Za sve one koji su sigurni u to da trenutno živimo u dvehiljaditim evo pitanja – zašto na kuli na Smederevskoj tvrđavi piše da je sazidana 6938. godine? Ili zašto ima zapisa da se Kosovska bitka odigrala 6897. godine? Odgovor na ova i još mnoga druga pitanja leži u misterioznom kalendaru koji su Srbi nekada koristili.
Pitanje usaglašavanja kalendara koje se s vremena na vreme pokrene u srpskoj javnosti zapravo je priča stara vekovima. “Kalendarski problem” nije ni lak ni jednoznačan, pa odgovor na pitanje – u kojoj godini sada živimo, nije uopšte jednostavan koliko se na prvi pogled može činiti.
Zašto na kuli na Smederevskoj tvrđavi piše da je sazidana 6938. godine? Kako to da neki istoričari navode da se Kosovska bitka odigrala 6897. godine? A zašto postoje zapisi da je čuveni zakonik cara Dušana donet je 6857. godine?
Odgovor na ova i još mnoga druga pitanja leži u kalendaru koji su Srbi koristili od osnivanja države, pa sve do prihvatanja julijanskog kalendara u XIX veku.
Živimo u 7531. godini!
Srpski narodni kalendar (Godišnjak vremenski) predstavlja skup manje-više nepisanih pravila kojih se srpski narod vekovima pridržavao, paralelno sa crkvenim pravilima.
Narodni kalendar se bazira na crkvenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve ali se od njega i dosta razlikuje: po imenima praznika, kojima je dao svoja specifična obeležja, mjesece nazvao staroslovenskim imenima ili imenima praznika staroslovenske mitologije, i dao im svoja tumačenja i načine izračunavanja, piše vikipedija.
Reč je o najstarijem kalendaru poznatom istoriji. Po njemu, godine su se brojale od Velikog potopa tj. “postanka sveta 1. septembra 5508. godine pre rođenja Isusa”. Prema njemu, ovo nije 2023. nego 7531. godina!
Ovaj kalendar su koristili mnogi narodi, a pre svega Vizantijci. Ipak, srpska “varijanta”, osim što ima indicija da je starija od naseljavanja Slovena na ove prostore, posebna je još po nečemu.
Naime, ona jedina datum beleži u formaciji – godina-mesec-dan i ima samo dva godišnja doba – leto i zimu (ili po narodnom verovanju – Đurđevdan i Mitrovdan).
Foto: V. N.
Smederevska tvrđava noću...
Srbi su vreme ovim kalendarom zvanično merili od vremena Svetog Save 1219. godine kada je ovo postao zvanični kalendar Srpske pravoslavne crkve, pa sve do 19.veka. Od tada, svi dokumenti, nadgrobni spomenici, povelje, današnji spomenici kulture… vremenski su određivani prema njemu.
Najstariji sačuvani dokumenti na kojima su vidi upotreba ovog kalendara jesu Studenički tipik iz 1195. (tj. 6703. godine) i Karejski tipik Svetog Save iz 1199. (ili 6707.) godine.
Najupečatljiviji dokaz je svakako kula u Smederevskoj tvrđavi. Prevod natpisa na jednoj od kula unutrašnjeg “Malog” grada kaže: “Hristu Bogu blagoverni despot Đurađ, gospodin Srbljem i pomorju zetskom. Naredbom njegovom sazida se ovaj grad u godini 6938 (1430).”
Posle ovog perioda, Srbi su prihvatili julijanski kalendar, a 1919. godine i gregorijanski.
Napuštanjem “starog” kalendara u Srbiji je zapravo otvoreno “kalendarsko pitanje” i rasprave koje traju do današnjeg dana.
Danas posle podne postepen prestanak padavina uz smanjenje oblačnosti i slabljenje vetra. U toku noći i delimično razvadravanje. Drugog dana vikenda prolazno razvedravanje uz dosta sunca i ređu pojavu prolazne kiše ili pljuska, piše Marko Čubrilo u prognozi za prvih 10 dana aprila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Danas posle podne postepen prestanak padavina uz smanjenje oblačnosti i slabljenje vetra. U toku noći i delimično razvadravanje. Drugog dana vikenda prolazno razvedravanje uz dosta sunca i ređu pojavu prolazne kiše ili pljuska, piše Marko Čubrilo u prognozi za prvih 10 dana aprila.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je da je kod predloga o postepenom pridruživanju EU, koji su podržali predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, najvažnije to što bi on onemogućio da pojedinačne države članice blokiraju proces pridruživanja.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Najmanje tri osobe poginule su u razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali koji je danas pogodio Filipine, a odmah nakon potresa izdato je upozorenje na cunami širom regiona.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
NATO pokreće vežbu vazduhoplovnih snaga "Ramštajn zastava 2026" (Ramstein Flag 2026), koja će se, između ostalog, održati u zemljama koje se graniče sa Rusijom, prenosi agencija RIA Novosti.
Rialda Kadrić preminula je na ulici u Atini 25. januara 2021. godine od posledica srčanog udara. Na isti način preminula je i njena majka 30 godina ranije.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar