DOBRA VEST ZA SRBE, NEMAČKA DONELA ODLUKU! Ovo smo čekali mesecima, Berlin je prelomio!
Podeli vest
I u naredne dve godine i dalje će se, samo u nešto manjem broju nego ranije, u Nemačkoj zapošljavati radnici sa Zapadnog Balkana. Nemačka je prelomila, uprkos pandemiji koronavirusa koja je "pozatvarala" značajan broj radnih mesta, jer ovdašnje radnike pre svega traži građevinska industrija, kaže za Sputnjik dopisnik RTS iz Nemačke Nenad Radičević
On podseća da odluka koja se isključivo odnosi na zapošljavanje ljudi sa Zapadnog Balkana, pa tako i iz Srbije, za koje su predviđene olakšice, ističe sa završetkom ove godine i da se već duže raspravljalo da li je ona neophodna u situaciji kada i mnogobrojni migranti u Nemačkoj čekaju na azil i posao.
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
23.07.2020
14:40
Nemački građevinci bi i dalje radnike sa Balkana
Odluka podrazumeva olakšano zapošljavanje radnika sa ovih prostora jer nisu u obavezi da imaju kvalifikacije koje priznaje Nemačka, niti da znaju nemački jezik.
Mada formalno još nije doneta nova odluka, jer je ona još u formi predloga nemačkog Ministarstva rada, po oceni Radičevića, sasvim je izvesno da će ona biti izglasana s obzirom na to da je ona rezultat pregovora unutar vladajuće koalicije, demohrišćana i socijaldemokrata.
Predlog demohrišćana Angele Merkel bio je da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana na 15.000 radnika, ali su i socijaldemokrate i opozicija mislili drugačije.
- Pretpostavljam da su došli do nekog kompromisa budući da su socijaldemokarte bile da se broj ne ograničava i sad je kvota 25.000, što je ne toliko manje nego što je inače dolazilo. U prošloj godini je po osnovu još važeće odluke u Nemačku došlo 27.000 ljudi sa Zapadnog Balkana - kaže sagovornik Sputnjika.
To je, kako napominje, malo smanjenje, manje od 10 odsto i odluka će početi da važi po isteku sadašnje, odnosno od 1. januara iduće godine pa do do 2023, a viza će biti vezana za ugovor, što je najčešće na godinu, ili dve.
Radičević ističe da su za produženje odluke bili i opozicioni Zeleni i levica, ali i građevinska industrija kojoj trebaju radnici sa Balkana koji su se do sada pokazali kao dobri.
Foto: Reuters
Ispostavilo se, kako kaže, da iako je udar korone na nemačku privredu doveo do otkaza, za ljude sa ovdašnjih prostora posla ima. Izuzetak je, dodaje on, ugostiteljstvo, kao i svuda u svetu i tu će se sigurno teško dobijati poslovi.
U građevini potražnja je itekako velika, pa čak i u nekim drugim delatnostima koje nisu direktno pogođene posledicama pandemije, poput zdarvstvenog sektora, ističe naš sagovornik.
On je ukazao na podatak koji potvrđuje da u Nemačkoj postoji potreba i za kvalifikovanom radnom snagom.
Prošle godine je po osnovu te posebne odluke sa Zapadnog Balkana došlo 27.000 nekvalifikovanih radnika, a ukupno i po drugim osnovama u Nemačku je sa ovih prostora došlo 65.500 ljudi.
- Postoji podatak da je skoro 60 odsto radne snage sa Zapadnog Balkana koja radi u Nemačkoj kvalifikovana radna snaga, sa konkretnim kvalifikacijama koje su priznate u Nemačkoj, pa se može reći da se podjednako traže i pojedine specijalnosti kao i obični fizički radnici - ističe dopisnik iz Nemačke.
On, međutim, ukazuje da je već nekoliko godina problem sa dobijanjem vize. Iako je nemačko ministarstvo spoljnih poslova povećalo broj osoblja u konzulatima, veliki je zastoj u njima svuda na Balkanu, zbog čega se uprkos dobijenom poslu na ulazak u Nemačku čeka više od godinu dana.
A Srbija će da uvozi građevince
Tako je u 2018. Agencija za zapošljavanje izdala 46.000 odobrenja da neko aplicira za vizu, a na kraju je samo 21.000 ljudi po tim specijalnim uslovima i dobila vizu.
Koliko će vest o produžetku odluke verovatno obradovati značajan broj onih koji su u potrazi za poslom, toliko savetnik u granskom sindikatu „Nezavisnost", Zoran Ristić, poziva na oprez.
- Što se tiče te najave da će se produžiti mogućnost ulaska radne snage sa Zapadnog Balkana u Nemačku to je nešto što može negativno da utiče na situaciju u Srbiji s obzirom na to da ti proizvodni radnici koji su potrebni Nemačkoj, sve više nedostaju Srbiji. Svakako treba tražiti mehanizam da radnu snagu zadržimo, što podrazumeva obezbeđivanje adekvatnih uslova rada, adekvatnih zarada i sigurnu perspektivu za one ljude koji ostaju u Srbiji - kaže Ristić za Sputnjik.
Manjak perspektive je ono što su svi koji su odlazili u inostranstvo navodili kao ono što je bilo presudno za napuštanje zemlje.
Foto: Informer
- Mi ćemo doći u situaciju da ti radnici koji su niskokvalifikovani, ali s druge strane rade posao koji je deficitaran na tržištu, odlaze u Nemačku, a mi ćemo da uvozimo radnu snagu ne samo iz susednih, nego možda i iz nekih dalekih zemalja, ili da zapošljavamo migrante. To će biti logična posledica ukoliko ne budemo našli model da radnike koji nama trebaju zadržimo u Srbiji - upozorio je Ristić.
On podseća da već imamo građevinske firme koje angažuju ljude iz inostranstva, ne samo na privatnim projektima, pa i na crno, nego i onim od državnog značaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević potpuno je razobličio blokadersku glumicu Anđelku Stević Žugić koja je, podsetimo, otišla u Hrvatsku kako bi gostovala u jednoj tamošnjoj emisiji i na zastrašujuć način, verovali ili ne, pljuvala sopstvenu zemlju.
Tajkunska novinarka Žaklina Tatalović, perjanica antisrspke televizije N1, masno je slagala da je unuka čuvenog srpskog akademika i arhitekte, pokojnog Nikole Hajdina, i to iskoristila kao jedan od glavnih aduta da sebi "podigne" status i postane poželjan kandidat za blokadersku listu na izborima.
Šačica blokadera danas je u Novom Sadu još jednom pokazala svoje pravo lice lažne elite, a među njima su, verovali ili ne, bili i pojedini profesori koji su u kameru pokazivali srednji prst.
Ministarstvo unutrašnjih poslova ukazuјe na porast broјa slučaјeva nepropisne vožnje kolovoznom trakom namenjenom za kretanje vozila iz suprotnog smera, što predstavlja јedan od naјtežih saobraćaјnih prekršaјa.
Bivši načelnik Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić zatražio je od suda u Hagu da ga prevremeno oslobodi izdržavanja kazne od 15 godina zatvora na koju je osuđen zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i BiH, 1992-95.
Vlada italijanske premijerke Đorđe Meloni u subotu će postati druga najdugovečnija u Italiji od završetka Drugog svetskog rata, nakon što je stupila na dužnost 22. oktobra 2022. godine.
Budući mađarski premijer Peter Mađar potpisaće krajem maja sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen sporazum prema kojem će se odmrznuti sredstva Evropske unije za Mađarsku u vrednosti od oko 17 milijardi evra, saopštio je danas Mađar nakon sastanka sa fon der Lajen u Briselu.
Glumica Đovana Antoneli (50), koju publika širom regiona i danas pamti kao Žade iz serije "Zabranjena ljubav", i dalje privlači veliku pažnju javnosti.
Mnogi ljudi povremeno razmišljaju o tome šta ih čeka u narednom periodu, a ovaj kratki "test ličnosti" zasniva se na jednostavnom posmatranju dlana i linija na njemu.
Pevačica i ćerka harmonikaša Dragana Stojkovića Bosanca Aleksandra Stojković Džidža prisetila se mladosti i priznala da je nekoliko puta dobila batine od roditelja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar