21.06.2021.

13:35

Foto: Shutterstock

Magazin

MELANOM više NIJE SMRTNA presuda! Sve što treba da znate o SAMOPREGLEDU i RANOM OTKRIVANJU raka kože!

Leti, koje je upravo i zvanično stiglo, se obično govori o moru (uprkos koroni), vrućinama, odmorima i o - melanomu, najopasnijem i trećem po zastupljenosti obliku raka kože. O značaju samopregleda i rane detekcije melanoma, neophodnosti pravilnog ponašanja na suncu, lečenju, ali i štetnom uticaju solarijuma, naročito na mlade, za Ljubav i zdravlje govore renomirani stručnjaci iz oblasti dermatologije.

Previsoka cena uživanja

- Previsoka cena uživanja na suncu je veoma važna tema, a jedan od najčešćih rizika je pregorevanje u mlađem, pedijatrijskom uzrastu. Jedno od prvih pitanja koja postavljamo našim pacijentima kada se pojave sa nekom sumnjivom promenom na koži jeste upravo koliko ste puta pregorevali i koliko puta ste pregorevali kad ste bili mali - kaže prof. dr Danica Tiodorović, dermatolog KC Niš i nacionalni koordinator kampanje "Euromelanom" u Srbiji.

Informer

Zlatna pravila

* Na ignorišite promenu na koži iz nade da će se sama povući
* Nemojte čekati da vidite kako će se razvijati, i nemojte je sami lečiti
* Nemojte da pretpostavite da promena sigurno nije ozbiljna
* Nemojte da mislite da imate nečeg važnijeg
* Najvažnije od svega: nemojte se plašiti da odete kod lekara, odnosno dermatologa

Mada se melanom mahom javlja posle 50. godine života, ono što posebno zabrinjava je sve veći broj mladih obolelih od ovog oblika raka kože, pre svega zbog popularnosti solarijuma. Solarijum je, preciznije govoreći, odgovoran za 80 odsto melanoma u uzrastu od 18 do 29 godina, dodaje doktorka.

- Zato kod dece i mladih (ali i kod njihovih roditelja) treba razvijati svest o zdravim navikama na suncu, kao i o štetnosti solarijuma. Jednom mesečno treba raditi samopregled čitave kože jer je sami najbolje poznajemo, i to svih regija, uključujući dlanove, tabane, nokatne ploče, genitalnu regiju, sluzokožu, teme... Svaka promena čudnog izgleda (nepravilne ivice i boje), novi mladež posle 40. ili 50. godine života, čak i ako izgleda bezazleno, razlog je za posetu dermatologu - savetuje prof. dr Danica Tiodorović.

"Solarijumi su zlo"

Kako i ostalim pacijentima sa drugim bolestima, i osobama sa promenama na koži su zbog pandemije više od godinu dana bili gotovo uskraćeni lekari specijalisti, kaže prof. dr Dušan Škiljević, predsednik Udruženja dermatovenerologa Srbije.

Informer

- Jednom onlajn anketom utvrđeno je da je tokom 2020. registrovano 21 odsto manje melanoma nego što bi trebalo, tj. nego što je to bio slučaj ranijih godina, što u brojkama iznosi tačno 60.192 pacijenta. Za Srbiju je, nažalost, ova procenjena brojka čak 250 nedijagnostikovanih slučajeva melanoma - navodi prof. dr Dušan Škiljević i opominje da su samopregled i rana dijagnostika krucijalni.

Obavezna zaštita

Preporuka da se ne treba sunčati od devet do 17 časova ili od 10 do 16, kada je jako sunce, nije dovoljno pouzdana, već je bolje pratiti UV indeks, koji je kod nas generalno visok od maja do kraja avgusta, kaže prof. dr Danica Tiodorović.
- Kada je reč o tome koju kremu odabrati, SPF ispod 30 se ne računa. Preparat treba naneti 15-30 minuta pre sunčanja u dovoljnoj količini, što znači: što više, to bolje, i to na svim izloženim regijama. Bez obzira na to šta piše na proizvodu, da li jeste ili nije vodootporan, sve kreme se skidaju u moru, bazenu, znojenjem... Postoje i posebne zaštitne tkanine od kojih se prave kupaći kostimi i majice. One su još bolja zaštita i ne bi bilo loše kupiti ih deci, posebno onim mališanima sa belim tenom i sa puno mladeža - savetuje dr Tiodorović.

- Genetiku ne možemo da promenimo, ali možemo ponašanje. Mada je pre tri godine kod nas donesen zakon prema kome su solarijumi zabranjeni za mlađe od 18 godina, pitanje je da li ima dovoljno inspekcije da to isprati i da li se zakoni poštuju. Svetska zdravstvena organizacija je još pre 12 godina UV zračenje označila kao rizik prvog nivoa za kancer, te u solarijum, na dodatno UV zračenje, zapravo ne bi trebalo da odlaze ni stariji od 18 godina. Za sada nema dokaza o njihovoj dobrobiti, a čine samo zlo - naglašava prof. dr Dušan Škiljević.

Melanom je izlečiv

Melanom je najjednostavnije sprečiti ili rano otkriti, kada je i lečenje najjednostavnije, navodi prof. dr Lidija Kandolf Sekulović, dermatovenerolog i sekretar Intersekcijskog odbora za melanom Srpskog lekarskog društva.

- Ovaj oblik raka kože više nije smrtna presuda i najvažnije je razbiti strah od pregleda i odlaska kod dermatologa. Kada se otkrije u ranoj fazi, lako se otklanja hirurškom intervencijom, koja traje 15 minuta pod lokalnom anestezijom, i to je sve. Nema lekova, nema posledica po dalji kvalitet života pacijenata - kaže prof. dr Lidija Kandolf Sekulović.

Informer

Jednom mesečno treba raditi samopregled čitave kože

Prema njenim rečima, rešenje postoji u kojoj god fazi da se pacijenti jave lekaru, čak i kada se proširi na limfne čvorove ili unutrašnje organe.

- Postoje novi, vrlo delotvorni lekovi, dostupni i u Srbiji, a zajedno čine kombinovanu, ciljanu i imuno terapiju. Sa kombinovanom, ciljanom terapijom ima mnogo manje neželjenih efekata i odgovori na lečenje traju duže, dok skoro svi pacijenti koji su odgovorili na imunoterapiju više nemaju znakove bolesti. Što se terapija primeni u ranijem stadijumu, to je efikasnija - zaključuje prof. dr Lidija Kandolf Sekulović.