Srpski film o stradanju Srba, Jevreja i Roma u ustaškom logoru Jasenovac, "Dara iz Jasenovca" našla se u distribuciji u Americi, a negativne kritike sa tog kontinenta ređaju se iz dana u dan. Najužasnija je ona da je film neskrivena srpska nacionalistička propaganda. Nekako u isto vreme o Jasenovcu i ustaškim zločinima govorili su norveški pisac i istoričar Knut Flovik Toresen i njegov izraelski kolega Gideon Grajf. Njihov odgovor Amerima bio je brutalan
Dara iz Jasenovca je, podsetimo, srpski kandidat za 93. nagradu američke Akademije filmske umetnosti i nauke Oskar. Torsen i Grajf su o govorili na prvoj video-konferenciji o Jasenovcu koju je organizovalo Udruženje Srba u Norveškoj.
Više od 4.000 dečaka radili kao ropska radna snaga u Norveškoj
Norveški pisac i istoričar Knut Flovik Toresen podeseća da je više od 4.000 dečaka i muškaraca iz bivše Jugoslavije, većinom Srba, posalto je u Norvešku kao ropska radna snaga tokom Drugog svetskog, a više od polovine je nastradalo u kampovima.
On je u obraćanju na konferenciji "Jasenovac - balkanski Aušvic" govorio o "Norveškoj kao ispostavi genocida nad Srbima koji je počinila takozvana Nezavisna Država Hrvatska (NDH).
- Tokom drugog svetskog rata više od 4.000 dečaka i muškaraca bilo je poslato iz bivše Jugoslavije u Norvešku kao ropska radna snaga. Nemačke okupacione snage želele su da prošire puteve, pruge i ostalu infrastrukturu na severu Norveške da bi osigurale linije snabdevanja za severni deo istočnog fronta protiv Rusije - rekao je Toresen.
On je naglasio da su ovi zatvorenici živeli su u veoma nehumanim uslovima i da ih je 2.398 je izgubilo živote, a da je 82,5 odsto umrlih nastradalo je u jesen i zimu 1942-43. godine. Toresen je opisao da je postojalo pet kampova u kojima su uslovi bili naročito okrutni i da su se nalazili u severnom delu Norveške. Tim kampovima upravljao je SS, a komandati su bili regrutovani iz sistema koncentracionih logora.
- Pored ubistava koja su vršili čuvari, bili su tu glad i bolesti i veomna oštri klimatski uslovi zbog kojih je stopa umiranja bila visoka. U najsevernijem kampu zimu 1942-43. preživela je samo četvrtina zatvorenika - rekao je norveški istoričar.
On je naveo da je u leto 1942. godine 900 zatvorenika stiglo iz Jugoslavije, a da je od juna do septembra umrlo njih 748.
- 18. jula 1942. godine, čuvari su ubili vatrenim oružjem ili spalili u barakama 288 zatvorenika. To je bio pojedinačno najveći masakr u na tlu Norveške u drugom svetskom ratu - napomenuo je Toresen.
Srbi su činili 93 odsto zatvorenika koji su poslati u Norvešku
On je dodao da je na listama umrlih i onih koji su vraćeni u Jugoslaviju posle rata 4.050 imena i da su ona zapisana u norveškom državnom arhivu.
- Pregledom tih lista sa imenima i mestima odakle su zatvorenici stigli utvrdio sam da su Srbi činili 93 odsto zatvorenika koji su poslati iz Jugoslavije u Norvešku, a preostalih sedam odsto bili su pripadnici drugih naroda u bivšoj Jugoslaviji - rekao je istoričar.
Toresen je podvukao da je "u prošlosti bilo pokušaja da se ove činjenice prikriju, a ovaj deo istorije upotrebi u političke svrhe" i da "takvi pokušaji ukazuju na značaj temeljnog i empirijskog istorijskog istraživanja od strane profesionalnih istoričara".
Prema njegovom objašnjenju, prvi razlog zbog kojeg su Srbi činili najveći procenat zatvorenika je što su Srbi inicirali najveći ustanak i borbu, a drugi je bio politika genocida koju su nad Srbima provodile ustaše.
- Nešto više od polovine Srba poslatih iz Jugoslavije bili su iz Srbije. Većina tih ljudi bili su oni koji su pružali otpor nemačkim okupacionim snagama, ljudi koji su podržavali komunistički pokret otpora i kraljevski pokret otpora. Neki od ljudi iz Srbije bili su taoci ili su pripadali nekim drugim kategorijama - rekao je u izlaganju Toresen.
Foto: Public
On je dodao da su "većina zatvorenika koji su stigli iz takozvane NDH bili Srbi iz Krajine koji su bili uhapšeni samo zato što su bili Srbi".
Porodice su im maskrirali u Jasenovcu, a njih poslali da rade
- Dok su članove njihovih porodica masakrirale ustaše u Jasenovcu, muškarci i dečaci od 14 do 60 godina za koje je procenjeno da mogu da rade bili su izdvojeni i poslati kao ropska radna snaga u Norvešku - opisao je norveški istoričar.
On je rekao da je to bila "trgovina između nemačkih okupacionih snaga i ustaškog režima" i da je "za te zatvorenike Norveška postala poslednja ispostava genocida koji su počinile ustaše". Ukazao je na primere sela Jablanac u Lici, koje su ustaše spalile u noći 14. aprila 1942. godine. Selo je spaljeno, žene i deca pobijeni su u Jasenovcu i Staroj Gradški, a muškarci poslati u Norvešku. 113 muškaraca iz Jablanca su sahranjeni u Norveškoj, navodi Toresen.
- 18. aprila 1942. ustaše su izvršile operaciju protiv srpskog stanovništva na Kordunu. Srpska sela u tom području su zbrisana, a stanovništvo odvedeno u Jasenovac, gde su žene i deca pobijeni, a mnogi muškarci poslati u Norvešku. 219 ovih srpskih muškaraca sa Korduna umrlo je u Norveškoj - rekao je ovaj istoričar.
Opisao je i događaj od 8. maja 1942. kada su ustaše pohapsile srpsko stanovništvo iz sela Jasenovac blizu kampa i iz obližnjih sela. 64 srpskih muškaraca iz sela Jasenovac saranjeni su u Norveškoj.
Poslati da umru u logoru samo zato što su srpski dečaci
- Neki od Srba poslatih u Norvešku bila su deca stara samo 14 godina. Većina te dece stigla je iz Korduna i Banije, a uhapsile su ih ustaše i poslale u Jasenovac pre slanja u Norvešku. Jedan od njih bio je Milivoje Pajić iz Korduna. Imao je samo 14 godina kada je stigao u Norvešku i preživeo je najteže uslove i masakr u (prvom) kampu. Milivoje je umro u kampu blizu Trondhamja 1944. godine - rekao je Toresen.
Foto: wikimedia.org
- Pitam se da li ćemo ikada postaviti spomen-ploču u znak sećanja na Milivoja i ostalu decu koja su poslata da umru u koncentracionim kampovima u Norveškoj samo zato što su bili srpski dečaci?
On je rekao da je posle Drugog svetskog rata i nakon 1989. priča o ovim zatvorenicima korišćena za promovisanje norveško-jugoslovenskih odnosa da bi se podržao mit o jugoslovenskom partizanskom ratu i ideja socijalističke jugoslovenske države koja je postojala od 1945. do 1991.
- Zatvorenici su predstavljani kao partizani i Jugosloveni. Naravno, neki od zatvorenika jesu bili partizani i neki su bili drugih nacionalnosti, a ne Srbi. Ipak, proglašavanjem svih zatvorenika za partizane, pristalice Tita i Jugoslovene nestaje važna istorijska činjenica da su većina zatvorenika bili Srbi i da su mnogi srpski zatvorenici poslati u Norvešku da umru u okviru dobro organizovanog genocida koji je vodila država - rekao je Toresen na kraju svog izlaganja.
Konferenciju u onlajn formi na "Ju tjubu" organizovalo je Udruženje Srba u Norveškoj.
Gideon Grajf: Ustaše su najveće ubice u istoriji!
Foto: Informer DN
Poricanje ustaških zločina u Jasenovcu je ponovno ubijanje već mrtvih žrtava, izjavio je izraelski istoričar Gideon Grajf i istakao da je ovaj koncentracioni logor za Jevreje, Srbe i Rome bio carstvo okrutnosti Nezavisne Države Hrvatske bez presedana.
On je tokom prve video-konferencije o Jasenovcu koju je organizovalo Udruženje Srba u Norveškoj istakao da je kod ljudskih moralnih vrednosti potpuno pregažen u ovom koncentracionom logoru, kao i u nacističkom Aušvicu, prenosi RTRS.
Grajf je ukazao da su su ubistva u logoru Jasenovac vremenom postajala sve brutalnija i ekstremnija, zasnovana na principu nečovečnosti i nemilosrdnosti, kako bi se logorašima prouzrokovale što veće patnje. Ovaj ugledni istoričar, navodi RTRS, nazvao je ustaše "najvećim ubicama u istoriji", koje su u Jasenovcu ubijale lično, svojeručno i iz strasti, za razliku od nacista u Aušvicu, koji su pri zločinima nastojali da čuvari imaju što manje direktnog kontakta sa žrtvama.
- Ustaše su uživale u ubijanju u Jasenovcu i nije im bila potrebna bilo kakva fizička distanca - istakao je Grajf, koji je analizirao sistem koncentracionih logora nacističkog Aušvica i ustaškog Jasenovca.
Grajf kaže da je jedna od najbitnijih razlika između dva logora ta što ubice u Jasenovcu nisu ništa skrivale i ubijale su pod otvorenim nebom, za razliku od Nemaca, koji su se trudili da sakriju tragove zločina. - Aušvic i Jasenovac ne smeju nikada da se ponove - poručio je Grajf.
U isčekivanju početka američke distribucije "Dare iz Jasenovca" reditelja Predraga Gage Antonijevića, najavljene za 5. februar, respektabilni američki sajtovi uveliko prenose svoje utiske o filmu i tematici kojom se film bavi
U isčekivanju početka američke distribucije "Dare iz Jasenovca" reditelja Predraga Gage Antonijevića, najavljene za 5. februar, respektabilni američki sajtovi uveliko prenose svoje utiske o filmu i tematici kojom se film bavi
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari