Iako je ruzmarin, zimzelena biljka sa igličastim listovima, poznat kao baštenska biljka koja brzo raste, on se može uspešno gajiti i u kućnim uslovima.
Iako nije previše zahtevan, ruzmarin je osetljiv na hladnoću, pa ga je pre zimskih dana neophodno uneti u zatvoren prostor.
Ruzmarin kao začin i lek
Osim što se na našim prostorima često vezuje za svadbene običaje, ruzmarin je izuzetno popularan kao začin i lekovita biljka.
Korišćen je još u starom Egiptu, gde se verovalo da donosi dobro zdravlje. Dodavanje ruzmarina u obrok ili čaj može imati brojne zdravstvene benefite, od kojih se posebno ističe uticaj na pamćenje. Ruzmarin podstiče cirkulaciju, pa se preporučuje osobama koje su imale moždani udar ili onima sa problemima pamćenja, jer pospešuje mikrocirkulaciju u mozgu.
Foto: Shuterstock
Kako gajiti ruzmarin u kući
Za uspešno gajenje ruzmarina u stanu najvažnija je velika količina prirodne svetlosti. Vesli Pier, autorka knjiga o modernim biljkama, ističe:
- Za uspešan rast ruzmarina najvažnija je velika količina prirodne svetlosti, i nikako ga ne treba saditi na senovitim mestima. Ako je ruzmarin u stanu, obavezno ga treba staviti na prozorsku dasku, na sunčanoj strani. Nikako na sever. Nedostatak svetlosti usporava njegov rast, pa je preporučljivo da biljku držite blizu izvora prirodne ili veštačke svetlosti, na primer LED sijalica. Važno je obezbediti biljci oko 10 sati osvetljenja dnevno - kazala je ona.
Kada je reč o zalivanju, potrebno je pustiti da se zemlja gotovo potpuno osuši između dva zalivanja. Takođe, neophodno je obezbediti dobru cirkulaciju vazduha u prostoriji. Ruzmarin je, inače, mediteranska biljka koja najbolje uspeva na suvom tlu i visokim temperaturama, uzimajući vlagu iz vazduha. Na kraju sezone, biljku bi trebalo orezati, što je posebno korisno ukoliko je koristite kao začin.
Foto: Shuterstock
Srbi ga drže u stanu
U Srbiji poslednjih godina sve više ljudi gaji ruzmarin u svojim stanovima, praveći male zelene oaze na prozorima i terasama. Ovaj mediteranski začin nije samo dekorativan, već i praktičan - koristi se u svakodnevnoj kuhinji za aromatizovanje mesa, povrća i hleba.
Ljubitelji zdrave ishrane cene ruzmarin i zbog njegovih lekovitih svojstava: veruje se da poboljšava cirkulaciju, jača imunitet i pomaže kod problema sa varenjem. Mnogi ga čuvaju u svežem obliku, dok drugi prave čajeve ili ulja koja koriste za inhalaciju ili masažu.
Foto: Shuterstock
Trend gajenja ruzmarina u stanovima pokazuje kako moderni Srbi kombinuju estetski užitak sa praktičnom upotrebom.
Ovaj mirisni začin sve više postaje simbol domaće kuhinje i prirodnog lečenja, a njegov uzgoj nije komplikovan ni za one koji nemaju veliko iskustvo u biljkama. Tako, malim čudima u saksiji, srpski stanovi postaju i male apoteke i kulinarski laboratoriji.
Dok za određena ulaganja je potrebno vreme kako bi postalo isplatljivo, jedan biznis u Srbiji počeo je naglo da cveta. Naime, nana polako ali sigurno postaje biznis iz snova u Srbiji.
Iz godine u godinu zarada od uzgajanja lekovitog bilja u Srbiji znatno raste, a mi vam donosimo detaljnu računicu koja prikazuje kako da sa malim ulaganjima možete ostvariti veliki profit.
Božje drvce, raste i cveta pokraj potoka i reka, a mnogi misle da je reč o korovu. Pomalo zaboravljena biljka pravi je dar prirode jer ima lekovita svojstva koja pomažu u upalnim procesima u stomaku, ali i kod disajnih tegoba poput bronhitisa ili astme.
Jagorčevina raste na livadama, proplancima i šumama, od marta do maja, a na jugu Srbije je naročito prisutna na području Poljanice kod Vranja, ali i na obodima šuma i livada na širem području Pčinjskog okruga.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok za određena ulaganja je potrebno vreme kako bi postalo isplatljivo, jedan biznis u Srbiji počeo je naglo da cveta. Naime, nana polako ali sigurno postaje biznis iz snova u Srbiji.
Dok se lideri lažne "studentske liste" kukavički kriju od svakog suočavanja i odgovora na ključna državna pitanja, prvi na listi SNS Aleksandar Vučić "organizovao" je duel sa blokaderima na nesvakidašnji način.
Aktivistkinja SNS-a Dragana Čampar bila je gost "Info jutra" na Informer televiziji, gde je govorila o bolesnom teroru i linču koji godinama proživljava od strane blokadera!
Pomen Biljani Plavšić, nekadašnjoj predsednici Republike Srpske, koja je u Hagu osuđena za ratne zločine, služen je danas u Beogradu, prenose domaći mediji.
Da je blokaderska lista poligon za relativizaciju srpskog stradanja i sprovođenje štetnog zapadnog narativa, najbolje dokazuje njen 39. kandidat, advokat Mirza Ramusović!
Policija je oko dva sata posle ponoći, u blizini Graničnog prelaza Špiljani, uhapsila muškarca koji je, kako se sumnja, pokušao da iz Crne Gore uđe u Srbiju mimo zvaničnog prelaza.
Novinar Mladen Mijatović objavio je potresne fotografije sa lica mesta teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u selu Cerovac kod Šapca, u kojoj je poginuo Marko S. (25).
Beogradsko naselje Ripanj oprašta se danas od Petra M. (23), mladog i voljenog pecaroša poznatijeg pod nadimcima Pera i Peksoni, koji je tragično izgubio život 3. oktobra na jezeru Duboki potok kod Barajeva.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Posle laborantkinje Darije Šipilova (28), u Rusiji je preminula i druga osoba za koju se sumnja da se zarazila kugom, tvrdi britanski Dejli mejl, pozivajući se na pojedine ruske medije.
Svih 25 osoba u avionu nigerijskog ratnog vazduhoplovstva poginulo je kada se letelica srušila u državi Ondo na jugu zemlje, saopštili su danas zvaničnici.
Neobičan trenutak zabeležen je tokom televizijskog programa u Adenu nakon što je predsednik jemenskog Predsedničkog saveta Rašad al-Alimi objavio početak velike vojne operacije protiv Huta.
Bivši predsednik nemačke Savezne obaveštajne službe (BND) August Hening (80) uhapšen je zbog sumnje na špijunažu, odavanje državnih tajni i pokušaj izdaje, saopštilo je nemačko savezno tužilaštvo.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Merkur boravi u Škorpiji od 30. septembra, a ima snažan uticaj na sve znakove horoskopa. Merkur u Škorpiji donosi period u kojem površni razgovori padaju u drugi plan, a pažnja se usmerava na ono što se krije ispod površine.
Norveška vlada priprema zakon kojim bi bila zabranjena upotreba pametnih naočara sa kamerama na pojedinim javnim mestima, dok bi privatna upotreba i dalje bila dozvoljena.
Ukrajinski par našao se na meti žestokih kritika nakon što su se društvenim mrežama proširili snimci na kojima sede na morskoj kornjači dok polaže jaja na plaži u Omanu. Njihov potez izazvao je brojne osude, a reagovale su i tamošnje vlasti.
Voditelj Žika Nikolić iskreno je govorio o svom privatnom životu. Voditelj legendarne "Žikine šarenice" progovorio je o ljubavi i propalim brakovima i zaintrigirao medije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.