Svaki šesti mladi par u Srbiji ima problem sa neplodnošću! Iako Srbija ima najsavremeniju opremu i pomaže vantelesnu oplodnju, problem je u tome što se pacijenti javljaju kasno, upozoravaju stručnjaci.
Borba za potomstvo je veliki problem, pogotovo jer znamo da plodnost žene drastično opada posle 35. godine, upozorava dr Milan Perović, načelnik Odeljenja za vantelesnu oplodnju GAK "Narodni front".
Godine ključne
- Posle 40. godine plodnost opada još drastičnije, dok se posle 42. godine gotovo svodi na minimum, što je naučno dokazano. To nije popularno reći, ali važno je da znamo istinu - kaže dr Perović.
Pre 35. godine, ističe doktor, ne bi trebalo da ima problema.
- Problem nije uvek do žene. Kod više od polovine parova koji se susretnu s neplodnošću uzroci postoje kod oba partnera. Dolaze nam i devojke od 22-23 godine, ali su tada razlozi drugačije prirode - loš spermogram partnera, zapušeni jajovodi zbog operacija ili infekcija, što onemogućava prirodnu trudnoću. Posle 35. godine nije uvek neophodno ići na vantelesnu oplodnju, ali su šanse za ostvarivanje trudnoće, bilo prirodnim putem ili uz veštačku oplodnju, značajno niže. Kada radimo VTO, mi uvećavamo šansu u odnosu na prirodne pokušaje - kaže dr Perović.
Foto: Shutterstock
Pregledi su važni
On smatra da to nije samo pitanje partnera koji žele da postanu roditelji već i države.
- Zbog toga mnoge zemlje donose drastične mere kojima povećavaju prava pacijentima. Srbija je tu među najboljima, uz Izrael, kada je reč o stepenu prava koja pacijenti dobijaju kako bi postali roditelji - kaže dr Perović i dodaje o čemu je tačno reč:
- Prva mera je neograničen broj pokušaja vantelesne oplodnje dok se ne dobije prvo dete. Druga mera su dva besplatna pokušaja za drugo dete. U poslednjih deset godina imamo snažnu podršku države. Mi možemo da stalno ukazujemo na problem - da pacijenti ne dolaze na VTO tek kada su šanse za trudnoću minimalne. Kada o neplodnosti govorimo otvoreno, rušimo barijere, stigmatizacija je manja, a ljudi na vreme dolaze kod lekara. Tada je uspešnost VTO mnogo veća. Najveći i jedini izazov nam je kada pacijenti dođu prekasno - objašnjava stručnjak.
Mogući rizici
S njim je saglasan i ginekolog Vanja Milošević, koji za Informer objašnjava zašto su kasnije trudnoće rizične.
- Biološki sat otkucava i troše se jajne ćelije, nije ista trudnoća sa 20 i 45, jer naravno da žena sa 20 godina ima više jajnih ćelija. Kod žena od 45 godina, ukoliko se desi trudnoća, veće su šanse da bude ugrožena jer se sa godinama dobijaju i neke hronične bolesti poput visokog krvnog pritiska, šećera, urinarnih infekcija i trombofilije, što sve može ugroziti zdravlje. Takođe, veća je verovatnoća da dođe do pobačaja, da se dete rodi sa nekim nedostacima, to jest anomalijama. Mi lekari svaku trudnoću žene preko 35 godina posmatramo kao visokorizičnu. Zato, ukoliko nemate pravih zdravstvenih problema, ne odlažite trudnoću, nije ni racionalno ni fiziološki - otkriva Milošević.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
dr Vanja Milošević
Ove apele ne upućuju samo lekari već i država. Kako je pre par meseci najavio premijer Đuro Macut, Srbija će dobiti Nacionalni program o fertilitetu.
Milošević: Na neplodnost utiče niz faktora
Ginekolog dr Vanja Milošević ističe koji to faktori mogu uticati na neplodnost.
- U slučajevima kada ne može da se ostvari trudnoća stalno se krive žene, a zapravo su i muškarci podjednako odgovorni. I jedni i drugi su pod uticajem preteranog zračenja, uranijum koji je bačen na našu zemlju tokom bombardovanja i te kako loše utiče na zdravlje. Potom i zračenje od telefona, televizora, znači nove tehnologije koja je danas na svakom ćošku. Kada razmislimo malo bolje, ovakva situacija nije bila pre 50-100 godina, nismo ovoliko mučili muku s neplodnošću, te ovi faktori značajno utiču - kaže Milošević i detaljnije objašnjava kakva je situacija sa oba pola:
- Žene koje su često pod stresom sklone su hormonskom disbalansu, što, naravno, ima uticaja, kao recimo i ispijanje hormonske terapije, kontraceptivnih pilula bez saglasnosti i konsultacija sa lekarom. Posle 35. godine, kako se pridodaju i neke hronične bolesti, sve su veće šanse da nešto pođe po zlu. Što se muškaraca tiče, alkohol, duvan, psihoaktivne supstance utiču na neplodnost. Slaba fizička aktivnost, gojaznost, nasledne i hronične bolesti, sve to može da ugrozi reproduktivno zdravlje.
- Cilj programa biće da podstakne parove sa ovim problemom da se na vreme obrate stručnjacima kako bi prepoznali problem i sprečili faktore rizika koji utiču na neplodnost i tako ostvarili svoj san o roditeljstvu. Moramo im usmeriti pažnju na to koliko je značajno ranije planiranje porodice, granica rađanja ne treba da se pomera u kasne četrdesete godine - poručio je on.
Naučni tim Univerzitetske bolnice u Briselu razvio je metodu koja će potencijalno unaprediti efikasnost tretmana neplodnosti kod muškaraca, pomoću veštačke inteligencije.
Muška neplodnost iznosi od 20 do 50 odsto, a kako je izjavila profesor dr Olivera Džatić Smiljković, načelnik Odeljenja steriliteta u Ginekološko akušerskoj klinici "Narodni front", na nalaz spermograma, odnosno neplodnost kod jačeg pola dosta utiču i virusne infekcije, što je posebno primećeno tokom epidemije korona virusa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučni tim Univerzitetske bolnice u Briselu razvio je metodu koja će potencijalno unaprediti efikasnost tretmana neplodnosti kod muškaraca, pomoću veštačke inteligencije.
Rusija je privremeno obustavila prelazak ljudi, vozila, robe i tereta preko sedam železničkih graničnih prelaza prema Finskoj, Estoniji i Letoniji, od kojih se pet nalazi na finskom pravcu.
Dok predsednik Aleksandar Vučić u prvom redu na vojnoj paradi, bivša premijerka Jadranka Kosor odmah je potrčala da udari na Srbiju, a tajkunski Danas se ujedinio sa njom u pljuvanju sopstvenog predsednika!
Tim od pet američkih tužilaca dolazi u ponedeljak u Derventu da istraži zločine koji su 1992. počinjeni nad Srbima u logoru Rabić, koji je bio pod kontrolom Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine (MZŽS) danas je brzo reagovala po prijavama građana na kršenje propisa i nesavesno ponašanje odgovornih u opštinama Žabalj i Prijepolje koje su dostavljene preko portala "Ko si bre ti?", koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Blokaderski glumac Nikola Đurićko, koji je pokušao da postane holivudska zvezda, pa prs'o ko lajsna, našao se pozvanim da napada vlast u Srbiji, ali i sve u vezi sa sopstvenom zemljom, pritom iznevši gomilu sramnih izmiljotina i laži.
U Višem sudu u Nišu danas se nastavlja suđenje roditeljima dečaka ubice iz Niške Banje, a nakon prethodnog ročišta, ova pravosudna institucija donela je odluku da im ukine meru zabrane prilaska, sastajanja i komunikacije sa njihovim sinom, koji se nalazi u psihijatrijskoj ustanovi.
Podgorička policija uhapsila je E. Z. (41) zbog sumnje da je pokušao da opljačka kiosk u naselju Stari Aerodrom, a žrtva je bila niko drugi do njegova rođena supruga koja je u tom trenutku radila u objektu.
Iran je gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru tokom noći i jutra kao odgovor na novi talas američkih napada na Islamsku Republiku.
Ruski stručnjaci analizirali su američki udarni dron „Hornet“, koji je, prema ruskim izvorima, presretnut sredstvima za elektronsko ratovanje i prizemljen gotovo neoštećen.
Francuska je početkom jula iz podzemnih skladišta povukla više od 200 miliona kubnih metara gasa, iako bi u ovom delu godine zalihe trebalo da se pune za zimsku grejnu sezonu.
Kris Džener, majka starlete Kim Kardašijan, tužnom objavom na društvenoj mreži Instagram saopštila je javnosti da je ostala bez majke Meri Džo Šenon, koju su svi u porodici oslovljavali nadimkom Em Džej.
Epl je godinama imao drugačiji pristup od Android proizvođača i nije se upuštao u trku za što većim kapacitetom baterije. Međutim, dolazak Ajfona 18 serije mogao bi da označi veliki preokret, jer se očekuje da će AEpl napraviti značajne promene i ozbiljnije odgovoriti na konkurenciju kada je u pitanju trajanje baterije.
Iako su savremene drogerije prepune različitih preparata koji obećavaju jaču, gušću i zdraviju kosu, mnogi ljudi i dalje veruju tradicionalnim kućnim receptima. Među najpoznatijim takvim metodama nalazi se utrljavanje male količine domaće rakije u vlasište,
Iako važe za jedno od najlakših povrća za uzgoj, tikvicama je nekada potreban mali podsticaj kako bi davale plodove sve do jeseni. Tajna iskusnih baštovana krije se u jednom jednostavnom koraku pre same sadnje malčiranju zemljišta.
Pevačica Kaja Ostojić osvrnula se na performans poznatog repera Dragomira Despića Desingerice, koji je nedavno u Budvi šokirao javnost - ošišavši pola kluba.
Pevačica Dara Bubamara trenutno boravi na primorju gde uživa sa 20 godina mlađim dečkom, a neretko provode vreme i na luks jahti odakle se sada oglasila.
Reper Dragomir Despić, poznatiji kao Desingerica, oglasio se nakon što je na jednom profilu na društvenim mrežama pokrenuta peticija da mu se zabrani nastupanje u Crnoj Gori.
Ćerka pevača Harisa Džinovića i modne kreatorke Meline, Đina Džinović na Instagramu se redovno oglašava sa putovanja na kojem je sa majkom, koja se nedavno udala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.