28.09.2023.

13:58

Foto: printscreen

Planeta

Berlin priznao! Ambasadorka Nemačke aplaudirala Hitlerovom dobrovoljcu!

I ona je zdušno sa kanadskim parlamentarcima aplaudirala pripadniku zloglasne nacističke jedinice, a nemačko ministarstvo spoljnih poslova pravda se da ona nije znala njegovu prošlost.

Diplomatski gaf nemačke ambasadorke u Kanadi priznao je portparol ministarstva spoljnih poslova u Berlinu, odgovarajući na novinarska pitanja o tome kako je Šparvaserova odala počast nacističkom saradniku Jaroslavu Hunki.

Članovi kanadskog parlamenta iskazali su stojeće ovacije Hunki (98) koji se u toj instituciji pojavio kao deo delegacije ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog. Među onima koji su dugo aplaudirali nacisti bili su Zelenski, ali i kanadski premijer Džastin Trudo.

- Ambasadorka Sabina Šparvaser nije znala za Hunkinu pripadnost nacistima kada mu je aplaudirala. Incident je neprihvatljiv, ali Hunkin pravi identitet nije bio poznat ni ambasadorki Nemačke, ali ni drugima u publici, pošto događaj nije unapred najavljen - rekao je Fišer.

Informer

Međutim, kada je predsedavajući parlamenta Entoni Rota predstavljao Hunku, rekao je da se on „borio za ukrajinsku nezavisnost protiv Rusa“, pa je bilo jasno da je bio pripadnik neke jedinice Sila osovine u Drugom svetskom ratu. Rota ga je takođe predstavio rečima:

- On je ukrajinski heroj, kanadski heroj i zahvaljujemo mu se za celu njegovu službu.

Posle ovog diplomatskog skandala, Rota je podneo ostavku i izvinio se zbog greške. Jaroslav Hunka bio je dobrovoljac i 14. diviziji grenadira Vafen SS-a, ukrajinske jedinice koja je počinila ratne zločina protiv Jevreja i Poljaka na Istočnom frontu.

Na pitanje kako nemačka ambasadorka nije mogla da shvati Hunkinu nacističku prošlost, budući da je odmah rečeno kako se tokom Drugog svetskog rata borio protiv Crvene armije, Fišer je kazao kako su postojale i druge mogućnosti, na primer da je pripadao poljskoj Armiji Krajova, koja se borila i protiv Nemaca i protiv Rusa.

Ukrajinski nacistički saradnici odgovorni su za hiljade ubijenih civila u istočnoj Evropi, a velikom broju njih omogućeno je da posle rata emigriraju u Kanadu i Veliku Britaniju, iako je postojala sumnja da su učestvovali u zločinima.

Moskva je nazvala ovaj incident ciničnom zloupotrebom sećanja na žrtve nacizma i očigledan primer rusofobije i saopštila da postoji mogućnost pokretanja istrage o potencijalnim ratnim zločinima i zahteva za ekstradicijom Hunke. Sličnu mogućnost nagovestila je i Poljska.