Litijum i retki metali više nisu samo strateške sirovine već postaju ključni faktor globalne moći i uticaja.
Najnovija ideja Donalda Trampa da u vojnim bazama Pentagona instalira postrojenja za preradu kritičnih sirovina pokazuje koliko je kontrola nad ovim resursima postala ključna za nacionalnu bezbednost i ekonomsku dominaciju.
Ovaj potez je, kako prenosi Rojters, jedan od nekoliko planiranih koje je šef Bele kuće imao na umu kada je nedavno rekao Kongresu SAD da će preduzeti "istorijske mere kako bi dramatično proširio proizvodnju kritičnih minerala i retkih zemalja na američkom tlu".
Foto: Promo
Energetska nezavisnost
Plan da se rafinerije kritičnih minerala postave u bazama Pentagona omogućio bi Americi da preduzme korake ka energetskoj nezavisnosti i smanji zavisnost od Kine, koja trenutno dominira globalnim tržištem litijuma i retkih metala.
Ovim potezom SAD jasno stavljaju do znanja da više ne žele da budu taoci kineske kontrole nad ključnim sirovinama neophodnim za modernu tehnologiju, vojnu industriju i električna vozila.
Aktuelni američki predsednik je i završetak rata u Ukrajini povezao s dogovorom o zajedničkom korišćenju ukrajinskih rudnih bogatstava, posebno kritičnih sirovina poput litijuma. Iako takav sporazum još nije konačno postignut, jasno je da litijum i drugi ključni minerali imaju sve veću geopolitičku težinu.
Malo pošto je Tramp najavio sporazum sa Kijevom o pravima na ukrajinske prirodne resurse, i Evropska unija je krajem februara ponudila Ukrajini svoj sporazum o kritičnim mineralima.
Evropski komesar za industrijsku strategiju Stefan Sežurne rekao je da od 30 kritičnih minerala koji su potrebni Evropi za energetsku i digitalnu tranziciju, Ukrajina bi mogla da obezbedi 21 "u partnerstvu u kome svi dobijaju". Posebno je naglasio da EU nikada neće zahtevati dogovor koji nije obostrano koristan - kako za Kijev, tako i za Brisel.
Foto: Promo
Obostrana korist
Istovremeno, i Moskva ističe važnost istraživanja i prerade kritičnih sirovina u Rusiji, koja raspolaže značajnim zalihama litijuma i sličnih strateški važnih minerala.
Ruski predsednik Vladimir Putin je u jeku pregovora oko američko-ukrajinskog sporazuma o rudnim resursima rekao da je Rusija spremna da pozove strane partnere, uključujući SAD, na zajednički rad u eksploataciji kritičnih sirovina.
Da li će svet uspeti da obezbedi stabilne lance snabdevanja i odgovori na rastuću potražnju za kritičnim sirovinama poput litijuma ili će nesigurnost u isporukama usporiti zelenu tranziciju?
Jasno je da ovi kritični minerali postaju ne samo osnova energetske budućnosti već i ključni faktor ekonomske stabilnosti i tehnološkog napretka. Zemlje i kompanije koje na vreme obezbede održive izvore snabdevanja imaće prednost u oblikovanju globalne energetske politike i industrije budućnosti.
U svetu u kojem litijum postaje "nafta 21. veka" onaj ko ne shvati njegovu vrednost rizikuje da ostane na marginama.
Zato bi bilo očekivano da Srbija o svom rudnom bogatstvu u dolini Jadra razborito donosi mudre i odgovorne odluke na osnovu stvarnih činjenica, uvažavajući geopolitičku realnost uz očuvanje životne sredine.
Prema rečima prof. Mihajla Rabrenovića u Visokoj školi za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, nedavna poseta Donalda Trampa Juniora predstavlja značajan politički i ekonomski trenutak za Srbiju.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) pokazuju da je Srbija u 2024. godni bila druga najbrže rastuća zemlja u Evropi.
Opozicija i njene pristalice hoće da Srbija propadne i to više ne kriju, jer sprovode nasilje i terorizam ne samo u političkom smislu, već žele i da stopiraju i ekonomski razvoj i da spreče njen rast i napredak.
Predsednik Vlade Republike Srbije i predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je danas u Krupnju da u naredne dve nedelje očekuje razrešenje situacije oko protesta i blokada i da 15. marta, kada je najavljen protest u Beogradu, neće moći da sruše državu.
Džefri Saks, istaknuti američki ekonomista, poručio je da je Srbija u sjajnoj poziciji da postane ključni igrač u globalnoj ekonomiji, zahvaljujući svom strateškom položaju kao mosta između Evrope, Azije i Bliskog Istoka.
Američki ekonomista i profesor na Univerzitetu Kolumbija, Džefri Saks, izjavio je da Srbija, kao veoma cenjeni sagovornik u regionu i svetu, ima ključnu ulogu u nastavku otvorene trgovine između Kine i Evropske unije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema rečima prof. Mihajla Rabrenovića u Visokoj školi za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, nedavna poseta Donalda Trampa Juniora predstavlja značajan politički i ekonomski trenutak za Srbiju.
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević oštro je osudio monstruozne pretnje upućene Ani Brnabić i njenoj porodici, upozoravajući na sve opasniju atmosferu mržnje i nasilja.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Na parkingu tržnog centra Galerija u Beogradu, dogodio se napad u kojem je, prema prvim informacijama, muškarac nožem povredio svoju bivšu emotivnu partnerku, ubovši je u gornji deo tela.
Jedna osoba je poginula, a više njih je povređeno u sudaru autobusa i putničkog automobila koji se sinoć dogodio na izlazu iz Dubrava prema Ceriku u Brčko distriktu u Bosni i Hercegovini.
Nemačka vojska započela je danas prve taktičke testove dronova samoubica tokom vojnih vežbi u Litvaniji, gde Berlin planira da do kraja 2027. godine trajno rasporedi oklopnu brigadu sa oko 5.000 vojnika.
Sve manje Evropljana želi da ratuje protiv Rusije na strani Ukrajine, a među glavnim razlozima su veliki gubici na frontu, loše postupanje ukrajinskih komandanata prema stranim borcima i odluka evropskih država da povećaju sopstvene vojske, izjavio je ruski komandant specijalnih snaga „Ahmat“ Apti Alaudinov.
Snažna eksplozija potresla je vojnu pomorsku bazu u libijskom gradu Bengaziju nakon čega je izbio veliki požar. U incidentu je uništena ruska raketna korveta "Merkuri".
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Indija je zvanično destinacija godine za 2027. prema izboru prestižnog časopisa Travel + Leisure, koji ovu titulu tradicionalno dodeljuje svakog novembra. Ove godine izbor je pao na jednu od najvećih i najraznovrsnijih zemalja Azije - mesto koje putnike retko ostavlja ravnodušnim.
Hladan vazduh napolju i grejanje najbrže isušuju i ostavljaju usne ispucalim. Evo koje navike treba da izbegavate i kako da im tokom hladnih meseci pružite negu koja zaista radi posao.
Možete da koristite najbolje začine i odaberete savršenu temperaturu za pečenje, ali ako u mesari izaberete pogrešan komad, rezultat će verovatno biti suv i žilav. Kada je cilj pečenje koje je mekano, sočno i koje se gotovo topi pod viljuškom, pravi izbor mesa čini ključnu razliku.
Andrea Snajder visoka je 188 centimetara, a njen suprug Kori 162. Iako ih deli 26 centimetara u visini, zajedno su već 18 godina. Oboje su se tokom odrastanja suočavali sa nesigurnošću zbog svog izgleda, ali danas kažu da im je upravo njihova ljubav pomogla da prihvate sebe.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Pevačica Mia Borisavljević je progovorila o aktuelnostima na estradi, te se osvrnula na sve ređe klupske nastupe, ali je dala svoj sud i o kolegama koji na koncertima izvode tuđe pesme.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.