Manastir Poganovo vekovima privlači vernike koji dolaze da se pomole za zdravlje, mir, zaštitu i pomoć u teškim životnim trenucima. Mnogi veruju da iskrena molitva pred ovom svetinjom donosi duhovnu snagu, utehu i nadu, zbog čega se u manastir vraćaju iznova.
Manastir Poganovo nalazi se u selu Poganovo, nedaleko od Dimitrovgrada, na oko 330 kilometara od Beograda. Smešten je u kanjonu reke Jerme, okružen visokim stenama i netaknutom prirodom, zbog čega ga mnogi smatraju jednim od najlepših manastira u Srbiji.
Manastir je podignut krajem XIV veka, najverovatnije između 1395. i 1402. godine. Kao ktitor se pominje srpski vlastelin Konstantin Dejanović Dragaš, jedan od najmoćnijih velikaša tog vremena.
Sveti Jovan Bogoslov
Tokom vekova manastir je više puta stradao, ali je uvek obnavljan i sačuvan kao važno duhovno središte ovog kraja. Posebnu vrednost predstavljaju izuzetno očuvane freske, koje se ubrajaju među najlepša ostvarenja poznovizantijskog slikarstva na Balkanu.
Foto: Shutterstock
Srpska svetinja
Manastirska crkva posvećena je Svetom Jovanu Bogoslovu, jednom od Hristovih apostola i autoru Jevanđelja po Jovanu, tri saborne poslanice i Otkrovenja. Vernici ga poštuju kao zaštitnika mudrosti, vere, ljubavi i duhovnog prosvetljenja, pa mu se mnogi obraćaju u molitvi za unutrašnji mir, snagu i Božiju pomoć.
Svedočenja vernika
Kroz narodna predanja i svedočenja brojnih poklonika vezuju se priče o uslišenim molitvama i čudesnim događajima. Vernici govore da su nakon molitve pred ikonama i svetinjama manastira pronašli mir u teškim životnim trenucima, dobili snagu da prebrode bolesti, porodične probleme i druge životne nedaće.
Iako Srpska pravoslavna crkva zvanično ne potvrđuje pojedinačna čuda bez posebnog crkvenog postupka, ovakva svedočenja predstavljaju važan deo duhovnog iskustva brojnih hodočasnika.
Foto: Shutterstock
Manastir Poganovo
U Manastir Poganovo dolaze ljudi iz svih krajeva Srbije, ali i iz inostranstva, kako bi se pomolili Svetom Jovanu Bogoslovu za zdravlje, mir u porodici, uspeh u životnim iskušenjima i duhovnu utehu.
Posebno je posećen tokom crkvenih praznika i u letnjim mesecima, kada veliki broj vernika i turista obilazi kanjon Jerme i obližnje prirodne znamenitosti.
Istorijsko dobro Srbije
Pored svog duhovnog značaja, Manastir Poganovo predstavlja i jedno od najvrednijih kulturno-istorijskih dobara Srbije. Njegova bogata istorija, dragocene freske, jedinstven položaj u prirodi i vekovna tradicija čine ga nezaobilaznim odredištem za sve koji žele da upoznaju srpsko srednjovekovno nasleđe i pronađu trenutke tišine, molitve i duhovne obnove.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Manastir Sveti Roman nalazi se u selu Đunis, nedaleko od Aleksinca, jedno je od najvažnijih svetilišta u Srbiji, a hodočasnici koji tamo odlaze veruju da se na tom mestu ispunjavaju želje.
Nedaleko od Kruševca i na oko 200 kilometara od Beograda, nalazi se manastir Đunis. Ovaj manastir, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, tokom više od jednog veka privlači vernike koji ovde dolaze radi molitve, duhovnog mira i nade.
Manastir Jošanica kod Jagodine jedna je od značajnih srpskih svetinja koja vekovima privlači posetioce. Vernici mu dolaze verujući u moć molitve Svetom Nikoli, tražeći pomoć, nadu i blagoslov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je danas da će predstavnici te stranke uskoro tražiti od doskorašnjih partnera iz vladajuće većine potpise podrške za interpelaciju o radu šefa diplomatije Ervina Ibahimovića, ističući da Ibrahimović nije mogao da donese odluku o slanju predstavnika Crne Gore na obeležavanje godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" bez saglasnosti premijera Milojka Spajića.
Predsednik Saveza Srba iz regiona, Miodrag Linta, pozvao je danas Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu da pokrene istragu povodom svedočenja oficira Hrvatske vojske o ubistvu 500 srpskih civila na Baniji u ustaškoj zločinačkoj akciji "Oluja".
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.