Rabrenović poslao moćnu poruku: Snaga države meri se sposobnošću institucija da sačuvaju pravo i slobodu

Danas je održano predavanje dr Mihajla Rabrenovića, stručnjaka za državnu upravu i sudije Ustavnog suda, na temu "Ustavni sud između opterećenja i modernizacije".

U uvodnom delu predavanja prof. dr Mihajlo Rabrenović je naglasio da Ustav nije samo najviši pravni akt jedne države, već temelj političkog i pravnog poretka, osnovni društveni dogovor i granica državne moći. On je ukazao da se smisao postojanja ustavnog sudstva najbolje vidi kroz pitanje da li država može ostati demokratska ako nema instituciju koja će ograničavati i samu državu.

Govoreći o položaju Ustavnog suda, Rabrenović je istakao da ta institucija nije samo čuvar teksta Ustava, već i ustanova na vrhu pravne kulture, kako kaže predsednik Ustavnog suda prof. dr Vladan Petrov.

Dodao je da je Ustavni sud i čuvar ustavnog poretka, pravne sigurnosti, institucionalne ravnoteže i poverenja građana u državu. Posebno je ukazao da Ustavni sud nije politički organ, kako neki pokušavaju da ga predstave, ali da njegove odluke često imaju značajne društvene i političke posledice.

Foto: Inofrmer/Pedja Milosavljević

U okviru predavanja predstavljeni su i primeri iz prakse Ustavnog suda, uključujući odluke koje se odnose na postupanje državnih organa tokom pandemije COVID-19, zabranu delovanja nekih ekstremističkih organizacija, pitanje tzv. „Skajp suđenja”, kao i noviju odluku Ustavnog suda u predmetu Zaječar, koja se odnosila na izborna prava i funkcionalnost lokalne samouprave.

Poseban deo izlaganja bio je posvećen opterećenju Ustavnog suda, budući da je iz perioda ranijeg saziva „nasleđeno“ oko 43.000 predmeta, što, kako je navedeno, istovremeno pokazuje i opterećenje, ali i nedovoljno razumevanje nadležnosti ove ustanove.

Rabrenović je naglasio da građani Ustavni sud često doživljavaju kao „poslednju instancu pravde”, ali da ustavna žalba nije sredstvo za ponovno vođenje sudskog postupka, već poseban instrument zaštite konkretnih ustavom garantovanih prava. Zato je, kako je istakao, važno jačati pravnu kulturu i razumevanje uloge Ustavnog suda u ustavnom sistemu, čemu mogu da doprinesu mnogi segmenti društva.

Govoreći o modernizaciji, Rabrenović je ukazao da digitalizacija nije pitanje luksuza, već nužnosti, jer savremeni sudovi moraju razvijati elektronsko upravljanje predmetima, digitalne arhive, bržu komunikaciju i efikasnije mehanizme analize predmeta.

Foto: Tanja Andric

On je dodao da modernizacija nije samo tehničko pitanje, već podrazumeva i novu pravnu kulturu, drugačiji način razmišljanja i sposobnost institucija da razumeju izazove vremena u kome deluju. U tom kontekstu, posebno je ukazao na buduće izazove ustavnog prava koji se odnose na veštačku inteligenciju, algoritme, digitalni nadzor, biometriju i zaštitu podataka.

U zaključku predavanja istaknuto je da ustavni sudovi ne mogu obezbediti društvo bez konflikata, ali da postoje kako bi se ti konflikti rešavali unutar prava, a ne izvan njega.

Rabrenović je naglasio da se snaga jedne države ne meri samo ekonomijom ili vojskom, već i sposobnošću njenih institucija da u teškim vremenima sačuvaju pravo, meru, slobodu i poverenje građana.

BONUS VIDEO