Razarač "Zagreb" bio je ponos kraljevine Jugoslavije. Reč je bila o jednom od tri broda serije jugoslovenskih razarača klase Beograd i predstavljao je najmodernije plovilo onovremene ratne mornarice. Ipak, 17. aprila 1941. ušao je u istoriju zbog nečeg potpuno drugog
Na njemu se zbio neverovartni događaj i poslednji veliki čin otpora pre kapitulacije kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.
Nakon nekoliko dana konstantnog bombardovanja i ulaska nemačkih snaga u Beograd 12. aprila 1941. godine u Štabu nemačke Druge armije, potpisana je bezuslovna kapitulacija Jugoslovenske kraljevske vojske.
U tom trenutku, kralj Petar II Karađorđević i članovi vlade već su pobegli u emigraciju, a država je raskomadana između okupatorskih sila i novoformiranih marionetskih država.
Ipak, pre svega toga, u Bokokotorskom zalivu zbio se događaj koji je i kod neprijatelja izazvao divljenje, a kod običnog naroda nadu da će okupator jednom biti pobeđen.
Milan Spasić i Sergej Mašera, narodni heroji
Foto: wikipedia.org
Čin dvojice jugoslovenskih oficira izazvao je veliku pažnju svetskih medija. Spasić i Mašera su odlikovani ukazom Vlade Kraljevine Jugoslavije. U jednoj britanskoj kasarni na Malti postavljena je spomen-ploča posvećena ovoj dvojici vojnika, a Francuzi su o ovom događaju snimili film pod nazivom "Plamen nad Jadranom" za koji je scenario napisao Meša Selimović.
Povodom tridesetogodišnjice Jugoslovenske ratne mornarice, Milan Spasić i Sergej Mašera su proglašeni za narodne heroje.
Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su, u Tivatskom zalivu, razarač "Zagreb" i potonuli zajedno s njim odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici posle kapitulacije Jugoslavije.
U trenutku izbijanja Aprilskog rata, 1941. godine Spasić i Mašera, drugovi sa klase, službovali su na razaraču "Zagreb" i doživeli da vide naprad neprijateljske avijacije na njihov brod. Ipak, "Zagreb" je bio moćan brod, poslednje čudo ratne tehnike, i pretrpeo je samo neznatna oštećenja.
Razarač "Zagreb" ime je dobio po glavnom gradu Banovine Hrvatske. U vreme izbijanja Aprilskog rata 1941. godine, ovaj brod i druga dva plovila njegove klase - "Beograd" i "Ljubljana", predstavljali su najmodernije ratne brodove Kraljevine Jugoslavije.
Novi, veći napad na Boku Kotorsku i brodove u njoj izvršen je 13. aprila, ali ponovo bez posledica.
Ipak, flota je sve više gubila na snazi, a onda je stiglo i naređenje da se brodovi maskiraju, a posada iskrca na kopno. Petnaestog dana aprila naređeno je da se na neprijateljske avione ne otvara vatra. Spasiću i Mašaru verovatno je još tada sve postalo jasno.
Dana 17. aprila, stigla je vest o kapitulaciji Vojske Kraljevine Jugoslavije. Kada su Italijani počeli da ulaze u Boku Kotorsku, posadama je naređeno da se brodovi napuste.
Ali, Milan Spasić i Sergej Mašera nisu imali nameru da to učine...
Razarač "Zagreb" je prvo napustila posada, zatim mlađi oficiri, a oko 14 časova uz brod je pristigao motorni čamac da preveze komandanta, prvog oficira, poručnike Spasića i Mašeru i jednog artiljeriskog narednika.
Foto: wikipedia.org
Razarači "Beograd" i "Dubrovnik" u luci Boka
Međutim, Spasić i Mašera su odbili da uđu u čamac i saopštili komandantu da će razneti brod. Stavljen pred svršen čin, komandant se sa ostalima brzo udaljio.
Nekoliko minuta kasnije začula se snažna eksplozija. Razarač "Zagreb", ponos jugoslovenske mornarice nestao je u trenu, a u dubine Jadrana sa njim su otišli i Spasić i Mašera, oficiri koji nisu mogli da prihvate sramni poraz i okupaciju. Priča kaže da su obojica poslednji put viđeni kako pozdravljaju zastavu Jugoslavije neposredno pre eksplozije.
Ribari su sutradan, u Tivatskom zalivu otkrili telo u mornaričkoj uniformi, za koji je ustanovljeno da je leš Milana Spasića. Telo Sergeja Mašere nikada nije pronađeno.
Spasić je sahranjen 19. aprila, na vojničkom groblju Savini, kraj Herceg Novog. Na spomeniku je uklesano i ime njegovog vernog druga Sergeja Mašere.
Ostalo je zabeleženo da se na sahrani pojavio veliki broj građana, mornara i njihovih drugova, ali i vod italijanskih, neprijateljskih vojnika koji su, impresionirani junaštvom i patriotizmom, došli da odaju vojne počasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar