DOKUMENTARAC KOJI MORATE POGLEDATI! Zašto je na Vaskrs 1944. bombardovana prestonica Srbije?! (VIDEO)
Podeli vest
Nedelja, 16. april 1944. pravoslavni Vaskrs. Već navikli na zvuk sirene za vazdušnu opasnost koja je ratnih godina često odzvanjala okupiranim gradom, Beograđanima je dan počeo gotovo kao i svaki drugi tih ratnih godina.Iako su krajičkom oka gledali ka nebu, nadali su se da će praznik provesti u miru. Tog oblačnog 16. aprila 1944. na stotine bombardera se obrušilo na Beograd, a tog prvog dana bačeno je više od 1.500 tona bombi, čiji su "tepisi" razarali sve bez ikakve selekcije.
Iako su saveznički avioni nebo nadletali još krajem 1943. i iako su tokom marta i aprila 1944. već bili napadani ciljevi u Mađarskoj i Rumuniji, malo ko od stanovništva je znao i verovao da bi se i Beograd mogao naći na toj crnoj listi, kaže prof.dr Momčilo Pavlović.
Ni 80 godina posle jednog od najužasnijih bombardovanja koje je doživela srpska prestonica, na Vaskrs, 16. i 17. aprila 1944. godine, ne zna se koliko je tačno bilo žrtava u više savezničkih razaranja glavnog grada tokom Drugog svetskog rata.
Povodom Dana sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Mile Jelić je u ime Vlade Republike Srbije položio venac kraj Spomenika pilotima braniocima Beograda na Zemunskom keju.
07.04.2024
17:14
- Oko 400 aviona je tog dana poletelo iz baze u Italiji i krenulo da bombarduje Rumuniji ali zbog niske oblačnosti avioni su već iznad Jugoslavije izgubili formaciju. Taj otrovni tovar je morao biti izbačen i oni su u povratku ispistili bombe iznad sekundarno označenih ciljeva u Beogradu - kaže Pavlović.
Da sve bude strašnije, Beograd tog dana nije bio primarni cilj anglo-američkih snaga. Avioni su leteli da gađaju ciljeve u Rumuniji, ali je tamo tog 16. aprila 1944. bilo oblačno, pa su se okrenuli i vratili kao osunčanom Beogradu i tu isporučili svoj smrtonosni tovar.
Ljudi se spremaju da proslave Vaskrs
Tog dana u Beogradu - roditelji su spremali da proslave Vaskrs, dok su se deca igrala napolju i kucala uskršnjim jajima. A onda se sve promenilo, u trenutku.
Bombarderi su zaparali nebo nad prestonicom. Kada su prepoznali savezničke avione, stanovništvo je bilo oduševljeno.
Deca su se radovala i uzvikivala "Naši, naši, ovo su naši!", kažu svedoci događaja, a sledećeg čega se sećaju je zvuk fijukanja bombi i uskoro strašne eksplozije.
Roditelji su istrčali po decu koja su bila napolju. Preživeli, koji su legli, kažu da su im tela, odskakala „desetak centimetara od snažnih detonacija", dok je svuda okolo bio oblak šuta i prašine.
Svedoci savezničkog bombardovanaj
Sve vreme II svetskog rata tada 6 godišnja Danica Šmic krila se i igrala ispod stola, jer se plašila bombi. Njena sećanja kada su se na Vaskrs su se čule eksplozije i posle 80 godina su neizbrisiva.
- Moj brat je bio nemirno dete, a ja sam sedela ispod stola i bila mirna. Od potresa je palo staklo sa prozora tik pored mog brata koji se tek tad uplašio i vrisnuo. Malo je falilo da padne na njega. Roditelji su se uplašili i tada smo se on i ja zajedno igrali igre skrivanja ispod stola - priča Danica svoje sećanje na bombardovanje.
Svedok savezničkog bombardovanja Ljubiša Antonijević, koji je tada bio radoznali 16 godišnjak, nije izdržao da tog dana ne pobegne iz podruma gde su se sakrili stanari.
- Bili je opšte iznenđenje, niko se nije nadao da će saveznici prvi put da gađaju Beograd baš na Uakrs. Video sam avione i eksploziju, piloti kako izleću sa padobranima. U jednom momentu
kod naše kuće, 500 metara od nas desio se udarni talas koji je izbio ulazna vrata. Mene su ta vrata odbacila u nazad i pao am na stepenice. Tek tada postajem svesan da je bomnba mogla da pogodi i našu kuću - priča Ljubiša.
Bombardovane bolnice i dečija skloništa
U bombardovanju su nastradale 22 porodilje i dvadeset dvoje novoro đenđačadi mla đih od osam dana, kao i dve porodice koje su im bile u poseti u Gradskom porodilištu koje je bilo u Krunskoj.
Bombardovana su dečija skloništa u Zvečanskoj, deo oko Bajlonijeve pijace, Aleksandrove ulice, Kalenićevog guvna, Terazija i drugih krajeva grada u kojima nije bilo nikakvih vojnih ili industrijskih meta. Pogođen je i logor na Sajmištu, gde je poginulo izme đu 80 i 120 logoraša.
Bombe su bacane po svim krajevima grada i nedužnim civilima. Razarane su i kuće, ulice, bolnice, porodilište, vrtić, Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja.
Gradsko jezgro bilo je razoreno, Slavija, deo oko Tehničkog fakulteta i studentskog doma, Terazije, Nemanjina, ulice Miloša Velikog, Kraljice Natalije i Sarajevska. Na ulicama leševi nedužnih ljudi svuda.
reživeli su bežali na sve strane, čitave ulice bile su u plamenu. Potpuno je srušeno ili teško oštećeno više od 1.200 objekata, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura.
Krvavi uskrs
Posledice ovog bombardovanja daleko su bile gore i od onog 6. aprila 1941. godine.
Dva radosna dana, nedelja 16. i ponedeljak 17. april te 1944. godine, za žitelje prestonice ostaju u sećanju kao Krvavi vaskrs.
Kolone sa kovčezima protezale su se kilometrima grobljima u uništenom Beogradu „prijateljskim bombama".
Bio je to prvi u nizu udara američke i britanske avijacije, koji će se ponoviti još nekoliko puta do kraja rata. Saveznici su bombardovali i druge okupirane južnoevropske gradove, ali nikada sa tako malo štete po Nemce i sa tako mnogo civilnih žrtava kao u Srbiji.
- Na ulicama su leševi žrtava svuda - glasio je 20. aprila izveštaj iz Mihailovićevog štaba.
- Prema pouzdanim obaveštenjima Vrhovne komande Jugoslovenske vojske, na Beograd je palo 1.457 bombi prvog i drugog dana pravoslavnog Vaskrsa. Porušeno je ukupno 687 zgrada, a 20. aprila je u ruševinama pronađen 1.161 leš. Broj teško povređenih bio je 1.468 - piše u radiogramu upućenom 21. aprila u London.
"Prijateljska" razaranja
Savezničke bombe padale su sve do septembra 1944. Broj ubijenih civila i materijalna šteta ovih prijateljskih razaranja veća su od aprilskih 1941. koje su naneli Nemci.
Što se ljudskih žrtava tiče, tačan broj nikada nije utvrđen. Preliminarni podaci do kojih je došla Jugoslovenska vlada u izbeglištvu govorili su o oko 3.000 žrtava u Beogradu i 1.200 u Zemunu. Nemački izvori kao ukupan broj stradalih navode brojku od 1.245 ljudi pri čemu je blizu 800 ljudi poginulo u bombardovanju na Vaskrs, a povređeno je preko 5.000 civila.
Prema ovom izvoru, broj stradalih Nemaca bio 343, poginulo je i 96 italijanskih vojnika, dok su ostalo bile srpske, civilne žrtve.
Više o ovom stravičnom zločinu možete pogledati u dokumentarnom filmu naše koleginice Branke Lazić.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
EXPO 2027 Beograd podržao je održavanje Beogradskog maratona i ujedinjenim snagama promovisaće značaj sporta i igre kao osnovnih tema specijalizovane izložbe koja predstoji, ali i kao veoma važnog faktora za zdraviji život i bolje društvo.
Stradalna sedmica Vaskršnjeg posta počinje 29. aprila i traje do 4. maja, a sveštenik otkriva da li je greh prekinuti post ili samo otići na piknik 1. maja
27.04.2024
08:37
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ni 80 godina posle jednog od najužasnijih bombardovanja koje je doživela srpska prestonica, na Vaskrs, 16. i 17. aprila 1944. godine, ne zna se koliko je tačno bilo žrtava u više savezničkih razaranja glavnog grada tokom Drugog svetskog rata.
Bivši savetnik šefa Pentagona Daglas Mekgregor rekao je da će poraz Kijeva u sukobu sa Moskvom postati osnova za diskusiju o podeli republike između Rusije, Belorusije, Poljske i Mađarske. Ovu tačku gledišta izneo je u članku za američki časopis Conservative.
Načelnik britanskog Generalštaba, admiral Toni Radakin, ocenio je da će njegovoj zemlji povećanje vojnih izdataka na 2,5 odsto BDP-a ubrzati pripreme za opasnu eru u međunarodnim odnosima.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Gradska izborna komisija Novog Sada proglasila je na današnjoj sednici izbornu listu "Aleksandar Vučić - Novi Sad sutra", koju je podnela koalicija Aleksandar Vučić - Novi Sad sutra, za izbor odbornika Skupštine Grada Novog Sada.
Predsednik udruženja i pokreta „Dosta je bilo", Saša Radulović govorio je u emisiji Info jutro televizije Informer, o odnosu Zapada prema Srbiji, opoziciji, ali i o predstojećim izborima.
O svetskoj politici i ekonomiji, ali i predstojećoj poseti kineskog predsednika našoj zemlji, govorio je gost Info jutra prof. dr Dragan Škobalj, stručnjak za geopolitičke odnose i energetiku.
U Info jutru o ogromnom padu podrške aktuelnom predsedniku SAD Džo Bajdenu, ali i predstpjećim izborima u toj zemlji, pričao je Branko Jakovljević iz Centra za društvenu stabilnost.
U Info jutru o budućoj poziciji Republike Srpske ukoliko se uvede sramna rezolucija o Srebrenici, kao i odnosima RS i Srbije, pričao je Radovan Arežina, predsednik Skupštine opštine Kladovo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Paraćinu uhapsili su S. B. (21) iz okoline Despotovca zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćeno korišćenje tuđeg vozila.
Muškarac L.Č. (21) osumnjičen da je pod dejstvom narkotika, električnim biciklom udario devojčicu (14) na pešačkom prelazu u Batajnici, priznao je izvršenje dela na saslušanju u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu.
Mladić D.P. (23) iz Banje Koviljače osuđen je na 20 dana zatvora jer se na gradskoj plaži u Baru nabacivao jednoj devojci, a onda skinuo kupaći i pozvao je na seks.
Upoznao sam mnogo uspešnih ljudi iz različitih oblasti, od američkih predsednika, preko biznismena, do najvećih fudbalera svih vremena i mogao bih danima da pričam o raznim dogodovštinama s njima, kaže u intervjuu za Informer jedan od najuspešnijih srpskih biznismena Milan Mandarić.
Poraz od TSC-a (2:1) je "kap koja je prelila čašu", Igor Duljaj je dobio otkaz, nije više trener Partizana, a navijači crno-belih se na društvenim mrežama opraštaju od doskorašnjeg šefa stručnog štaba.
Dejan Peković Džaja, bivši fudbaler Partizan, danas fudbalski agent, na malo vulgaran način je usred TV emisije analizirao borbu za titulu u Crnoj Gori
Lebron Džejms je bio besan kao ris posle poraza Los Anđeles Lejkersa od Denvera u petom meču plej-of serije i eliminacije, a onda su ga iznervirali novinari na konferenciji za medije.
SAD planiraju i iniciraju vojne sukobe širom sveta: protiv Rusije, Palestine, Kine. Ovo je u ponedeljak izjavio predsednik Venecuele Nikolas Maduro u autorskom programu "Sa Madurom plus" na kanalu Venecuelana de Television.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zatražio je od američkog predsednika Džozefa Bajdena da pomogne da se Međunarodni krivični sud spreči da, zbog rata u Gazi, izda naloge za hapšenje visokih izraelskih zvaničnika.
Ruska PVO sprečila je još jedan teroristički napad Oružanih snaga Ukrajine, koji su noćas izveli raketni udar na Krim raketama ATACMS, izjavio je lider pokreta "Zajedno sa Rusijom" Vladimir Rogov.
Devet pripadnika kolumbijske vojske je poginulo kada se juče srušio helikopter u ruralnom području u severnom delu zemlje, saopštila je kolumbijska vojska.
Miljko Živojinović kaže da je dozvolu za premeštanje očevog tela dobio još pre četiri godine, ali da je zbog pandemije koronavirusa sve bilo stopirano.
Jedan od najerotičnijih filmova u srpskoj kinematografiji svakako je "Oficir sa ružom" koji se i danas pamti zbog izuzetno emotivnih i seksepilnih scena u kojima je igrala glumica Ksenija Pajić.
Jedna fotografija policajke u uskim pantalonama, koja je najverovatnije nastala u Holandiji, izazvala je pravu pometnju i veliku raspravu na društvenim mrežama.
Strani sajt Facts.net objavio je 48 činjenica o Novom Sadu, među kojima su one opšte poznate, ali ima i onoga što je skoro nepoznato i samim Novosađanima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.