da su bukvalno vezani za postelju, ne mogu ni da se istuširaju, kao što imaju dobre i loše dane- navodi prof.dr Milovanović.
Kriza svesti
Jedan od ključnih simptoma je kriza svesti (izgubi svest i padne, ili kratkotrajan gubitak svesti kada pacijent ne padne, ili mu se zavrti u glavi kada ustane, ili kada ustane i puls mu skoči za više od 30 ili je veći od 120). Zato uvek kada postoji kriza svest,i treba da se uradi testiranje autonomnog nervnog sistema. Uspeo sam da napravim prvi Centar u Srbiji koji se time bavi, zatim i u Republici Srpskoj u saradnji sa KC u Banjaluci. Centri su ključni za dijagnostiku poremećaja ove bolesti, podvlači prof.dr Milovanović.
Terapija
Pošto je sindrom hroničnog umora metabolički poremećaj, zatim imunog sistema i autonomnog nervnog sistema u čijoj osnovi je infekcija, mora da se daje svaka vrsta terapije koja deluje antizapaljenski i antivirusno.
- Takođe, sada se terapija više fokusira na lekove koji se koriste za oporavak mitohondrija u cilju proizvodnje energije. I, naravno to podrazumeva i lečenje organa koji su oštećeni. Zato moraju da se uključe sve specijalnosti - naglašava prof.dr Milovanović i podvlači da je najvažnije na vreme otići kod lekara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Monetarna kriza koju Ciceron spominje u jednom od svojih eseja bila je tema mnogobrojnih debata među naučnicima, međutim arheolozi su uspeli da dokažu vezu između Ciceronovih redova, monetarne krize i Društvenog rata
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Štampanje glasačkih listića za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda raspisanim za 2. jun počeće danas, 21. maja u 20 časova u štampariji Službenog glasnika, saopštio je danas predsednik Gradske izborne komisije Zoran Lukić.
Gradska izborna komisija (GIK) je na današnjoj sednici usvojila Odluku o obliku i broju glasačkih listića koji se štampaju za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisanim za 2. jun, dok će štampanje glasačkih listića početi sutra.
Veselin Šljivančanin, oficir JNA i Milan Jolović, pukovnik u penziji bili su gosti "Info jutra" na Informer TV. Govorili su o padu helikoptera iranskog predsednika Ebrahima Raisija, odnosno o pozadini i potencijalnim posledicama tog događaja.
Analitičar Stevica Deđanski bio je gost "Info jutra" na televiziji Informer i komentarisao pad helikoptera iranskog predsednika Ebrahima Raisija, ali i generalnu situaciju na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doputovao je sinoć u Njujork, gde će 23. maja prisustvovati sednici Generalne skupštine UN na kojoj će se razmatrati predlog rezolucije o Srebrenici. Na ovu temu za Informer je govorila ministarka pravde Maja Popović u emisiji "Info jutro".
Suđenje Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K., osumnjičenom da je u maju prošle godine počinio nezapamćeni masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, održano je danas u zgradi Višeg suda u Beogradu.
Amerikanac srpskog porekla, David Knežević, optužen je za nestanak supruge Ane Knežević, s kojom je bio u postupku razvoda. To je podrazumevalo i podelu imovine vredne 15 miliona dolara što David Knežević nije želeo da dopusti
Za fudbalere Jang Bojsa Dariana Maleša i Filipa Ugrinića ponedeljak je bio poseban dan, pošto je njihov meč protiv Serveta gledao Novak Đoković, koga su potom i upoznali.
Jedna era na stadionu "Enfild" je okončana. Jirgen Klop nakon devet uspešnih sezona napušta klupu Liverpula, a među navijačima je postojala bojazan da bi isto mogao da učini Mohamed Salah. Ipak, Egipćanin se oglasio i potvrdio da će i naredne sezone nositi dres engleskog velikana.
Predsednik Fracuske Emanuel Makron večeras će otići u Novu Kaledoniju da bi tamo uspostavio misiju, saopštila je portparolka francuske vlade Priska Teveno.
Reagujući povodom poziva tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) za izdavanje naloga za hapšenje lidera Izraela i Hamasa, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Žozep Borelj izjavio je da su sve države koje su ratifikovale statute MKS u dužnosti da sprovode njegove odluke.
Zapad mora aktivno da pomaže Ukrajini da se ruska vojska ne bi našla na pragu evropskih zemalja, izjavila je ministar spoljnih poslova Nemačke Analena Berbok tokom posete Kijevu.
U prelepom ambijentu, prepunoj hali "Borik" i fenomenalnoj sceni sva publika, a najviše deca, su imala priliku da uživaju u 23 različitih pesama i nastupa, od kojih se Maša izvdojila i zaslužno odnela pobedu.
Maturanti u Srbiji i ove godine zajedno sa vršnjacima iz Evrope plešu tradicionalni maturantski ples "European Quadrille Dance Festival" i zajedno obaraju Ginisov rekord, kao najveći simultani ples u svetu.
Komunalna milicija Novog Pazara kaznila je jednog Novopazarca sa dve prekršajne prijave i novčanom kaznom od 50.000 dinara za nepropisno odlaganje smeća!
Pripremni radovi na izgradnji tunela, koji će povezati Bulevar despota Stefana i prostor kod Ekonomskog fakulteta, trebalo bi da počnu u junu, najavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić obilazeći danas lokaciju u Despota Stefana gde će početi izgradnja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.