09.05.2022.

18:43

Foto: Shutterstock

Magazin

PREDIJABETES je POZIV na BUĐENJE! Lakari OTKRIVAJU kako možete da ga PREPOZNATE!

Ako je šećer u krvi viši od referentne vrednosti, ali ne toliko visok da biste imali dijabetes, onda možda spadate u grupu osoba koje imaju predijabetes. Čak 318 miliona ljudi u svetu danas živi sa predijabetesom, u Srbiji svaka deseta osoba pati od ovog stanja i većina njih nije svesna da su u riziku da u budućnosti obole od šećerne bolesti, upozorili su lekari na predstavljanju mobilne aplikacije koja pomaže da se utvrdi rizik od obolevanja i istakli da dodatno zabrinjava činjenica da su i mladi u sve većem riziku.

Pandemija i brza hrana

- Problem sa predijabetesom jeste što nema nikakvih simptoma, pa većina ljudi nije ni svesna da treba i da može da reaguje. Predijabetes je stanje gde vrednosti šećera u krvi mogu biti iznad normalnih, ali još uvek te vrednosti nisu toliko visoke da bi ukazale da je već došlo do pojave dijabetesa. Zato bi svi trebalo da urade kratak test u vidu upitnika, i ako im pokaže da su u riziku za pojavu predijabetesa i dijabetesa, da se obrate lekaru. Na osnovu analiza krvi utvrdiće se da li osoba ima predijabetes i da li je dovoljno da promeni životne navike ili je potrebno da uz to dobije i terapiju. Dobra vest je da predijabetes može rano da se otkrije, i da možete na vreme da sprečite brojne posledice po vaše zdravlje. Zato i kažemo da je predijabetes vaš poziv na promene - kaže prof. dr Nebojša M. Lalić sa Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma.

Informer

Lara Bojanić, dr Aleksandra Jotić, dr Teodora Beljić Živković, dr Katarina Bajec, dr Nebojša Lalić

Kako da smanjite rizik?

* Ishrana - Zamenite crveno i prerađeno meso sa više voća i povrća, orašastih plodova, integralnih žitarica i maslinovog ulja.
* Gubitak telesne težine - Ukoliko smanjite telesnu težinu za sedam odsto, možete značajno da smanjite rizik od nastanka dijabetesa.
* Vežbanje - Praktikujte najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno ili oko 30 minuta dnevno.
* Edukacija - Razumevanje rizika i simptoma može da vam pomogne da na vreme prepoznate bolest i sprečite nastanak dijabetesa.

Verovatnoća da će predijabetes preći u šećernu bolest u roku od pet godina je 20 do 50 odsto, a tokom života čak 70 odsto. Faktori koji tome idu u prilog jesu nezdrave navike u ishrani i nedostatak fizičke aktivnosti, dodaje prof. dr Aleksandra Jotić, takođe sa UKCS.

- Skoro polovina ljudi u svetu povećala je uživanje u brzoj hrani tokom pandemije, a nezdravi načini života pogoršavaju se poslednjih godina i loše utiču na stotine miliona ljudi širom sveta. Dodatno zabrinjava što su i mladi u sve većem riziku. Zbog nezdravog načina života, procena je da će do 2040. godine pola milijardi ljudi na planeti živeti sa predijabetesom - upozorava prof. dr Aleksandra Jotić.

Brzi test

Stoga je važno da uradite kratak test i saznate da li ste u riziku od dijabetesa, savetuje prof. dr Teodora Beljić Živković, iz KBC "Zvezdara", Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma.

Informer

Skoro polovina ljudi u svetu povećala je uživanje u brzoj hrani tokom pandemije

- Test možete preuzeti putem aplikacije "Predijabetes test" na vašem telefonu ili posetite domaću verziju sajta koji se bavi ovim medicinskim stanjem (yourprediabetes.info/rs-sr). Za nekoliko minuta rezultat će vam reći da li treba da se obratite lekaru ili uradite testove iz krvi. Ukoliko saznate da imate predijabetes, uradili ste dobru stvar - poručuje prof. dr Teodora Beljić Živković.

U slučaju da imate preko 45 godina, visok krvni pritisak i holesterol, prekomernu težinu, fizički ste neaktivni, ili pak imate genetsku predispoziciju ili oboljenja poput gastacijskog dijabetesa (šećerne bolesti u trudnoći) ili policističnih jajnika, viđeni ste za predijabetes/dijabetes. Neki od ovih faktora rizika srećom mogu da se izbegnu, sugeriše Lara Bojanić, sportski trener i nutricionista.

Informer

Fizička aktivnost je pored zdrave ishrane ključ prevencije

- Kod predijabetesa, od ključnog značaja je uvođenje malih promena u ishrani i uvođenju fizičke aktivnosti. Fizička aktivnost pomaže vašem telu da bolje kontroliše nivo šećera u krvi, a samo 30 minuta dnevno umerenog do brzog hoda, pet dana u nedelji, može da pomogne u sprečavanju nastanka ovog stanja - savetuje Lara Bojanić.