Hrvati na jadranskom ostrvu turistima nude smeštaj tačno na mestu gde su se 1941. nalazili ustaški logori u kojima je zverski pobijeno više od 8.000 Srba i Jevreja
Hrvatski turistički radnici pozivaju turiste iz Srbije da dođu na "odmor iz snova" na ostrvu Pag tačno na mesto gde su 1941. ustaše poklale više od 8.000 Srba i Jevreja!?!
Srbima se nudi "pogled na zalazak sunca" na plažama na kojima je zverski ubijeno hiljade ljudi, žena i dece čije je jedina krivica bila to što su Srbi! U aranžmanima se objašnjava da možete da uživate u "mističnoj tišini", baš u uvalama gde su nekada plutali leševi ubijenih.
More crveno od krvi
Očevici ustaških zločina koji su se događali u leto 1941. kažu da je more danima bilo crveno od srpske i jevrejske krvi!
Pag - klanica Srba
Na ostrvu Pagu, neposredno nakon proglašenja NDH 1941. godine, formirana su prva tri koncentraciona logora. Prvi se nalazio u uvali Slana i tamo su uglavnom klani Srbi, nedaleko odatle drugi improvizovani logor bio je namenjen za ubijanje Jevreja, a nekih pet kilometara dalje u selu Metajna nalazio se logor u kome su ubijana deca!?! Očevici ustaških zločina koji su se događali u leto 1941. kažu da je more danima bilo crveno od srpske i jevrejske krvi! Kakvi su zločini ovde vršeni, ponajbolje govori podatak da su Italijani, kada su videli šta ustaše rade, "reokupirali ostrvo Pag" i naredili momentalno zatvaranje "logora smrti".
Sve ovo potvrđuje Dušan Bastašić, predsednik Udruženja građana "Jadovno 1941", koji kaže da bi srpski turisti morali da znaju da se na tom ostrvu nalazi selo Metajna, gde je otvoren prvi logor za srpske i jevrejske žene i decu. - Hrvati sada, naravno, nastoje da sakriju da je tu uopšte bilo zločina i skrivaju sve tragove postojanja ustaških logora. Međutim, na rtu Slana, gde oni sada prave plaže i barove, nalazi se zaštićeno spomen područje. Tamo su ubijani ljudi bacani u more, a oni sada očekuju da se srpski turisti tu kupaju!?! Hoće da predstave čitavu uvalu Slana kao nekakvu turističku atrakciju... Kada promovišu tu destinaciju, Hrvati u prezentacijama pišu: "Uživajte u mističnoj tišini koja tu vlada, a koju prekidaju samo krici galebova." A tamo je, na tom mestu, izvršen strašan genocid!?! Koliko je taj logor bio strašan za zatočenike, govore brojna svedočenja pojedinih preživelih Jevreja, dok nijedan Srbin nije preživeo "Slanu" - priča Bastašić za Informer. On dodaje da Hrvati sve ovo znaju, ali svoje zločine skrivaju kao zmija noge.
- To je spomen područje, to je naša druga "Plava grobnica". Ne može od toga da se pravi turistička destinacija! Svi bismo morali da dignemo glas protiv toga! - apeluje je Bastašić, koji napominje da je Pag poznat i po plaži Zrće, koja se u turističkim brošurama promoviše kao hrvatska Ibica, a ta plaža je na pet kilometara od nekadašnjih ustaških logora.
Ubijeno 8.010 logoraša
Prve logoraše logor u Pagu primio je 24. juna 1941. godine, a do 20. avgusta, dok nije zatvoren, prema istraživanjima, na području Paga ubijeno je 8.010 logoraša. Zatvorenici su brodovima dopremani iz Karlobaga, a zadržavani su u logoru sedam do deset dana, nakon čega bi ih zverski ubijali - noževima, krampovima, maljevima...
Za nepuna tri meseca postojanja kroz logor je prošlo oko 16.000 zatvorenika. Najveći broj je pobijen, a manji deo upućen je u Jasenovac. Italijani su na ostrvu ekshumirali tela 91 deteta do 15 godina, uključujući bebu od samo pet meseci. Nađene su i kosti 293 žene i 407 muškaraca. Na hiljade njih je pobacano u more.
Veliki broj logoraša je ubijen davljenjem u moru, a kako je naveo Bastašić, žrtve su likvidirane tako što im je vezivan kamen oko vrata, imale su vezane ruke i noge i bacane su u more. - Nakon nekog vremena, ti leševi bi isplivali i oni bi im onda rasporili stomak da ne bi ostali na površini - kazao je Bastašić i dodao da su o tome svedočili brojni ribari, koji su upravo zbog toga prestali da pecaju na tim mestima, iako su od toga zarađivali.
Mesto strašnih muka
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da Hrvati uporno reklamiraju ostrvo Pag u Srbiji, a dodaje da se ono puno promoviše i u Rusiji. - To vam je kao kada bi Jevreji išli u Aušvic u spa-centar! Na takva mesta se ne ide na odmor i na uživanje, tamo se ide na poklonjenje. To je sve oko Paga velika grobnica. Kupati se i uživati na takvom jednom mestu, reći da tamo treba ići da se gleda zalazak sunca neumesno je i strašno, pogotovo zato što se Hrvati uopšte nisu pokajali za sve to što su uradili... Mi bi sada trebalo da reagujemo nekakvom kontrakampanjom, trebalo bi i Rusima da stavimo do znanja šta se sve tamo dešavalo, da stalno prikazujemo i objavljujemo koliko je ljudi tamo nastradalo i da to nije mesto za odmor, već mesto strašnih zločina! - objašnjava Anđelković.
Hrvati tri puta rušili spomen-ploču
Prva spomen-ploča žrtvama na Pagu postavljena je 1975. godine, ali je početkom rata 1991. srušena. Udruženje "Jadovno 1941" iniciralo je ponovno postavljanje te ploče.
- Repliku iste spomen-ploče postavili smo 2010. godine. Srušena je posle dva dana. Potom smo je postavili ponovo 2013. godine, a uništena je posle jedne noći - istakao je predsednik Udruženja "Jadovno 1941" Dušan Bastašić.
Novac koji uzeli unapred od agencija potrošili su u prošloj kriznoj godini, pa sada od nas kamče 100-200 evra da bi bar okrečili sobe, tvrdi jedan od vlasnika agencije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novac koji uzeli unapred od agencija potrošili su u prošloj kriznoj godini, pa sada od nas kamče 100-200 evra da bi bar okrečili sobe, tvrdi jedan od vlasnika agencije
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka SNS-a Ana Brnabić govorila je, gostujući na Informer TV-u, o pretnjama smrću koje su upućene njenom detetu, ističući da slične poruke svakodnevno dobijaju i drugi predstavnici stranke, kao i članovi redakcije Informera.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Branislava J. Kostić, profesor jugoslovenske i opšte književnosti u penziji, po sopstvenom priznanju simpatizer studentskog pokreta, žestoko je razočarana nastupom poslanika Studentske liste na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Na magistralnom putu Čačak - Kraljevo, tokom večernjih sati došlo je do teže saobraćajne nezgode, kada je prema još uvek nezvaničnim informacijama vozilo udarilo pešaka.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Ruski teretni brod "Askalon", koji je prevozio vojnu opremu iz Kalinjingrada ka istočnoj Libiji je pogođen pomorskim dronovima u libijskim teritorijalnim vodama, nedaleko od Bengazija.
Američke vojne snage navodno su se iskrcale na ostrvo Guanaha, u Hondurasu, u okviru operacije čiji je cilj bio hapšenje osobe osumnjičene za trgovinu narkoticima.
Više od 3.500 letova širom Sjedinjenih Američkih Država suočilo se sa kašnjenjima u nedelju ujutru zbog tehničkog problema koji je pogodio kompaniju Delta erlajns.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Torbe od veštačkog krzna postale su jedan od najzapaženijih trendova zime 2026, a zahvaljujući pufnastoj teksturi i neobičnom izgledu, čak i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv autfit.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.