Plaćanje na rate bez kamate, al' zamalo?! Uvedena još jedna bankarska naknada kojom je prekršen zakon
Podeli vest
Brojni klijenti koji su iskoristili pogodnost plaćanja karticama na rate bez kamate bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara
Plaćanje karticama na rate bez kamate, koje u ponudi ima većina banaka, obradovalo je mnoge potrošače, sve dok nisu shvatili da ih ova pogodnost košta.
Iako su usluge banaka sve skuplje, one maksimalno smanjuju obim posla i broj ekspozitura. Na taj način debelo umanjuju troškove, a sve više zarađuju
20.08.2021
18:24
Brojni klijenti bili su šokirani kada su shvatili da im banka uz svaku ratu naplati i naknadu koja se kreće od 50 pa do 200 dinara. Prema rečima stručnjaka, na ovaj način banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju, jer reklamiraju kreditne kartice kojima plaćate beskamatno, ali vam ipak naplaćuje dodatne troškove, za koje nemaju opravdanje!
Naš čitalac Gojko Petronijević iz Novog Sada jedan je od brojnih koji su nam se javili zbog pomenute naknade koju im je banka naplatila.
Više nego kamata
Ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit
Gojko Petronijević
- Kupio sam kosilicu za travu kreditnom karticom i razdelio plaćanje na šest mesečnih rata, jer su mi rekli da je to beskamatno. Do sada nisam koristio kreditne kartice upravo zbog velikih kamatnih stopa i mislio sam da je "čist račun duga ljubav". Da nije trebalo ni sad da verujem bankama i njihovim uslugama, pokazalo se kada sam shvatio da meni uz svaku ratu skidaju još po 200 dinara - priča ovaj ogorčeni kupac, kome su u banci rekli da je reč o naknadi za aktivno zaduženje, koje mu nije bilo predočeno.
- Dakle, ja sam na 8.000, koliko košta kosilica, dao još 1.200 dinara, što je 15 odsto, što je više nego bilo koja kamata na kredit.
Nije šija nego vrat
Ekonomista Ljubodrag Savić kaže za Zaštitnik potrošača da su banke dužne da obaveste svoje klijente kakve naknade im naplaćuju, a ne da im kamatu naplaćuju po principu "nije šija, nego vrat".
- Ovo je skandalozno ponašanje banaka i tome mora da se stane na put. Građanima bi trebalo da bude jasno da banke žele da zarade i da ne postoji nijedna besplatna usluga, ali bi one, s druge strane, morale da jasno naglase šta ljudima naplaćuju. To da li će kamatu da nazovu naknadom, dodatnim troškom ili kamatnom masom, to potrošače ne treba da zanima. Ono što je svim klijentima važno jeste koliko novca će da potroše. Zbog toga svaka ponuda banke treba da bude transparentna, jer se u suprotnom radi o klasičnoj obmani potrošača - kaže Savić.
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača kaže da je upoznat sa ovim problemom i da je i sam upao u bankarsku zamku kada mu je banka naplaćivala dodatni trošak kada je koristio beskamatno plaćanje na rate.
- Banke očigledno hrane gnev ljudi! Konkretno, građani moraju da shvate da za ovo postoje elementi obmanjujuće poslovne prakse, a pošto se i reklamiraju da je beskamatno, onda i prevarnog oglašavanja. Zbog toga bi trebalo da reaguje Narodna banka Srbije i da uvede sankcije bankama koje ovako posluju. Znači banke krše Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o oglašavanju. Tu bi Tržišna inspekcija morala odmah da reaguje i kazni banke koje ovako posluju - smatra Nikolić.
On dodaje da bi pod hitno trebalo da se pooštre propisi koji se tiču oglašavanja i da, ukoliko banke već naplaćuju neke naknade za plaćanje karticom na rate, trebalo bi to jasno da naglase na svom sajtu ili da pošalju obaveštenje klijentima.
- Da stvar bude gora, banke koriste i potrošačke navike kako bi od svojih klijenata uzeli što više novca. Ukoliko već uvode neke troškove, moraju da nađu način da obaveste svoje klijente, jer to nije mali trošak. Vi ćete proizvod platiti i 20 odsto skuplje - dodaje on.
NBS: Najviše pritužbi na banke zbog kredita
U prvih šest meseci ove godine u Srbiji rešene su 1.393 pritužbe korisnika finansijskih usluga, od čega se najviše njih, 62,3 odsto, odnosilo na postupanje banaka, a 37,3 odsto na društva za osiguranje, navodi se u izveštaju Narodne banke Srbije (NBS).
Ostale pritužbe ticale su se davalaca finansijskog lizinga, njih 0,2 odsto, a po 0,1 odsto se odnosilo na postupanje platnih institucija i društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima.
Kada je reč o pritužbama na banke, rešeno je njih 868, a korisnici su se, prema izveštaju NBS, na banke najviše žalili zbog njihovog postupanja oko kredita, 58,8 odsto, zatim platnih računa i usluga, 24 odsto, te platnih kartica, 13,2 odsto pritužbi.
U istom periodu rešeno je 519 pritužbi korisnika na postupanje društava za osiguranje, a najveći broj ovih pritužbi se odnosio na autoodgovornost - 35,6 odsto i osiguranje od posledica nesrećnog slučaja - 19,7 odsto.
Iz Narodne banke podsećaju da je postupak zaštite prava pred NBS potpuno besplatan, pošto ni finansijska institucija na koju se klijent žali ni Narodna banka ne naplaćuju naknade niti bilo kakve druge troškove za postupanje po prigovorima, pritužbama ili predlozima za posredovanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
DD
pre 2 godine
Uzela sam mašinu za veš koja košta 25.000 dinara. Na to mi prodavac zaračunao 5.ooo dinara kao osiguranje kredita kod Rajfajzen banke,pošto sam penzioner.Eto kako mi penzineri budemo oštećeni kao imamo povoljnosti ali nas oderu debelo-
"Tenkovi-kornjače" ili "car-mangali" sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Da li ste založili vatru u čast radničkih prava ili za neke vladare iz senke? Na temu Prvog maja u "Info danu" govorio je profesor Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Nakon vesti koja je uznemirila celu Srbiju, da je stradala još jedna žena u porodičnom nasilju, kada je, podsetimo, Dragan B. (39) ubio nevenčanu suprugu Draganu S. (42) u porodičnom domu u Alibunaru, oglasila se sestra osumnjičenog.
Telo Dejana P. (33) pronađeno je u zapaljenom automobilu u avgustu prošle godine u Majdanpeku. Iako se najpre mislilo da je nastradao u saobraćajnoj nesreći, tri meseca nakon istrage otkriveno je da je Dejan zapravo ubijen, a pojavile su se sumnje da je u zločin umešana njegova supruga Slađana P. (25) i dvojica mladića - S. M. (25) i maloletnik (17).
Danas bi trebalo da se nastavi suđenje Brajanu Volš koji se sumnjiči za monstruozno ubistvo svoje supruge, Beograđanke Ane Volš, tokom Novogodišnje noći 2023. godine u Americi.
Muškarac Dragan B. (39) iz Albunara uhapšen je juče zbog sumnje da je za sada neutvrđenog dana u periodu od 27. do 29. aprila ubio svoju suprugu D.S. (42). Kako se sumnja, on je ženu golim rukama davio dok nije izdahnula.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je danas da će nova vlada kada je reč o sportu nastaviti kontinuitet prepoznavanja tog važnog segmenta za zdravlje nacije i da će kroz program Skok u budućnost izvršiti značajna ulaganja u sport, kao i da je predviđeno da nagrada za svaku zlatnu olimpijsku medalju u Parizu bude 200.000 evra.
Britanske vlasti počele su da zatvaraju migrante kako bi ih pripremile za deportaciju u Ruandu u narednih devet do 11 nedelja, objavila je vlada, postavljajući temelje za vodeću imigracionu politiku premijera Rišija Sunaka.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović ocenio je nedavno da je Hrvatska "dno EU" u poređenju sa bivšim socijalističkim državama i da je jedino lošija Bugarska.
Najmanje 63 osobe su uhapšene tokom protesta protiv predloga zakona o "stranim agentima" u Tbilisiju, a šest policajaca je povređeno u sukobima, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije.
Skoro svako ko kupi sladoled i uspe da ga ne pojede odjednom, kanticu ili kutiju će u zamrzivač odložiti uspravno, onako kako je i stajala u prodavnici.
Saša Mišić, jedan od najpoznatijih kuvara sa ovih prostora u svojoj novoj emisiji „Sofra“ na K1 televiziji, gledaocima približava tradicionalnu kuhinju sa modernim pristupom.
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Popularna Nišlijka, Miljana Kulić, nikako ne može da se pomiri sa tim što njen sin Željko ne viđa oca, pa je smislila kako da ih, ukoliko njeni roditelji dozvole, spoji.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.