I u naredne dve godine i dalje će se, samo u nešto manjem broju nego ranije, u Nemačkoj zapošljavati radnici sa Zapadnog Balkana. Nemačka je prelomila, uprkos pandemiji koronavirusa koja je "pozatvarala" značajan broj radnih mesta, jer ovdašnje radnike pre svega traži građevinska industrija, kaže za Sputnjik dopisnik RTS iz Nemačke Nenad Radičević
On podseća da odluka koja se isključivo odnosi na zapošljavanje ljudi sa Zapadnog Balkana, pa tako i iz Srbije, za koje su predviđene olakšice, ističe sa završetkom ove godine i da se već duže raspravljalo da li je ona neophodna u situaciji kada i mnogobrojni migranti u Nemačkoj čekaju na azil i posao.
Nemački građevinci bi i dalje radnike sa Balkana
Odluka podrazumeva olakšano zapošljavanje radnika sa ovih prostora jer nisu u obavezi da imaju kvalifikacije koje priznaje Nemačka, niti da znaju nemački jezik.
Mada formalno još nije doneta nova odluka, jer je ona još u formi predloga nemačkog Ministarstva rada, po oceni Radičevića, sasvim je izvesno da će ona biti izglasana s obzirom na to da je ona rezultat pregovora unutar vladajuće koalicije, demohrišćana i socijaldemokrata.
Predlog demohrišćana Angele Merkel bio je da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana na 15.000 radnika, ali su i socijaldemokrate i opozicija mislili drugačije.
- Pretpostavljam da su došli do nekog kompromisa budući da su socijaldemokarte bile da se broj ne ograničava i sad je kvota 25.000, što je ne toliko manje nego što je inače dolazilo. U prošloj godini je po osnovu još važeće odluke u Nemačku došlo 27.000 ljudi sa Zapadnog Balkana - kaže sagovornik Sputnjika.
To je, kako napominje, malo smanjenje, manje od 10 odsto i odluka će početi da važi po isteku sadašnje, odnosno od 1. januara iduće godine pa do do 2023, a viza će biti vezana za ugovor, što je najčešće na godinu, ili dve.
Radičević ističe da su za produženje odluke bili i opozicioni Zeleni i levica, ali i građevinska industrija kojoj trebaju radnici sa Balkana koji su se do sada pokazali kao dobri.
Foto: Reuters
Ispostavilo se, kako kaže, da iako je udar korone na nemačku privredu doveo do otkaza, za ljude sa ovdašnjih prostora posla ima. Izuzetak je, dodaje on, ugostiteljstvo, kao i svuda u svetu i tu će se sigurno teško dobijati poslovi.
U građevini potražnja je itekako velika, pa čak i u nekim drugim delatnostima koje nisu direktno pogođene posledicama pandemije, poput zdarvstvenog sektora, ističe naš sagovornik.
On je ukazao na podatak koji potvrđuje da u Nemačkoj postoji potreba i za kvalifikovanom radnom snagom.
Prošle godine je po osnovu te posebne odluke sa Zapadnog Balkana došlo 27.000 nekvalifikovanih radnika, a ukupno i po drugim osnovama u Nemačku je sa ovih prostora došlo 65.500 ljudi.
- Postoji podatak da je skoro 60 odsto radne snage sa Zapadnog Balkana koja radi u Nemačkoj kvalifikovana radna snaga, sa konkretnim kvalifikacijama koje su priznate u Nemačkoj, pa se može reći da se podjednako traže i pojedine specijalnosti kao i obični fizički radnici - ističe dopisnik iz Nemačke.
On, međutim, ukazuje da je već nekoliko godina problem sa dobijanjem vize. Iako je nemačko ministarstvo spoljnih poslova povećalo broj osoblja u konzulatima, veliki je zastoj u njima svuda na Balkanu, zbog čega se uprkos dobijenom poslu na ulazak u Nemačku čeka više od godinu dana.
A Srbija će da uvozi građevince
Tako je u 2018. Agencija za zapošljavanje izdala 46.000 odobrenja da neko aplicira za vizu, a na kraju je samo 21.000 ljudi po tim specijalnim uslovima i dobila vizu.
Koliko će vest o produžetku odluke verovatno obradovati značajan broj onih koji su u potrazi za poslom, toliko savetnik u granskom sindikatu „Nezavisnost", Zoran Ristić, poziva na oprez.
- Što se tiče te najave da će se produžiti mogućnost ulaska radne snage sa Zapadnog Balkana u Nemačku to je nešto što može negativno da utiče na situaciju u Srbiji s obzirom na to da ti proizvodni radnici koji su potrebni Nemačkoj, sve više nedostaju Srbiji. Svakako treba tražiti mehanizam da radnu snagu zadržimo, što podrazumeva obezbeđivanje adekvatnih uslova rada, adekvatnih zarada i sigurnu perspektivu za one ljude koji ostaju u Srbiji - kaže Ristić za Sputnjik.
Manjak perspektive je ono što su svi koji su odlazili u inostranstvo navodili kao ono što je bilo presudno za napuštanje zemlje.
Foto: Informer
- Mi ćemo doći u situaciju da ti radnici koji su niskokvalifikovani, ali s druge strane rade posao koji je deficitaran na tržištu, odlaze u Nemačku, a mi ćemo da uvozimo radnu snagu ne samo iz susednih, nego možda i iz nekih dalekih zemalja, ili da zapošljavamo migrante. To će biti logična posledica ukoliko ne budemo našli model da radnike koji nama trebaju zadržimo u Srbiji - upozorio je Ristić.
On podseća da već imamo građevinske firme koje angažuju ljude iz inostranstva, ne samo na privatnim projektima, pa i na crno, nego i onim od državnog značaja.
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Sin bivšeg direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Brenana, Kajl Brenan (40), uhapšen je u američkoj saveznoj državi Virdžiniji pod optužbom za prenos materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.
Estonija se priprema za mogućnost ruske invazije i potpune okupacije svoje teritorije, zbog čega razvija poseban sistem koji bi omogućio da državne službe nastave da funkcionišu iz inostranstva, čak i ako neprijateljske snage zauzmu zemlju i unište njenu digitalnu infrastrukturu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Pevač Saša Kovačević danas je postao otac kada je njegova supruga Zorana na svet donela sina, a on je ranije isticao kako će Zoraninu ćerku iz prvog braka Iskru uvek gledati kao svoje prvo dete.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.