Srednjovekovna srpska istorija i dan danas se čuva u selu Borač koje se nalazi u srcu Šumadije. Iz ravne Gruže diže se veličanstveni krš na kom se nalaze ostaci starog grada u koji su se Srbi sklanjali od neprijatelja. Pojedini istoričari kažu da je tada Borač imao više stanovnika nego London, a tokom vekova u njemu su živeli carevi, kraljevi i vlastelini
Prema arheološkim istraživanjima grad je star oko dve hiljade godina, a Srbi su ga podigli na rimskim temeljima.
"Izgradnji ovog grada i njegovoj slavi najviše je doprineo Stefan Lazarević, koji je ovde sa Dubrovčanima potpisao sporazum o slobodnoj trgovini. Grad je bio podeljen na tri dela, gornji za vlastelu, srednji za tadašnje činovnike i vojsku i donji za stanovništvo. Legenda kaže da je bilo toliko kuća da je mačka mogla preskakati sa krova na krov od krša pa sve do donje Gruže dokle se i prostirao", rekao je za RINU, Mladen Novaković, veroučitelj i dobar poznavalac istorije sela Borač.
Foto: RINA
Crkva iz 14. veka odolela zubu vremena
Oko ovog slavnog srpskog grada otimale su se tadašnje velike sile. Bio je vojno - strateško uporište, a zbog geografskog položaja dugo je važio za neosvojivu tvrđavu. Koliko je bio značajan govori i činjenica da ga je jedan mletački kartograf ucrtao i u mapu sveta.
"Sa svojom nadmorskom visinom preko 500 metara bio je dominatna tačka u celom ovom kraju. Prema predanju i ime je dobio po izuzetnom borbenom duhu lokalnog stanovništva. Ne samo da je bio vojni, već i duhovni i trgovinski centar. Ovde se proizvodilo žito, vuna, trgovalo stokom, ali i pisale crkvene knjige. U samom Borču tada je postojalo dva manastira i devet crkava. U centru sela i dan danas je očuvana ona najstarija, iz 1359. godine koja je prepoznatljiva po svom autentičnom ikonopisu, jer su kroz sredinu oslikani Sveti ratnici, koji predstavljaju simbol ovdašnjih meštana", kaže Mladen.
Foto: RINA
Istorija ispisana u svakom kutku sela Borač
Jedinstveno groblje na Balkanu
Ispred crkve, na stazi koja vodi do vrha Boračkog krša nalazi se groblje koje je po obiliku i broju spomenika jedinstveno na Balkanu. To je još jedan dokaz da je Borač nekada bio pun ljudi.
"Groblje obuhvata prostor oko pola hektara, a na njemu se uzdiže nekoliko stotina spomenika, stećci zvani "kapačari" zbog svog jedinstvenog vrha. Kamen je nabavljan u majdanima Boračkog krša, a gradili su ih vešti lokalni majstori. Iako je vreme odnelo svoj danak, jasno se može videti da su svi ti spomenici nekada davno prvobitno bili napravljeni u jakim bojama, što je verovatno bila fascinantna slika. Na spomenicima se mogu videti i određena obeležja, ako je sahranjen drvoseča onda sekira, ako je vojnik onda šajkača", rekao je veroučitelj iz ovog šumadijskog sela.
Iako je dugo odolevao neprijatelju, Borač je pao pod Turcima 1438. godine, a iako su ga osvojili grad nisu koristili. Danas su na tom mestu ostale samo ruševine koje govore o slavnoj prošlosti i velikim borbama koje su vođene na ovom području. Borački krš proglašen je za Spomenik prirode i pod zaštitom je države. Godišnje ga obiđe na hiljade ljudi koji su fascinirani specifičnim stenama vulkanskog porekla, ali i bogatom istorijom ovog kraja.
Foto: RINA
Staro groblje u centru sela govori o velikom broju stanovnika
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.