U opširnom intervjuu za izraelski magazin dr Alona Fiše Kam, izraelska ambasadorka u Srbiji, razgovarala je o odnosima ove dve države, te o svojim utiscama o našoj zemlji
Za nekoliko nedelja dr Alona Fišer Kam, ambasadorka Izraela u Srbiji, će spakovati svoje stvari i vratiti se u jerusalim, uspešno završavajući svoj mandat u Beogradu.
Tokom njenog mandata, bilateralni odnosi između Izraela i Srbije su procvetali, trgovina i turizam su se povećali, ali i međusobno razumevanje i prijateljstvo su na neviđenom nivou.
Sa svojom strateškom lokacijom na Balkanu, povezujući Istok i Zapad, i sa istorijski jakim afinitetima prema Jevrejima i Izraelu, Srbija je privukla veliku pažnju izraelskih političara koji se bave donošenjem odluka u spoljnoj politici.
Uprkos malom budžetu, ambasadorka Alona i njen tim potrudili su se da se oseti njihovo, izraelsko, prisustvo u svim sferama srpskog društva.
Diplomata sa karijerom, Alona Fišer Kam je obavljala poslove u Buenos Ajrosu, Parizu i Madridu. Ona govori šest jezika i doktorirala je na Hebrejskom Univerzitetu u Jerusalimu.
- Odnos između Izraela i Srbije konstantno jača, ali smo u poslednjih nekoliko godina mogli da svedočimo značajnom unapređenju, što se nije desilo samo po sebi. Prvi razlog je trenutni predsednik i vlada. Oni razumeju važnost Izraela i potencijalnu pomoć, pogotovu za srpsku ekonomiju. Srbija je trenutno na Evropskom putu. Fokusirani su na ekonomiju i na uvećanju stranih investicija. I veoma su uspešni u stabilizaciji i modernizaciji ekonomije. Prelaze sa loše tehnološke i poljoprivredno orijentisane ekonomije na visokotehnološki, napredni, mali ali dinamični, ekosistem. Izrael može da im posluži kao primer za uspeh kao mala zemlja u komplikovanom geopolitičkom okruženju i sa limitiranim mogućnostima za trgovinu sa susednim zemljama - istakla je ona.
Takođe istakla je da je zajednička sudbina ova dva naroda veoma jaka, te da je odnos zasnovan na emotivnom nivou i solidarnosti.
- Kada analizirate odnos naših zemalja, morate imati na umu zajednički interes kao i dubok osećaj kod ljudi, negativne ali i pozitivne. U odnosu Izraela i Srbije, emotivni nivo, solidarnost i zajednička sudbina su nam veoma jaki. Zasnivaju se na istorijskom prisustvu Jevreja na Balkanu, međuodnosi u lokalnoj kulturi i holokaust koji je ostavio tragove na Srbe i njihovo kolektivno sećanje. To možete da osetite gde god da odete u Srbiji, u njihovim predavanjima na univerzitetima, intervjuima u medijima, ali i kada srećete političare i zakonodavce. Međutim, tek u poslednjih nekoliko godina stvorili su se uslovi da se ovi "osećaji" pretoče u jasan i koherentan politički program koristan za sve - kaže Alona Fišer Kam.
U Septembru prošle godine, po prvi put nakon holokausta, otvoren je Hibru centar u Beogradu, na šta se osvrnula izraelska ambasadorka.
- Bez sumnje, ove dve prekretnice trebali bismo videti kao deo rastuće tendencije unapređenja odnosa na svim poljima i stvaranja više dugoročnih platformi za kulturnu i akademsku razmenu. Srpska javnost je posebno radoznala i otvorena za strane kulturne aktivnosti, a broj festivala ovde je impresivan. Izrael se smatra vodećom zemljom kada je u pitanju kulturna manifestacija takođe zahvaljujući velikim naporima Ministarstva spoljnih poslova. Ipak, po mom mišljenju, ova dva događaja predstavljaju više od obične kulturne razmene. Osvetljenje četiri značajne beogradske lokacije u plavo-bele boje u znak proslave 72. godišnjice Izraela izuzetan je gest grada koji šalje još jednu jasnu poruku solidarnosti - dodala je ambasadorka.
Posebno je pomenula govor predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Vašingtonu.
- Istorijska izjava predsednika Vučića veliki je korak napred u odnosima Izraela i Srbije. S druge strane to je prirodan korak kada pratite unapređenje odnosa u poslednjih nekoliko godina - rekla je ona.
Još je dodala da joj je veoma drago da su u Srbiji njeni sunarodnjaci veoma prihvaćeni i cenjeni.
- Jevreji su u Srbiji su veoma poštovani. Antisemitizam ovde ima veoma nizak profil. Mi se ovde osećamo bezbedno, a nekoliko manjih incidenata su odmah naišli na oštar odgovor vlasti - naglasila je Alona Fišer Kam.
Osvrnula se i na oživljavanje nostalgije prema za fašizmom u Hrvatskoj, i naglasila da bilo koja negacija fašizma veoma zabrinjavajuća za sve nas.
- Bilo koji znak negacije holokausta u evoropi i širom sveta trebalo da predstavlja veliku zabrinutost za nas i naše društvo, jer potkopava vrednosti na kojima je zasnovana evropa. Vrlo me ohrabruju mere koje je Srbija poduzela predhodnih godina, kao što je otvaranje sinagoge u Subotici ili zakon restitucije imovine - dodala je izraelska ambasadorka.
Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović primili su danas u Skupštini Beograda ambasadorku Izraela u Republici Srbiji Alonu Fišer-Kam i zamenicu šefa misije Dženi Sedov
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović primili su danas u Skupštini Beograda ambasadorku Izraela u Republici Srbiji Alonu Fišer-Kam i zamenicu šefa misije Dženi Sedov
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Možete li da zamislite da se zovete Vučić, baš kao predsednik države, i da nosite prezime Vučićević, poput najpoznatijeg srpskog urednika Dragana J. Vučićevića, a da vam do kuće i dalje vodi makadam?
Nakon što je jutros sekirom krvoločno napao aktiviste na štandovima Srpske napredne stranke i izbušio gume na vozilima opštine Kula, isplivali su najnoviji i još skandalozniji detalji bolesnog pira vođe blokadera Zorana Sekeruša.
Juče u 09:30 časva došlo je do velike tragedije u Sladni kod Srebrenika, zaseoku Panđurište, na njivi Ibrahima Škahića (76) kada ga je izbo agresivni bik.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se juče popodne u Mladenovcu, na raskrsnici Kosmajske ulice i Ulice braće Badžak, u kojoj je povređeno pet osoba, među kojima i dvoje dece stare jednu i sedam godina.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Jedan od najvećih bordela u Austriji, bečki Saraja klub, prvi put je počeo da traži muške seksualne radnike nakon sve većeg broja zahteva ženskih gostiju.
Ruski istraživački portal „Proekt“ tvrdi da je u procureloj bazi Federalne granične službe identifikovao osmogodišnju unuku predsednika Rusije Vladimira Putina, ćerku njegove mlađe ćerke Katerine Tihonove i ruskog baletskog koreografa Igora Zelenskog.
Predsednik SAD Donald Tramp priredio je kineskom predsedniku Si Đinpingu spektakularnu demonstraciju američke vazdušne moći, kada su tokom ceremonije u Beloj kući iznad dvojice lidera preleteli stelt bombarder B-2 „Spirit“ i četiri lovca F-22 „Raptor“.
Ruska državna agencija RIA Novosti objavila je tekst pod naslovom „Rusiju čeka još jedna SVO. Biće veoma kratka“, u kojem autor Aleksandar Nosovič razmatra mogućnost direktnog vojnog sukoba Rusije i Litvanije.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Osmeh Kejt Midlton godinama privlači pažnju javnosti, a poređenje njenih novijih i starijih fotografija pokrenulo je pitanje da li je tokom godina bilo određenih stomatoloških korekcija.
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonama na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Malo ko zna da je novinarki i voditeljki televizije Pink Gordani Goci Uzelac tetka bila Jovanka Broz, supruga doživotnog predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.