Prosečan iznos devizne štednje u Srbiji iznosi 2.306 evra * Stručnjaci kaži da je u periodu krize to najbolji način za čuvanje para
Oko 500 građana Srbije u bankama čuva više od milion evra, pokazuju najnoviji podaci Narodne banke Srbije!
- Devizna štednja kod domaćih banaka krajem avgusta 2020. godine iznosila je 11 milijardi evra i u prethodnih godinu dana povećana je za čak 552,9 miliona evra - ističu u NBS.
Čuvanje novca
Jasno je da su građani i tokom pandemije koronavirusa uspeli da određene svote novca ostave u bankama, a stručnjaci ističu da su procenili da je u periodu krize to najbolji način za čuvanje para. U štednji uvek dominiraju takozvani sitni ulozi i najveći broj je onih do 500 evra. Kada je reč o većim štednim ulozima, prema podacima za kraj avgusta ove godine, novca na štednji čija je vrednost između 100.000 i 500.000 evra ima 7.886 građana, dok većih od pola miliona evra imaju 484 štediše. Po vrednosti oni čine pet odsto ukupne devizne štednje.
- U prethodnih godinu dana broj deviznih štediša u kategoriji od 100.000 evra do 500.000 evra povećan je za 716, a broj građana sa štednjom većom od 500.000 evra povećan je za 55 - objašnjavaju u Narodnoj banci Srbije, dodajući da je štednja u evrima za godinu dana porasla za pet odsto uprkos pandemiji.
Jak dinar
S druge strane, štednja u dinarima je krajem avgusta dostigla iznos od 87,4 milijarde dinara, što predstavlja njen do sada najviši nivo. U prethodnih godinu dana, dinarska štednja je nastavila da raste, pa je uprkos koronavirusu, ona povećana za 15,2 milijarde dinara, odnosno za 21 odsto. Dinarskih štednih uloga ima milion, što je rast od 40.000. Najveći deo dinarske štednje odnosi se na uloge čija je vrednost između jednog i pet miliona dinara. Prosečan iznos dinarske štednje iznosi 82.000 dinara i za 12.000 dinara je veći nego godinu dana ranije.
Foto: Shutterstock
Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić ocenjuje da je rast dinarske štednje potpuno razumljiv pošto je kurs dinara stabilan. - Nadam se da će, uz mere koje propisuje NBS, kurs i dalje ostati stabilan. To stvara poverenje u domaću valutu i građanima odgovara da štede u valuti u kojoj i primaju plate, a da pritom ne strepe i ne zavise od oscilacije kursa strane valute - kaže on.
Dodaje da se samim tim što su kamate na dinarsku štednju znatno veće, a inflacija mala i godinama se kreće ispod dva odsto, više isplati štedeti u domaćoj valuti. To pokazuje i analiza NBS o isplativosti štednje na godinu dana, reoročavane u periodu od osam godina, od juna 2012. do juna 2020. Analiza pokazuje da bi štediša koji je štedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara, na kraju perioda oročenja, dakle u junu 2020. dobio skoro 39.500 dinara ili oko 340 evra više od štediše koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost navedenog iznosa od 100.000 dinara.
Novac na sigurnom
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Hasan Hanić objašnjava da je razlog za rast depozita u bankama želja ljudi da se obezbede za nestabilno vreme koje možda dolazi usled epidemije koronavirusa.
- Mislim da je dobro da se štednja povećava jer to znači veću mogućnost banaka da daju kredite za investicije, što utiče na rast zaposlenosti, a na to svakako treba misliti u doba krize. Inače je uobičajeno da u ovakvim periodima neizvesnosti smanjuju potrošnju i gledaju da te pare koje imaju sačuvaju, kako bi lakše pregurali težak period. Ipak, ima i onih koji imaju dovoljno novca da ga ostave na štednji u bankama, a mogu da kažem da je ovo trenutno jako siguran način čuvanja para - ističe Hanić.
KONTINUIRANI rast dinarske štednje govori o velikom poverenju građana u nacionalnu valutu ali i o probuđenoj svesti kod građana da je ekonomski isplativije štedeti u dinarima nego u stranoj valuti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
KONTINUIRANI rast dinarske štednje govori o velikom poverenju građana u nacionalnu valutu ali i o probuđenoj svesti kod građana da je ekonomski isplativije štedeti u dinarima nego u stranoj valuti.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović zaprepastio je danas sve prisutne u Kninu, gde se održavala centralna ceremonija hrvatske proslave zločinačke akcije "Oluja", i to uz prisustvo čitavog državnog vrha te zemlje, ali i zvanica iz regiona.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Cure nove šokantne informacije o blokaderskoj listi koja je pre dva dana zvanično registrovana u APR-u i o čemu je Informer već pisao, a koje su izazvale salve reakcija na društvenim mrežama.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Stotinak zatvorenika u Srbiji trenutno izdržava maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, koja je u Krivični zakonik uvedena 2002. kao zamena za raniju najstrožu sankciju - smrtnu kaznu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Majka pokojnog muzičara Dejana Mitrovića prvi put se oglasila nakon njegove tragične smrti i kroz potresnu ispovest otkrila detalje kobnog dana kada je njen sin izgubio život.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.