I u naredne dve godine i dalje će se, samo u nešto manjem broju nego ranije, u Nemačkoj zapošljavati radnici sa Zapadnog Balkana. Nemačka je prelomila, uprkos pandemiji koronavirusa koja je "pozatvarala" značajan broj radnih mesta, jer ovdašnje radnike pre svega traži građevinska industrija, kaže za Sputnjik dopisnik RTS iz Nemačke Nenad Radičević
On podseća da odluka koja se isključivo odnosi na zapošljavanje ljudi sa Zapadnog Balkana, pa tako i iz Srbije, za koje su predviđene olakšice, ističe sa završetkom ove godine i da se već duže raspravljalo da li je ona neophodna u situaciji kada i mnogobrojni migranti u Nemačkoj čekaju na azil i posao.
Nemački građevinci bi i dalje radnike sa Balkana
Odluka podrazumeva olakšano zapošljavanje radnika sa ovih prostora jer nisu u obavezi da imaju kvalifikacije koje priznaje Nemačka, niti da znaju nemački jezik.
Mada formalno još nije doneta nova odluka, jer je ona još u formi predloga nemačkog Ministarstva rada, po oceni Radičevića, sasvim je izvesno da će ona biti izglasana s obzirom na to da je ona rezultat pregovora unutar vladajuće koalicije, demohrišćana i socijaldemokrata.
Predlog demohrišćana Angele Merkel bio je da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana na 15.000 radnika, ali su i socijaldemokrate i opozicija mislili drugačije.
- Pretpostavljam da su došli do nekog kompromisa budući da su socijaldemokarte bile da se broj ne ograničava i sad je kvota 25.000, što je ne toliko manje nego što je inače dolazilo. U prošloj godini je po osnovu još važeće odluke u Nemačku došlo 27.000 ljudi sa Zapadnog Balkana - kaže sagovornik Sputnjika.
To je, kako napominje, malo smanjenje, manje od 10 odsto i odluka će početi da važi po isteku sadašnje, odnosno od 1. januara iduće godine pa do do 2023, a viza će biti vezana za ugovor, što je najčešće na godinu, ili dve.
Radičević ističe da su za produženje odluke bili i opozicioni Zeleni i levica, ali i građevinska industrija kojoj trebaju radnici sa Balkana koji su se do sada pokazali kao dobri.
Foto: Reuters
Ispostavilo se, kako kaže, da iako je udar korone na nemačku privredu doveo do otkaza, za ljude sa ovdašnjih prostora posla ima. Izuzetak je, dodaje on, ugostiteljstvo, kao i svuda u svetu i tu će se sigurno teško dobijati poslovi.
U građevini potražnja je itekako velika, pa čak i u nekim drugim delatnostima koje nisu direktno pogođene posledicama pandemije, poput zdarvstvenog sektora, ističe naš sagovornik.
On je ukazao na podatak koji potvrđuje da u Nemačkoj postoji potreba i za kvalifikovanom radnom snagom.
Prošle godine je po osnovu te posebne odluke sa Zapadnog Balkana došlo 27.000 nekvalifikovanih radnika, a ukupno i po drugim osnovama u Nemačku je sa ovih prostora došlo 65.500 ljudi.
- Postoji podatak da je skoro 60 odsto radne snage sa Zapadnog Balkana koja radi u Nemačkoj kvalifikovana radna snaga, sa konkretnim kvalifikacijama koje su priznate u Nemačkoj, pa se može reći da se podjednako traže i pojedine specijalnosti kao i obični fizički radnici - ističe dopisnik iz Nemačke.
On, međutim, ukazuje da je već nekoliko godina problem sa dobijanjem vize. Iako je nemačko ministarstvo spoljnih poslova povećalo broj osoblja u konzulatima, veliki je zastoj u njima svuda na Balkanu, zbog čega se uprkos dobijenom poslu na ulazak u Nemačku čeka više od godinu dana.
A Srbija će da uvozi građevince
Tako je u 2018. Agencija za zapošljavanje izdala 46.000 odobrenja da neko aplicira za vizu, a na kraju je samo 21.000 ljudi po tim specijalnim uslovima i dobila vizu.
Koliko će vest o produžetku odluke verovatno obradovati značajan broj onih koji su u potrazi za poslom, toliko savetnik u granskom sindikatu „Nezavisnost", Zoran Ristić, poziva na oprez.
- Što se tiče te najave da će se produžiti mogućnost ulaska radne snage sa Zapadnog Balkana u Nemačku to je nešto što može negativno da utiče na situaciju u Srbiji s obzirom na to da ti proizvodni radnici koji su potrebni Nemačkoj, sve više nedostaju Srbiji. Svakako treba tražiti mehanizam da radnu snagu zadržimo, što podrazumeva obezbeđivanje adekvatnih uslova rada, adekvatnih zarada i sigurnu perspektivu za one ljude koji ostaju u Srbiji - kaže Ristić za Sputnjik.
Manjak perspektive je ono što su svi koji su odlazili u inostranstvo navodili kao ono što je bilo presudno za napuštanje zemlje.
Foto: Informer
- Mi ćemo doći u situaciju da ti radnici koji su niskokvalifikovani, ali s druge strane rade posao koji je deficitaran na tržištu, odlaze u Nemačku, a mi ćemo da uvozimo radnu snagu ne samo iz susednih, nego možda i iz nekih dalekih zemalja, ili da zapošljavamo migrante. To će biti logična posledica ukoliko ne budemo našli model da radnike koji nama trebaju zadržimo u Srbiji - upozorio je Ristić.
On podseća da već imamo građevinske firme koje angažuju ljude iz inostranstva, ne samo na privatnim projektima, pa i na crno, nego i onim od državnog značaja.
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Tokom jutarnjih sati u Ključkoj ulici u Čačku došlo je do izbijanja požara, kada je vatrena stihija zahvatila porodičnu kuću. Na lice mesta odmah su došle vatrogasno-spasilačke ekipe.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
U sudaru teretnog vozila sa prikolicom i autobusa na magistralnom putu između Mostara i Čapljine, u mestu Žitomislići, povređen je putnik iz autobusa, koji je, prema nezvaničnim informacijama, prevozio učenike na ekskurziju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa predsednikom Finske Aleksandrom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Storeom o naporima za okončanje rata u Ukrajini.
Zvaničnik jemenskih Huta Mohamed Ali al-Huti izjavio je danas da odluka egipatskog parlamenta da odobri vojnu podršku Saudijskoj Arabiji radi odbrane od napada te grupe predstavlja objavu rata Jemenu.
Lekari u Ukrajini odbijaju da pružaju zdravstvene usluge pacijentima koji govore ruski jezik, izjavila je Jelena Ivanovskaja, poverenica za zaštitu državnog jezika Ukrajine.
Demokratski kongresmeni upozoravaju da bi kompanije koje učestvuju u uvozu ruskog dizela mogle da se suoče sa krivičnom i građanskom odgovornošću, uprkos dozvoli američkog Ministarstva finansija koja omogućava određene transakcije.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Da li je maštanje o drugoj osobi tokom intimnih trenutaka sa partnerom samo bezazlena fantazija ili znak da u vezi nešto nedostaje? Odgovor nije uvek jednostavan, a granica između misli i neverstva zavisi od vas.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Vojvotkinja od Saseksa Megan Markl navodno je pred novim poslovnim izazovom koji bi mogao da je odvede čak u Australiju, gde bi trebalo da preuzme važnu ulogu u popularnom kulinarskom takmičenju.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari