Svaka seoska kuća u proteklim vremenima merila se po dobrim konjima i volovima, ali i po pokućstvu kojim su tada seljaci raspolagali
Drvene preslice odlikovale su žene, dok su muškarce ručna kosa, bakvica i čakanac. Ljudi koji su živeli u 19. veku nisu imali mobilni telefon, mašinu za veš, motornu testeru i trimer, ali su opet poslove u domaćinstvu odrađivali plugom, lotrama, kladerom, srpom, perući veš na potoku, pretrpavanjem sena iz naviljaka u stogove dok je na kredencu svirao tranzistor.
Svi ovi alati nekada su svakodnevno bili potrebni jednom domaćinstvu, a danas su gotovo izbačeni iz upotrebe i mogu se naći u pojedinim planinskim selima u podrumu ili na tavanu. Nijedna danasnja domaćica ne mesi hleb od brasna iz naćvara, niti pravi sir u karlici, a čuva ga u drvenom čabru, niti gaji vrane ovce da bi mogla da isplete crn dzemper da bi se porušila za nekom dragom osobom.
Foto: D.G./ustupljena fotografija
Retko neki mladić ili devojka danas znaju da prevedu ove reči kojima su se njihovi baba i deda svakodnevno služili pre jednog veka. Iz tog razloga zaposleni u Narodnom muzeju Užice odlučili su da prikupljaju eksponate sa područja zlatiborskog kraja, kako bi ih na ovaj način sačuvali od zaborava. Od samog početka prikupljanja odevnih stvari i alata iz 19. veka etnolozima su se rađale nove ideje koje su brzo i realizovali. Ovih dana prikupljeni eksponati izloženi su u novovaroškom Domu kulture povodom 10-godišnjice rada muzeja, izdvojenog odeljenja u Novoj Varoši, pod nazivom govor duše na preslicama i maramicama.
Izloženi eksponati nastali su krajem 19. i početkom 20. veka u seoskim sredinama Zlatiborskog okruga. Po rečima istoričarke Stojanke Milivojević, ovi predmeti su pored upotrebne vrednosti bili simboli koji nose poruke ljubavi, poštovanja, odanosti, pažnje...
- Ljubav brata prema setri, muža prema ženi ili mladića prema devojci izražena je putem darivanja preslice. Onaj koji daruje iskazivao je emocije, ali i umetničke sposobnosti. Svaki izrezbareni motiv (srce, ptica, cvet, inicijali i slično) na preslici i izvezenu nit na maramici često su pratili uzdah, osmeh ili suze - rekla je Milivojević i dodala:
- Sa druge strane, devojke su vezene maramice poklanjale mladićima i vojnicima kao simbol ljubavi i vrednosti, koje su oni nosili u dzepu ili ispod pojasa, malo izvučene da bi se videle. Na maramicama su bili izvezeni stihovi sa posvetom praćeni simboličkim vezom. Slobodno možemo reći da je u veštinu izrade i ornamentisanja preslica i maramica pretočen govor narodne duše.
Foto: D.G./ustupljena fotografija
Kako je navedeveno u štampanom izdanju namenjenom za ovu priliku, preslica je prestavljala alat i ukras, ali i znak paznje i odanosti. Osim što je odličan dar, preslica je istaknuta tačka umetničke obrade drveta koja prestavlja vrhunski domet narodnog drvorezbarstva.
Direktorka Narodnog muzeja Užice Slavica Stefanović na otvaranju izložbe osvrnula je se i na prestojeće zadatke.
- U želji da ovo naše odeljenje raste, da se uvećava, da 20-godišnji jubilej dočekamo sa jos nekoliko zaposlenih stručnjaka iz različitih oblasti muzikologije, očekujemo da ćemo u narednom periodu teritoriju Starog Vlaha dodatno istražiti, evidentirati i bogato spomeničko nasleđe sačuvati za buduće naraštaje - ističe direktorka.
Foto: D.G./ustupljena fotografija
Inače, novovaroški kraj obiluje vrednim arheološkim ostacima i praistorijskim nalazištima registrovanim baš u njegovom arealu. Izložba je počela 1. i traje do 14. novembra, a izložene eksponate Novovarošani svakodnevno posećuju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Opozicioni lider i jedan od organizatora blokada, Goran Ješić, uputio je pretnje i niz uvreda na račun profesora, policije i državnih institucija, poručujući otvoreno da neće proći bez kazne svi oni koji ne podržavaju promenu aktuelne vlasti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Najmanje tri osobe poginule su u razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali koji je danas pogodio Filipine, a odmah nakon potresa izdato je upozorenje na cunami širom regiona.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
NATO pokreće vežbu vazduhoplovnih snaga "Ramštajn zastava 2026" (Ramstein Flag 2026), koja će se, između ostalog, održati u zemljama koje se graniče sa Rusijom, prenosi agencija RIA Novosti.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar