Preporuka Kriznog štaba je da treću dozu bilo koje vakcine protiv kovida dobiju hronični bolesnici i oni čiji je imunitet već ugrožen zbog određenih bolesti ili operacija.
V. d. direktora RFZO-a Sanja Radojević Škodrić kaže za RTS da relevantne studije pokazuju da je vakcina Sinofarma pokazala veoma visoku efikasnost protiv delta soja virusa.
Dosad nije zabeležen slučaj kombinovanja klasične vakcine kao što je Sinofarmova i inovativnih poput Astra-Zeneke, Fajzera i Moderne.
Foto: printscreen RTS
Sanja Radojević Škodrić
Sanja Radojević Škodrić napominje da se zaštita od težeg oblika kovida koje pružaju vakcine kod rizičnih grupa može pasti šest meseci od primanja druge doze.
"Preporuka je da se trećom dozom vakcinišu rizične grupa pacijenata – imunodeficijentni, transplantirani, oni koji su na hemodijalizi, oboleli od malignih bolesti", objašnjava v. d. direktora RFZO.
Kako ukazuje, relevantna tela kao što su SZO, Evropska agencija za lekove, Kineska agencija za lekove, Američki centar za kontrolu bolesti nisu još dali preporuku za treću dozu niti cepivo kog proizvođača mogu primiti kao treću dozu.
Dodaje da ne postoji preporuka koju vakcinu treba primiti i da su za to dostupna cepiva bilo kog proizvođača.
Želeći da opovrgne stavove o neefikasnosti kineskog Sinofarma, Radojević Škodrićeva navodi studiju iz Argentine koja je pokazala da je upravo to cepivo pokazalo 84 odsto efikasnosti u sprečavanju smrtnosti kod starijih od 60 godina. Podseća i da je ta vakcina u sprečavanju obolevanja u Kini pokazala efikasnost od čak 78 odsto, a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 86 odsto slučajeva.
Kako bi građanima Srbije bilo lakše da donesu odluku o trećoj dozi, Radojević Škodrićeva naglašava da je vakcina kineskog Sinofarma rađena po tradicionalnoj metodi, za razliku od inovativnih u koje spadaju Astra-Zeneka, Fajzer i Moderna.
"Sinofarm sadrži čitav virus, dok ostale sadrže samo RNK, tj. informaciju za sintezu proteina. Kad dolazi do mutacije, stvaranje novih sojeva, dolazi upravo do promene na s-proteinu, što je razlog velike efikasnosti Sinofarmove vakcine prema delta soju, koji dominira u četvrtom talasu pandemije", navodi Radojević Škodrićeva.
O efikasnosti vakcine Sinofarma na delta soj
Pozivajući se na rezultate istraživanja visokorangiranog medicinskog časopisa iz Šri Lanke objavljene 19. jula, Radojević Škodrićeva ističe da vakcina Sinofarma pokazala efikasnost od 95 odsto kada se radi od delta soju, odnosno čak 99 odsto u uzrastu od 20 do 39 godina, a kod starijih od 60 godina 93,3 odsto.
Kao razlog da se oni koji su već primili Sinofarm i da kao i treću dozu prime isto cepivo, navodi analogiju sa polio-vakcinom koja je takođe klasičnog tipa i prima se u tri doze.
Ukazuje da je u Britaniji već bilo kombinovanja RNK vakcina, Astra-Zenekine i Fajzerove, ali da nije bilo mešanja različitih tipova vakcina.
Govoreći o praćenju nivoa antitela u organizmu, Radojević Škodrićeva ističe da postoje dva tipa imuniteta – humoralni i celularni. Prvi se iskazuje preko nivao antitela, a drugi je kroz tzv. kliničku efikasnost – da li je vakcinisana osoba koja se potom zarazila imala lakšu ili težu kliničku sliku.
Iako je epidemijska situacija i dalje stabilna, v. d. direktora RFZO-a apeluje na građane, naročito mlade, da se vakcinišu. Samo 18 odsto mladih je vakcinisano. Treba zaštititi stariju populaciju i onu grupu kod kojih je vakcina kontraindikovana, zaključuje Radojević Škodrićeva.
Ne povećava se verovatnoća da će se stvoriti krvni ugrušak nakon vakcinisanja drugom dozom preparata kompanije AstraZeneka, pokazala je studija objavljena danas u medicinskom časopisu Lanset
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ne povećava se verovatnoća da će se stvoriti krvni ugrušak nakon vakcinisanja drugom dozom preparata kompanije AstraZeneka, pokazala je studija objavljena danas u medicinskom časopisu Lanset
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
U prvom Kolegijumu Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Srpska lista (SL) danas je, u ime srpskog naroda, izrazila snažno protivljenje povlačenju ili bilo kakvom smanjenju prisustva pripadnika KFOR-a na glavnom gradskom mostu na Ibru, između Severne i Južne Mitrovice i tim povodom zatražila hitan sastanak sa komandantom KFOR- Ozkanom Ulutašem.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavio je obilazak Zlatiborskog okruga, a tom prilikom brutalno je odgovorio na novo kukanje i paniku privremenih institucija u Prištini, koje su usplahireno potrčale u Brisel da se žale zbog najave Beograda o mogućoj promeni vodotoka reke Ibar.
Sremskomitrovački blokader Milivoj Đorđić, poznat po nasilničkom ponašanju je pre samo nekoliko dana na društvenoj mreži "Fejsbuk" objavio da bi, nakon eventualne pobede blokaderske liste, svim političkim neistomišljenicima koje pogrdno naziva "botovima", trebalo "odseći vrhove svih prstiju na rukama - da botovi budu obeleženi i bez noktiju do kraja života".
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Na društvenim mrežama može se videti najezda Hrvata koji likuju nad otkazanim koncertom Jelene Karleuše, što ne bi bilo iznenađujuće da isti ti glasovi ne dolaze iz zemlje koja bez problema slavi masovna fašistička okupljanja na kojima se ori poklič "Za dom spremni".
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.