Katolici su Uskrs proslavili prethodne nedelje, pravoslavci ove, ali ti datumi nisu fiksni, "šetaju", i nekada umeju i da se poklope. Dan Uskrsa se određuje posebnim proračunima, na osnovu astronomskih merenja, ali - da li ste znali da određivanje datuma ovog hrišćanskog praznika zavisi i od jednog važnog jevrejskog praznika?
Sigurno je samo da je Uskrs uvek nedeljom, i to je kanon, ali Vaskrs menja datum svake godine. Osnova računice jeste da "padne" prve nedelje posle prolećne ravnodnevnice, prve nedelje posle punog meseca. Takođe pravoslavni Uskrs se po tradiciji ne slavi pre ili na dan jevrejskog praznika Pasha. Ovo pravilo ne važi za katolički praznik.
Prvi parametar komplikuje to što se za određivanje dana prolećne ravnodnevice i punog meseca ne koriste astronomska posmatranja, tj. realna slika vasione, već određene tablice, odnosno crkveni kalendar.
Dakle, kod određivanja datuma Uskrsa koriste se podaci iz crkvenog kalendara, a ne pravi Mesec koji vidimo. Razlika između onoga što vidimo na nebu i onog što piše u kalendaru može da bude i dva dana. Međutim, ako pun mesec "pada" u subotu – datum Uskrsa može da se pomeri celu sedmicu.
Foto: Pixabay
Zašto je datum Uskrsa "klizan"
Savremeni kalendari su solarni, u njima se vreme meri u odnosu na kretanje zemlje oko Sunca dok se u prošlosti koristio lunarni kalendar zasnovan na kretanju Meseca oko Zemlje. Datum Uskrsa je jedna od retkih tekovina lunarnog kalendara koje su preživele i u hrišćanskoj civilizaciji.
Kada nastupi prolećna ravnodnevica (21. mart) čeka se prvi pun Mesec. Po pravilu, ako pada u nedelju, za Uskrs se uzima sledeća nedelja.
Zato ovaj praznik može da "padne" u bilo koju nedelju u periodu od 35 dana posle prolećne ravnodnevice, što je po gregorijanskom kalendaru od 22. marta do 25. aprila. Imajuću i vidu da se pravoslavni praznici kod nas proslavljaju po julijanskom kalendaru i tako dolazi do pomeranja od 13 dana, Usrks u Srbij pada između 4. aprila i 8. maja.
Tablice iz šestog veka koristimo i danas
Drugi problem je sam lunarni kalendar. U ovom složenom kalendaru godina traje 354 dana, odnosno njemu nedostaje 11 dana da bi dostigao naš kalendar. Da bi se taj manjak nadoknadio periodično su se ubacivali vanredni meseci, a da bi se ovaj komplikovani račun bar malo pojednostavio u crkvi su u VI veku razvili tablice na osnovu kojih se određuje datum Uskrsa, a one se koriste i danas.
Foto: Tanjug/AP
Pasha
Uskrs, ili uskršnja nedelja direktno zavisi i od jevrejskog praznika Pashe, odnosno ne slavi se pre ili na dan ovog judejskog praznika.
Pasha je veoma važna u judejskoj tradiciji i proslavlja se u krugu porodice. Povezan je izbavljenjem Jevreja iz egipatskog ropstva, a takođe je povezan i sa dobijanjem Deset Božijih zapovesti. Pasha pada na 14. dan prolećnog meseca, a kao prvi dan se računa onaj kada se po prvi put pojavi mlad mesec.
Ali ipak, iako ne sme da padne na taj dan, jedan od najlakših načina da se odredi datum pravoslavnog Uskrsa jeste da on pada u nedelji koja je najbliža Pashi.
Pravila utvrđena pre 17 vekova
- Kada se određuje datum praznika, uključuje se astronomija, matematika i naravno hrišćansko predanje. Na prvom saboru 325. godine u Nikeji, u vreme cara Konstantina Velikog, doneti su neki osnovni principi. Kada se određuje datum Vaskrsa, prvo mora proći prolećna ravnodnevnica 21. marta, zatim mora biti mesec uštap ili pun mesec i prva nedelja posle uštapa - objasnio je ranije za "Blic" sveštenik Radomir Popović, koji na Bogoslovskom fakultetu predaju istoriju hrišćanske vere.
On je rekao da je na Zapadu, negde u šestom veku, jedan od Svetih otaca Dionisije Mali, koji je bio i matematičar i bavio se pitanjem pashalije, doneo pravilo koje su pravoslavci prećutno prihvatili, da se Vaskrs slavi posle jevrejske pashe.
Foto: Public
- Pasha je mogla da padne bilo koji dan u nedelji, pa se čekao prvi nedeljni dan da se proslavi Vaskrs - objasnio je Popović.
Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Uskrsa primenjuju pravoslavne crkve odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj liniji.
Katolički Uskrs
Rimokatolička crkva je taj princip napustila 1583. godine, uvela je određene modifikacije u odnosu na princip Nikejskog sabora, a to su prihvatile, tačnije nasledile, protestantske zajednice.
Katolička crkva datum izračunava u odnosu na prolećnu ravnodnevicu i prvi pun mesec posle nje. Pravoslavna crkva ovome dodaje i to da Uskrs ne može biti pre jevrejske Pashe.
- Nema velikih razlika u proslavljanju praznika među pravoslavcima i katolicima. U širokom narodu običaji su crvena jaja - simbol života, večnosti. Dani pred Vaskrs i po Vaskrsu manje više su isti u celom hrišćanskom svetu, a čak i u ikonografiji način na koji se slika Vaskrsenje je isti - istakao je Popović.
Patrijarh srpski Irinej poručio je na vaskršnjoj liturgiji u Hramu svetog Save da doživljavamo veliko iskušenje i da je epidemija korona virusa božija opomena, kao i da treba da izvučemo pouku iz svega što se sada dešava.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Patrijarh srpski Irinej poručio je na vaskršnjoj liturgiji u Hramu svetog Save da doživljavamo veliko iskušenje i da je epidemija korona virusa božija opomena, kao i da treba da izvučemo pouku iz svega što se sada dešava.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Jemenski pobunjenici Huti saopštili su danas da su oslobodili oko 600 osoba, zarobljenih tokom najnovije eskalacije sukoba u Jemenu, a Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) potvrdio je njihovo oslobađanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.