Profesorka na Medicinskom fakultetu Tatjana Simić otkrila da su naučnici na korak da ispitaju da li se teška klinička slika pacijenata dovodi u vezu sa njihovom genetikom i koliko je udeo proteina koji u nedostatu nacije
Srpski naučnici na putu su da otkriju da li teže kliničke slike od pacijenata zaraženih koronom zavise najpre od njihove generike, kaže Tatjana Simić profesorka na Medicinskom fakultetu i vođa projekta u okviru Specijalnog programa istraživanja kovid 19. Ona je rekla da projekat na kojem radi treba da rasvetli na koji način različitosti u genima mogu uticati na ozbiljnost kliničke slike.
Koronavirus prouzrokuje veliku produkciju slobodnih radikala koji su medijatori različitih oštećenja, navodi Simićeva. Kada se govori o varijaciji gena koji ispituju, kaže da postoji jedan značajan proizvod gena koji je antioksidantni protein, a koji polovina populacije nema.
Ono što znamo o koronavirusu je da nema pravila u kom će pravcu da se razvija bolest kod ljudi. Potpuno je individualno kakva će biti klinička slika. Ono na šta nauka traži odgovor je – kakva je povezanost genskih varijacija i virusa sa jedne strane i našeg organizma.
Varijacija gena i slobodni radikali
Redovna profesorka na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i dopisna članica SANU i vođa projekta u okviru Specijalnog programa istraživanja kovid-19 Tatjana Simić rekla je u Jutarnjem programu da je pandemija koranavirusa izazov ne samo za naučnike, već i za čitavo čovečanstvo.
– O varijacijama virusa smo slušali mnogo poslednjih dana, a ono što naš projekat treba da rasvetli na koji način različitosti u genima mogu uticati na ozbiljnost kliničke slike i eventualnu podložnost na infekciju – navela je Simićeva.
Prema njenim rečima, godinama se bavi onim o često slušamo često iz paramedicinske perspektive, a to su slobodni radikali, kao molekuli koji oštećuju naše proteine i na taj način izazivaju oksidativni stres.
– Pokazano je da koronavirus pored izuzetnog zapaljenja u našim zapaljenskim ćelijama prouzrokuje veliku produkciju slobodnih radikala i da su oni medijatori različitih oštećenja u različitim organima – navela je profesorka.
Foto: Reuters
Dodala je da se mehanizmi odbrane od osobe do osobe razlikuju iz razloga što su tokom evolucije nastale male varijacije u genima, tako da različite osobe imaju različit kapacitet za odbranu od slobodnih radikala koje je potrebno neutralisati.
Veruje se, kako kaže, da se sa olujom zapaljenskih molekula dešava i oluja slobodnih radikala.
– Naša grupa se godinama bavi pojačanom produkcijom slobodnih radikala i oksidativnim stresom, kod hroničnih nezaraznih oboljenja kao što su maligniteti i kardio-vaskularna oboljenja, samim tim je jasna povezanost tih bolesti sa dobijanjem teških formi koronavirusa – istakla je doktorka.
Kada se govori o varijaciji gena koji ispituju, kaže da postoji jedan značajan proizvod gena koji je antioksidantni protein, a koji polovina populacije nema i u tom smislu ako uporedimo te enzime koji su proizvodi gena koji se ispituju sa mirnodopskom vojskom, njihova količina je vrlo velika, iako nema mnogo slobodnih radikala kod zdravih osoba.
Navela je da su slobodni radikali tu ukoliko se izložimo visokim koncentracijama duvanskog dima, ali isto tako i ako se izložimo koronavirusnoj infekciji.
Foto: AP/Photo
O upotrebi vitamina
Skeptična je prema upotrebi antioksidativnih vitamina kada smo sasvim zdravi, kada imamo uravnoteženu ishranu. U takvim situacijama uzimanje antioksidativnih vitamina može biti i veoma opasno.
Međutim, dodaje da postoje u intenzivnoj nezi pacijenti koji imaju nemerljive količine vitamina Ce i zato je ovo prava situacija u kojoj je potrebna intervencija antioksidativnim vitaminima.
Simićeva je rekla da su u januaru krenuli da prikupljaju uzorke, projekat uključuje najmanje 300 bolesnika koji su preležali kovid i toliko kontrola, ispitivaće polimorfnu ekspresiju čak 13 gena sa 15 genskih varijanti.
– To će biti 10.000 analiza koje će biti uparene sa njihovom kliničkom slikom ne bi li prepoznali da li su određene genetske varijante predispozicija za teže kliničke slike – istakla je doktorka Simić.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Marijana Dukić Mijatović rekla je da Srbija ima vrsne naučnike koji mogu da pomognu na svetskom nivou u borbi protiv ove pandemije.
– Istraživanje se finansira preko Fonda za nauku. Što se tiče Kovid programa, u pitanju je dva miliona evra, iz zajma Svetske banke. U pitanju je 14 projekata, od kojih su 11 biomedicinskih nauka – rekla je državna sekretarka i dodala da je uključen 131 istraživač.
Virusolog i mikrobiolog dr Milanko Šekler komentarisao je trend koji se pojavio u Sloveniji da se građani namerno zaražavaju virusom korona da bi tako stekli imunitet i izbegli vakcinaciju
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Virusolog i mikrobiolog dr Milanko Šekler komentarisao je trend koji se pojavio u Sloveniji da se građani namerno zaražavaju virusom korona da bi tako stekli imunitet i izbegli vakcinaciju
Kako saznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Srbija je uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog najgrubljeg mešanja u izborni proces u našoj zemlji.
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Miljan Salata, kandidat blokaderske liste, godinama je radio za ZDL studio iz hrvatskog grada Rijeke, gde je učestvovao na projektima u toj zemlji, uključujući zagrebački Paromlin, hotel Grabovac, Kantridu i privatne vile.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić oštro je odgovorio potpredsedniku Skupštine Crne Gore i vlastima u Zagrebu na zahteve da Srbija isplaćuje navodne odštete.
Takmičarka Plavog tima u Exatlonu Srbija Sanja Filipović prozvala je novu takmičarku Crvenog tima Milu Ivanovski i rekla kako je u takmičenje došla samo turistički.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Zagrebačka policija razbila je privatni narko-biznis u Velikoj Gorici i uhapsila muškarca (61) koji je porodična imanja pretvorio u prave plantaže opojne droge, namenjene daljoj ilegalnoj distribuciji.
Pred sudom u Holandiji počelo je procesuiranje nezapamćenog slučaja porodičnog užasa i zverstva u kom je državljanin Bosne i Hercegovine (64) optužen da je punih 13 godina seksualno zlostavljao i silovao rođenu kćerku.
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici, u efikasnoj i sinhronizovanoj akciji sprovedenoj u saradnji sa pripadnicima Stanice granične policije Sremska Rača, lišili su slobode Z. B. (52) zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu rasvetlili su seriju teških krađa i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili P. R. (22) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ova krivična dela.
Ruski vojni vrh navodno je ponudio predsedniku Vladimiru Putinu dogovor prema kojem bi vojska završila postavljene zadatke u Ukrajini do kraja 2026. godine.
Ruska vojska izvela je snažan termobarički napad na koncentraciju ukrajinskih vojnika u području Krasnog Limana, koristeći teški raketni sistem TOS-1 „Solncepek“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Odnosi američkog predsednika Donalda Trampa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog ponovo su pali na najniži nivo od njihovog dramatičnog sukoba u Ovalnom kabinetu u februaru 2025. godine, ocenjuje američki list "Volstrit džurnal" (WSJ).
Divlja divokoza već nekoliko dana napada džogere u okolini Besankona, na istoku Francuske, zbog čega su angažovani stručnjaci za hvatanje i odstrel vukova i drugih opasnih životinja kako bi se osigurala bezbednost stanovnika, javljaju francuski mediji.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Čak i kada nosite tople jesenje čizme, hladnoća se ponekad najpre oseti upravo u stopalima. Ipak, postoji trik kako da pojačate toplotnu izolaciju postojeće obuće - dovoljno je da ispod standardnog uloška ubacite tanak sloj dodatnog materijala.
Kardiovaskularne bolesti širom sveta godišnje odnesu oko 20 miliona života. Brojna istraživanja potvrđuju da jednostavno unošenje više crvenih i ljubičastih namirnica u svakodnevnu ishranu može značajno doprineti zdravlju srca.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Tiktokerka Esther Bešlić je nastupom na "Supertalentu" oduševila sve, a sada je raspametila svoje pratioce na TikToku pošto je otpevala veliki hit Halida Bešlića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.