Od ubistva Karađorđa 1817, malo je političkih ubistava u istoriji srpskog naroda do danas u koje nisu na ovaj ili onaj način uključene svetske sile. Uključujući i abdikacije i svrgavanja, zaključuje istoričar Miloš Ković u emisiji „Srpski sv(ij)et" priču o stradanju Srba u novijoj istoriji, od bombardovanja, Martovskog pogroma, ubistva Zorana Đinđića, ali i smrti Slobodana Miloševića
- Odakle dolazi Bil Klinton, Toni Bler, Medlin Olbrajt? Odakle dolazi Ante Pavelić i ko ga je spasavao 1945.? Odakle svi naši zlotvori i dušmani dolaze? Potrebno je da znamo, ne da bismo nekom narodu dali breme kolektivne krivice, već da sačuvamo svoju decu. Odakle dolazi ta politika - pita gost Nacionalne IN4S televizije.
Govorio je o Apelu za odbranu Kosova i Metohije (KiM) osnovanju Pokreta za obnovu KiM i reakciji različitih činilaca društva, o elitama i kvazielitama, njihovom odnosu prema narodu:
- To je velika tema za celi svet, taj sukob elita i naroda. Po anketama, narod stalno daje jedan odgovor za KiM i njegovo interesovanje je veliko. A te elite i kvazielite osećaju da to dolazi, i da dolazi od crkve i naroda. Treba ukinuti snobovski i malograđanski mentalitet koji je ovde od 19. veka, koji gleda samo put Zapada. Imali ste one obrazovane intelektualce koji su dovoljno dugo boravili na Zapadu da bi ga suštinski razumeli i suštinski pomogli (svom narodu) kada su se vratili. Tako je Srbija dobila Jevrema Grujića, Vladimira Jovanovića, Slobodana Jovanovića i mnoge druge. Stasala je ovde jedna nova generacija mladih za koju osećam da dobijaju poruke od nas, jer oni ne menjaju kanale mejnstrim medija, već gledaju Jutjub i slušaju ovo o čemu govorimo. A tu je i crkva.
U tom kontekstu je pomenuo i mlade u litijama, mlade na sahrani vladike Atanasija i mlade koji idu na Kosovo da pomažu.
- Sintagma 'Kosovski zavet' se vraća u rečnik, ne kao nešto arhaično, već kao krilatica koja je zaživela. Ključna je spremnost za žrtvu, ali ne da žrtvujemo druge, nego sebe. Ima poruga, ali ih je sve manje. Ceo svet prolazi religijsku obnovu, mi smo deo svetskog trenda. Svaka palanka u SAD ima po više crkava, a to je svet koji je stao uz Trampa. Ne treba da imamo komplekse zbog vraćanja na ono što je vredno. Nije naša kultura kultura diskontinuiteta, mi imamo 800 godina svetosavske crkve. A ona je deo nacionalne i univerzalne pravoslavne crkve. Ko time može da se pohvali? Englezi ne mogu, anglikanska crkva je nastajala u mukama od 16. veka pa nadalje - podseća istoričar Miloš Ković.
- Daj da vidimo šta smo to nasledili, da to sačuvamo, unapredimo i, zašto ne, promenimo za decu koja dolaze. Ne treba da se plašimo da nas ne unište, pa da se menjamo, tako dolazi do konvertitstva. Srbi su narod koji je prepoznat kao neposlušan, sa jakom samosvešću i jakim sećanjem: imamo Svetog Savu, Cara Lazara, gusle…
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Govorio je o žrtvama koje su Srbi činili, ali na svoju štetu, o stradanju, o Jugoslaviji i otkud ta ideja, ali i da je ona dio našeg nasleđa koji ne treba niti se može odbaciti:
- Mislim da nas čeka integrisanje srpskog sveta na miroljubiv način, nisam siguran da bi trebalo odbaciti ono što su naša jugoslovenska osećanja. Samo ne treba da dozvolimo da nas povuče kao 1918. To može da nas poveže, naročito sa Makedonijom. Da li ćemo dozvoliti da oni koji su nam bliski u ovom smislu budu (opet) instrument svetskih sila, ili ćemo im pružiti ruku? Iza te pružene ruke ne smeju da budu iluzije i spremnost na razgradnju i poništenje. Mora da bude trezvenosti i realizma u proceni, spremnosti na podvig, ali ne više ludosti. Ne treba nikom da pretimo. To ne rade Srbi u Republici Srpskoj, niti na KiM, ni u Hrvatskoj, ali stalno hoće da ih ponište. U Crnoj Gori su se podigli kada su pošli na crkvu. Imamo pravo na srpski svet i nikom ne pretimo i ne ugrožavamo nikog pruženom rukom.
- Koji to razum može da nam zabrani da govorimo o srpskom svetu? Šta je srpsko stanovište, koje vrednosti i kakav kulturni obrazac? Kada to definišemo, to ne bi trebalo da zanemari složenost naše istorije. Imali smo razne, nisu izdržali. Nije dovoljno reći samo crkva - ovo pitanje profesor ponavlja nekoliko puta kao vrlo bitno.
Takođe, podseća iznova čega se ne treba odreći uspostavljajući taj obrazac:
- Nemojmo se odricati Dositeja Obradovića, ni Vuka Karadžića, Osmana Đukića, Meše Selimovića, Ive Andrića. Ni partizana ni četnika, ali treba da znate šta nam je bliže - ne treba da izjednačavamo Tita i Dražu. U tom smislu jugoslovenska ideja ima vrednost. Ideju balkanskih naroda su mudro zastupali Karađorđe, Garašanin, Miloš Obrenović…"
Pita se profesor Ković gde počinje preporod, kakva je uloga profesora univerziteta, ko su nosioci promena, kakvo je stanje na KiM u političkom smislu.
Voditelj Velja Čupić nedvosmislenim pitanjima dovodi profesora do bitne izjave:
- Platforma o reintegraciji Kosova je spremna. Dorađujemo je i uskoro će biti objavljena javnosti. Služi da kada pitaju da li razgraničenje ima alternativu, kažemo - evo je! Mi nismo narod ni država od juče. Ovde živi mnogo stručnjaka: pravnika, stručnjaka za rudne i ekonomske resurse, oficira od zanata - junaci sa Paštrika i Košara su živi.
Foto: Fotoilustracija
Govori o izjavi Arnoa Gujona koja se stalno deli na internetu, i zaključuje da je odluka o Kosovu odluka biti il' ne biti. Samosvest je vrlo bitna, kao i putovati i čitati, kaže profesor i dodaje:
- Svest da nam susedi ne žele dobro u ovom trenutku je važna. Oko nas se gradi sanitarni kordon, moramo znati kako tome parirati, samo ne po cenu našeg uništenja. Po mom mišljenju, istorija je sada na našoj strani. Ključno je sačekati. Potrebno je da u srcu donesemo odluku. Potrebna je i pamet, iskustvo i odlučnost!
Hrvatska vojska nemoćna je pred Vojskom Srbije, piše hrvatski list „7Dnevno" i u prilog tome ističe da srpska vojska prolazi kroz „bogate periode nabavke vrhunske opreme"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvatska vojska nemoćna je pred Vojskom Srbije, piše hrvatski list „7Dnevno" i u prilog tome ističe da srpska vojska prolazi kroz „bogate periode nabavke vrhunske opreme"
Petar Bošković, potrčko propalog predsedničkog kandidata, NATO generala i osvedočenog šoviniste Zdravka Ponoša, napravio je skandal u Skupštini Srbije.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas se obratio učesnicima Konferencije predsednika parlamenata država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević upozorio je na novu koaliciju 2027. godine sa ciljem da srpski narod gurnu na marginu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa savetnikom predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za duhovna pitanja pastorom dr Markom Bernsom.
Kao ovlašćeni predstavnik poslaničkog kluba SNS, 7.7.2026. godine, izneo sam stav o najvažnijim zakonima koji su na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srbije.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Čitanjem optužnice danas je započeo glavni pretres u predmetu protiv Anisa Kalajdžića (34) optuženog da je 16.novembra prošle godine u Mostaru pucnjem iz pištolja usmrtio Aldinu Jahić (32) iz Kalesije.
Srpski državljanin uhapšen je nakon što je nožem pretio vlasniku bara u Vićenci i opljačkao kasu. Kako pišu italijanski mediji, njegov beg bio je kratkog daha, pošto ga je policija pronašla i uhapsila samo deset minuta nakon prijave.
Viši sud u Podgorici osudio je Stefana Đukića Mandića na jedinstvenu kaznu od 14 godina i 10 meseci zatvora zbog podstrekavanja na napad na sudiju Biljanu Uskoković, teške telesne povrede putem podstrekavanja i neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Marko J. (18) i Bogdan M. (18) poginuli su u nedelju oko šest sati ujutru u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na ulazu u Banju Koviljaču. Prijatelji, poznanici i članovi porodica opraštaju se na društvenim mrežama potresnim objavama od stradalih tinejdžera.
Portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao da bude okončan već narednog dana ukoliko bi predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski doneo, kako je naveo, "odgovornu odluku".
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je u Ankari da Grenland treba da bude pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, a ne Danske, i ocenio da je upravo spor oko tog ostrva narušio njegove odnose sa Organizacijom severnoatlantskog pakta (NATO).
Seriju "Srećni ljudi" pamte generacije gledalaca i bez obzira na to što je većina ljudi odgledala seriju po nekoliko puta, ipak postoje neobične greške koje niko do sada nije promenio.
Povodom obeležavanja 170 godina od rođenja Nikole Tesle, u Press centru Udruženja novinara Srbije predstavljena je knjiga "Planetarni Tesla" autora Vlade Markanovića, dok je istovremeno najavljena i Svečana akademija koja će biti održana 10. jula u Narodnom pozorištu u Beogradu, u čast ovog velikog naučnika i vizionara.
Poznata irska glumica Slejn Keli, koju je publika širom sveta, pa i u Srbiji, najviše volela i pamtila po ulozi u popularnoj televizijskoj seriji "Tjudorovi", preminula je u 44. godini od raka.
Na fotografiji, napravljenoj 1939. godine na Slaviji u Beogradu, najverovatnije tokom obeležavanja Vrbice, nalazi se i naš proslavljeni glumac Bora Todorović.
Jedan od najvećih trendova ove godine je moderna verzija frizure "kapa", koja licu vraća svežinu, tankoj kosi daje volumen i lako se uklapa u svakodnevni stil žena starijih od 50 godina.
Sinoć je u Londonu održana svetska premijera mitskog akcionog spektakla "Odiseja", u režiji Kristofera Nolana, a najviše pažnje je privukla Zendaja u neobičnoj haljini.
Prkos najlepše cveta kada u zemljištu nema previše azota, već preovlađuju fosfor i kalijum. Stručnjaci su otkrili koja vrsta prihrane je najbolja za ovu biljku.
Pevačica Ana Nikolić ne stidi se da prizna da je pre muzičke karijere novac zarađivala od konobarisanja, te je zaradila tri mesečne plate svojih roditelja.
Rijaliti učesnica Sofija Janićijević na meti je podsmeha zbog veze sa znatno starijim Daneto, a nakon što se oglasio za medije, ona ga najbrutalnije izvređala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.