Posle dve godine u porti crkve Svetog Ilije u zlatiborskom selu Mačkat u naredna tri dana održava se Sajam suvomesnatog mesa "Pršutijada". U odnosu na prethodne godine, ova "Pršutijada“ je bila malo siromašnija sa brojem izlagača, ali kvalitet svakako nije izostao.
Svoje suvomesnate đakonije izložilo je 12 proizvođača iz Zlatiborskog okruga.
Ove godine su se birale najbolje goveđa i svinjska pršuta. Stručni žiri odlučio je da za najbolju goveđu pršuti proglasi proizvođača Dragoljuba Šopalovića iz Mačkata, a nagrada za najbolju svinjsku pršutu je otišla u ruke Aleksandar Radojičić iz Mačkata.
- Ovde nema loše pršute, sve su dobre. Možda se moja izdvojila zbog dobre sirovine, dobro usoljena i nije presušena. Proces sušenja traje preko 30 dana – kaže Dragoljub Šopalović, dobitnik nagrade za najbolju goveđu pršutu.
Proizvodnju pršute u ovom domaćinstvu je započeo Dragoljubov otac Petar, a naslediće je sinovi Petar i Ivan, kao i njihova deca.
- Imamo naše bikove. Deda više nije živ, ali od njega je sve počelo. Mi nastavljamo tradiciju, a nadam se da će i naša deca Lazar i Iva nastaviti. Najbolja goveđa pršuta, leđnjača, od metar, prodaje se za 3.500 dinara, a od buta od 2.500 do 2.800 dinara – kaže sin Petar.
Cene na Pršutijadi
Cena za kilogram goveđe pršute treba izdvojiti od 2.500 do 2.800 dinara, a za svinjsku pršutu 1.600 dinara.
Slanina košta od 1.000 do 1.400 dinara, kobasice od 1.600 do 1.800 dinara.
Za čvarke treba izdvojiti 1.800 dinara, dok za ovčiju stelju od 1.600 do 1.800 dinara.
Jovana Radojičić iz domaćinstva koje je proglašeno za proizvodnju najbolje svinjske pršute, kaže da ovo priznanje mnogo znači.
- Ja sam od malih nogu u ovom poslu, pomažem roditeljima zajedno sa bratom. Moj pradeda Velimir je počeo da se bavi proizvodnjom, pa deda Živorad, tata Aleksandar i sada ja, dvojice braće i sestra ćemo sigurno nastaviti da proizvodimo pršute i kobasice – kaže Jovana.
Miloje Rajović, zamenik predsednika SO Čajetina, kaže da je ovo prilika da se ponovo suvomesnati proizvodi nadaleko čuju.
- Kao opština dosta ulažemo u turizam i poljoprivredu. Posledica toga je otvaranje škola i vrtića u zlatiborskim selima, a samim tim sve više beba – rekao je Rajović.
Turisti su počeli polako da pristižu i pazare pršute, čvarke, slanine i sve što se moglo naći na štandovima.
- Na Zlatiboru boravim i čula sam za ovaj sajam. Znam da se ovde uvek prodaje kvalitetna roba, pa smo došli da pazarimo. Jedino su cene malo poveće – kaže Tatjana iz Novog Sada.
Ko želi da proba specijalitete ispod sača za porciju od sarme ili kupus sa koleniciom treba da izdvoji po 600 dinara. Obrtali su se i prasići i jagnjići na ražnju, koji su služeni u šatri pored.
Za kilogram jagnjećeg pečenja porebno je izdvojiti 3.000 dinara, a za svinjsko 2.500 dinara. Kafica pod ovom šatrom je 200 dinara.
Sajam traje do 12. februara, kada će biti izvučeni dobitnici pršute, kobasica i slanine.
Dugo godina zaboravljeno i zapostavljeno gornjomilanovačko selo Pranjani doživelo je u poslednjih nekoliko godina potpuni preporod i sve više liči na varošicu koja ima infrastrukturu na kojoj bi im mnogi pozavideli.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dugo godina zaboravljeno i zapostavljeno gornjomilanovačko selo Pranjani doživelo je u poslednjih nekoliko godina potpuni preporod i sve više liči na varošicu koja ima infrastrukturu na kojoj bi im mnogi pozavideli.
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Nakon završenog blokaderskog protesta u Kraljevu pod sloganom "Sve se vidi na Vidovdan", policija je u Ulici Jovana Deroka zaustavila automobil novosadskih registarskih oznaka, u kojem se nalazilo više osoba, među kojima je bio blokader Petar Đurić, jedan od lidera pokreta "Ćale, ovo je za tebe".
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Prema šokantnim saznanjima voditeljke Andree Veskov u emisiji "Paralela", koja je imala uvid u predmet koji se odnosi na pad nadstrešnice u Novom Sadu, blokaderi spremaju pakleni plan protiv predsednika Aleksandra Vučića!
Kotorska policija uhapsila je B.Š. (19) kod kojeg je pronašla kokain i marihuanu, saopštili su iz Uprave policije Crne Gore i dodali da se sumnja da je droga bila namijenjena prodaji.
U mestu Klopče, kod Zenice, oko 22.10 sati na magistralnom putu M-17, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali putnički automobil i pešak.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Ruska vazduhoplovna industrija predstavila je novu, duboko modernizovanu verziju svog prepoznatljivog aviona. Novi ruski laki jurišnik Jak-130M uspešno je poleteo i izveo svoj debitantski let, označavajući novu eru za ovu letelicu.
Nakon pune dve decenije intenzivnog razvoja, indijski sistem za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Netra zvanično je dobio konačno odobrenje za punu operativnu i borbenu upotrebu.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Makedonska pevačica Kaliopi Bukle oglasila se povodom smrti Vladimira Vlade Janevskog, jednog od najpoznatijih makedonskih pop pevača. On je umro u Skoplju u 65. godini posle kraće bolesti, a pevačica se oprostila emotivnim rečima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.