Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Dan primirja je praznik posvećen potpisivanju primirja u Prvom svetskom ratu, kada su 11. novembra 1918. godine generali dveju zaraćenih strana u francuskom gradu Kompijenu, u jednom železničkom vagonu potpisali primirje.
Republika Srbija je ovaj datum izabrala za jedan od svojih praznika, a uređeno je i da se uz praznik odredi i specifičan amblem koji se nosi na reveru u nedelji uoči Dana primirja.
Značka predstavlja kombinaciju cveta Natalijine ramonde i Albanske spomenice. Cvet simboliše vaskrs srpske države koja se posle Prvog svetskog rata uzdigla i nastavila put, dok albanska spomenica predstavlja najveće stradanje srpskog naroda u Prvom svetskom ratu, a to je povlačenje preko Albanije.
Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae)
Cvet koji se nosi kao zvanični simbol Dana primirja je Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae). Reč je o endemskoj biljnoj vrsti za koju su do pre par godina znali samo iskusni botaničari i strastveni ljubitelji lokalne flore.
Međutim, njene biološke osobine su gotovo zapanjujuće. Za ovu biljku je karakteristična i pojava da i ukoliko se potpuno osuši može ponovo da oživi ukoliko se zalije, zato je poznata kao cvet feniks.
Foto: wikipedia.org
Kraljica Natalija
Ime dobila po kraljici Nataliji
Natalijina ramonda ime je dobila po supruzi kralja Milana Obrenovića. Kralj je voleo da boravi u Nišu, tadašnjoj drugoj prestonici Srbije. Uz kralja i kraljicu, uvek je bio dvorski lekar Sava Petrović, veoma obrazovan čovek koji je voleo duge šetnje i botaniku.
Šetajući okolinom Niša, uočio je ovaj cvet i dao mu ime Ramonda nissana, niška ramonda. To ime mu nije bilo suđeno. Očaran lepotom kraljice, doktor Sava je cvetu promenio ime u Natalijina ramonda, Ramonda nathalie.
Ovaj nežni cvet raste na nadmorskim visinama od 350 do 2.200 metara, na izuzetno nepristupačnim mestima, uglavnom u klisurama, na krečnjačkim stenama, gde je suvo i hladno. Spada u fosilne vrste, ostatak suptropske flore, verovatno se u skrivene delove Balkana povukao iz Afrike.
Foto: Printscreen You Tube
Natalijina ramonda
Opstanak ove vrste ugrožavaju mikroklimatske promene u njenom staništu, infrastruktura, urbanizacija, izgradnja brana u klisurama i kanjonima, sakupljanje tih cvetnih biljaka radi gajenja na drugom mestu.
Zaštićena područja Natalijine ramonde su Park prirode "Sićevačka klisura", Specijalni rezervat prirode "Jelašnička klisura", Specijalni rezervat prirode "Suva planina", Nacionalni park "Šar planina". Ima ga i u Botaničkoj bašti u Beogradu.
Srbija i svet danas obeležavaju Dan primirja u Prvom svetskom ratu u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija i svet danas obeležavaju Dan primirja u Prvom svetskom ratu u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko proglasio je 3. jul Danom žalosti u Kijevu nakon, kako je rekao, najmasovnijeg ruskog napada na ukrajinsku prestonicu od početka rata, u kojem je ubijeno 18, a ranjeno najmanje 90 ljudi.
Bivši hrvatski general Ante Prkačin javno je pohvalio predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ocenivši da maestralno vodi spoljnu politiku i da uspešno balansira između najvećih svetskih sila u izuzetno složenim geopolitičkim okolnostima.
Napadi iz Crne Gore na glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića intenzivirali su se nakon što je novinaru "Vijesti" Petru Komneniću zabranjen ulaz u Srbiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje večeras svečanom prijemu koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu organizovala povodom obeležavanja 250 godina američke nezavisnosti.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić je komentarisala tvrdnje televizije N1 da je Evropska narodna partija (EPP) sprečila da debatu o Srbiji u Evropskom parlametnu da navodno zaštiti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Beograd su danas popodne potresle dve teške saobraćajne nesreće u kojima su povređena deca, a koje su se odigrale u razmaku od manje od sat vremena na potpuno različitim krajevima grada.
Režim "crnog neba" proglašen od srede uveče do četvrtka uveče u Krasnojarsku, kao i u gradovima u centralnim i južnim okruzima Krasnojarskog kraja i arktičkom gradu Noriljsku, produžen je za još jedan dan, objavio je regionalni ministar ekologije Vladimir Časovitin na svom Telegram kanalu.
Ukrajina je namerno napala autobus sa beloruskim državljanima u Brjanskoj oblasti, a taj ratni zločin neće proći nekažnjeno, izjavio je ambasador Rusije u Belorusiji Boris Grizlov.
Kaja Kalas poručila je građanima da bi uskoro Evropska unija mogla da pronađe odgovorajućeg kandidata za mesto međunarodnog mirovnog izaslanika za BiH.
Čuvar tržnog centra Galerijas Plaja Grande preživeo je zastrašujuć zemljotres, a spasioci su uspeli da ga pronađu ispod ruševina nakon osam dana! Istinski heroj
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Da li ste znali da postoji razlika između Gugl i Hrom aplikacija? Objava na platformi X pokrenula je raspravu o pitanju o kojem mnogi ljudi izgleda nikada nisu ozbiljno razmišljali.
Princeza od Velsa Kejt Midlton ponovo je privukla sve poglede na Vimbldonu. Ovog puta nije zablistala u haljini, već u upečatljivom plavom poslovnom odelu koje je odmah postalo glavna tema komentara.
Dolaskom toplijih dana češće se mogu pojaviti zmije u dvorištima i baštama, pa mnogi traže način da ih oteraju. Jedno od najčešće pominjanih rešenja je obična soda bikarbona, koju većina već ima u kući.
Voditeljka Sanja Marinković otvoreno je govorila o razvodu od bivšeg supruga Aleksandra Uhrina, ali i o problemima sa kojima se parovi suočavaju u braku.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.