U susret predstojećoj letnjoj sezoni objavljena je vremenska prognoza za destinacije koje su popularne među Srbima, a dok će u većem delu Evrope biti paklene vrućine, sever i severozapad kontinenta biće na udaru obilnih padavina.
Nanovije prognoze za leto 2025. pokazuju dinamičan obrazac atmosferskih kretanja nad Evropom. Nakon ranog početka sa izraženijim poremećajima vremenskog obrasca, srednji i kasniji delovi leta izgledaju sušniji nad Evropom, uz povećani potencijal za toplotne talase. Meteorološka služba Severe Weather Europe objavila je najnoviju veliku prognozu za leto u Evropi. U nastavku je prenosimo u celosti:
Najpre ćemo pogledati kako se do sada razvijalo proleće u Evropi. Meteorološko proleće obuhvata period mart–april–maj, a trenutno imamo podatke od 1. marta do 13. maja, što pokriva veći deo sezone.
Gledajući najpre odstupanje pritiska, može se videti dominantno pozitivno odstupanje pritiska nad severozapadnom Evropom. Sistemi niskog pritiska uglavnom su se zadržavali dalje od centralne Evrope, zahvatajući jugozapadne i severoistočne delove.
Nestabilno vreme u poslednjoj nedelji maja
Odstupanje temperature za ovaj period pokazuje uglavnom iznadprosečne temperature u proleće nad velikim delom kontinenta. Područje koje se posebno ističe jeste jugozapadna Evropa, pod regionalnim uticajem sistema niskog pritiska.
Takođe je zabeležena veća količina padavina nad jugozapadnom Evropom. Ova zona padavina uglavnom je rezultat uticaja regionalnih sistema niskog pritiska nad jugozapadnom Evropom i zapadnim Sredozemljem. Manje padavina nego uobičajeno zabeleženo je pod dominantnim visokim pritiskom nad centralnim i severozapadnim delovima.
Foto: Shutterstock
U poslednjoj nedelji maja vidljivo je prilično izraženo odstupanje niskog pritiska koje se spušta nad Evropu i utiče na ceo kontinent. Doneće sa sobom severniji tok vazduha sa nestabilnim vremenom i mogućnošću ozbiljnih vremenskih neprilika. S anomalijom visokog pritiska nad jugozapadnim i severoistočnim delovima, ovo je gotovo suprotan vremenski obrazac u poređenju s onim što smo do sada videli ovog proleća.
Detaljnijim pogledom na temperaturni obrazac u ovom periodu vidi se široko područje sa nižim temperaturama od proseka nad kontinentom. Ovo je nedeljni prosek, ali pokazuje uticaj širokog sistema niskog pritiska koji se spušta nad kontinent sa severa.
Prognoza padavina pokazuje veliko područje Evrope sa nadprosečnim padavinama u tom periodu. Više padavina prognozira se na području direktnog uticaja sistema niskog pritiska, od severozapadne i severne Evrope prema centralnim delovima i u obliku levka prema jugu. Manje padavina očekuje se u tom periodu nad jugozapadnim i krajnje jugoistočnim delovima.
Prognoza za jun
Počev od juna, prognoza raspodele pritiska prema ECMWF modelu pokazuje područje visokog pritiska nad severnim Atlantikom, sa mogućim proširenjem prema severozapadnoj Evropi. Takođe se predviđa porast grebena visokog pritiska nad jugom.
Detaljnijim pogledom na temperaturni obrazac za jun nad Evropom vidimo toplije vreme od proseka nad severozapadnim i južnim delovima.
No, centralni i severoistočni delovi imaće normalne, pa čak i nešto niže temperature od uobičajenih za jun. To ukazuje na mogući severozapadni vetar nad tim područjima zbog sistema pritiska koji deluju poput "pumpe", sa visokim pritiskom na zapadu i niskim na istoku.
Foto: Printskrin/društvene mreže
Nivo padavina na području Evrope
Prognoza padavina takođe pokazuje sušniji obrazac. Može se videti manje padavina nad zapadnom, centralnom i južnom Evropom. To je u skladu sa područjem niskog pritiska nad severoistočnom Evropom i visokog pritiska nad severozapadom.
Prognoza ECMWF modela
Model ECMWF smatra se vodećim po pitanju pouzdanosti. No nijedan dugoročni/sezonski sistem prognoze ne može se nazvati sasvim pouzdanim. To je zato što gledamo samo trendove i kako se vremenski obrasci razvijaju u velikim razmerama i tokom dužih perioda.
Letnja prognoza pritiska prema ECMWF-u pokazuje područje niskog pritiska nad krajnjom severnom Evropom. Takođe prikazuje sistem visokog pritiska nad severnim Atlantikom koji se proteže preko Ujedinjenog Kraljevstva i Irske prema centralnoj Evropi. Još jedno područje niskog pritiska naznačeno je dalje na istoku.
Detaljnijim pogledom na temperaturnu prognozu vidimo nadprosečne temperature nad velikim delom kontinenta. Najtoplije anomalije biće nad centralnom Evropom i nekim zapadnim delovima. To pokazuje vrlo verovatnu dominaciju sistema visokog pritiska, pri čemu su sistemi niskog pritiska potisnuti severnije nego inače.
U prognozi padavina prema ECMWF-u mogu se videti uglavnom sušniji uslovi nad Evropom pod zonom visokog pritiska. Ali vidimo povećane količine padavina nad krajnjim severnim delovima Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije pod zapadnim strujanjem sistema niskog pritiska daleko na severu.
Foto: Printskrin/društvene mreže
Sve u svemu, čini se da će blokirajući visoki pritisak doneti sušnije uslove nad većim delom centralne Evrope, uz povećani potencijal za toplotne talase u odnosu na uobičajeno.
Prognoza UKMO modela
Drugi model koji razmatramo je UKMO, model Britanskog meteorološkog zavoda koji se pokazao dobrim tokom poslednjih godina. Često služi kao dobra dopuna ECMWF-u, pri čemu se stvarni uslovi nalaze negde između prognoza oba modela.
Prognoza anomalije pritiska UKMO modela za avgust pokazuje naznake sistema niskog pritiska nad severozapadnom Evropom i zone visokog pritiska na istoku i zapadu. Ova konfiguracija sugeriše česte poremećaje sa severozapada prema centralnim delovima.
Gledajući prognozu temperature, možemo videti toplije vreme od uobičajenog nad velikim delom kontinenta. Najizraženije tople anomalije naznačene su nad centralnom i severnom Evropom, a manja odstupanja nad Ujedinjenim Kraljevstvom, Irskom i zapadnom Evropom.
Ova prognoza prikazuje uticaj područja niskog pritiska nad severozapadom, koje se okreće suprotno od smera kazaljke na satu. Time se potiskuje snažniji južni vetar nad centralnim, istočnim i severnim delovima te zapadni do severozapadni vetar prema zapadnoj Evropi sa poremećajima.
Takođe možemo videti uticaj tog područja niskog pritiska u prognozi padavina. Postoji područje sa više padavina nad severnom i severozapadnom Evropom, podstaknuto sistemom niskog pritiska na severozapadu. Njegov uticaj proteže se i na centralnu Evropu jer povremeno šalje poremećaje sa severozapada
Foto: Shutterstock
Široko područje sa smanjenim padavinama
Tromesečna prosečna prognoza pritiska za leto 2025. prema kanadskom CANSIPS modelu prikazuje dominantnu pozitivnu anomaliju pritiska nad centralnom i severnom Evropom. Iako prognoza ne prikazuje područje niskog pritiska, ono se obično razvija nad južnom i centralnom Evropom kada je područje visokog pritiska smešteno na ovaj način.
Prognoza temperature za isti period pokazuje nadprosečne temperature nad većim delom Evrope, podstaknute visokim pritiskom na severu. Hladnije područje proteže se prema krajnjem istoku, pod jačim severnim strujanjem sa istočne strane sistema visokog pritiska, koji se okreće u smeru kazaljke na satu.
U prognozi padavina može se videti široko područje sa smanjenim padavinama pod uticajem visokog pritiska. Ali vidimo i povećanu količinu padavina nad južnim i centralnim delovima i Sredozemljem, verovatno zbog zone niskog pritiska nad južnim delovima Evrope.
U Srbiji se očekuje promenljivo i nestabilno vreme, povremeno sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom uz slab i umeren vetar južnih pravaca, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Narednih dana u Srbiji će se zadržati promenlјivo vreme uz smenu sunčanih intervala i oblačnosti, u će utorak uglavnom suvo, a od srede novi talas nestabilnosti - povremeno s kišom, plјuskovima i grmlјavinom, najavio je Republički hidrometeorološki zavod.
U naredna dva sata u Banatu, kao i u delovima Podrinja, Mačve i Podunavlja, očekuje se mestimično vreme sa kišom ili lokalnim plјuskovima sa grmlјavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji se očekuje promenljivo i nestabilno vreme, povremeno sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom uz slab i umeren vetar južnih pravaca, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Najnoviji susret na gradskom trgu na Ubu advokatice Jane Aćimović i Miloša Petkovića, lidera takozvane studentske liste u ovoj opštini, privukao je veliku pažnju javnosti i izazvao oštre reakcije.
Dejan Šoškić, bivši guverner NBS, čija je era obeležana uništavanjem dinara i gušenjem Srbije i njenih građana inflacijom koja u istoriji zemlje nije viđena, kandidat je blokadera za premijera.
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Tridesetogodišnja Karli Mišel Heler sa Floride uhapšena je nakon što je u razgovoru sa AI četbotom Klod napisala da planira napad na kancelariju lokalnog šerifa, a poruke je prvo označio bezbednosni sistem kompanije Antropik, zatim ih je pregledao čovek i slučaj prijavio policiji.
Snage međunarodno priznate vlade Jemena tvrde da su u velikoj protivofanzivi preuzele ključne položaje kod moreuza Bab el-Mandeb i veliki deo oblasti Dhubab od Huta (Ansarulah), čime pokušavaju da povrate kontrolu nad jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svetu.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Prema astrološkim tumačenjima, svaki horoskopski znak ima određene situacije koje mu posebno teško padaju. Svako od njih ima svoje slabosti i strahove, čak i kada ih ne pokazuje drugima.
Frontmen grupe "Magla bend", Vladan Savić, podelio je anegdote sa snimanja spotova, ali i iz privatnog života i o ćerki Anđeliji, koja mu je, kako je otkrio, velika podrška u karijeri.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.