Visoke cene pšenice, kukuruza i ostale hrane za piliće povećale i cene nekada najjeftinijeg mesa. Proizvođači tvrde da ni sa ovim cenama ne mogu da pokriju troškove proizvodnje, a kamoli da zarade.
Cena piletine je za godinu dana gotovo duplirana, pa za batak i karabatak sada treba izdvojiti čak 470 dinara, dok je početkom prošle godine kilogram koštao 260. Pileće grudi su se prodavale po 360, a sada za čak 570 dinara po kilogramu. Najviše je poskupeo pileći file, i to sa 500 na 880 dinara, koliko košta i najkvalitetnije svinjsko meso.
Pšenica
Pšenica je pre samo godinu dana koštala 19 dinara po kilogramu, dok njena cena sada iznosi više od 40
Milan Prostran
Potrošači se teško mire sa visokim cenama piletine.
- Bila sam zapanjena kada sam videla da upakovani pileći file, od kilograma, košta malo manje od 1.000 dinara, oko 980 dinara. To je nečuveno. U tom momentu nisam pronašla piletinu u mesari, pa sam potražila upakovani proizvod. Koliko sada košta piletina, toliko je doskoro koštao ćureći file, za koji se zna da je oduvek bio skuplji. Sada i ćuretina na akciji može da se nađe po 800-850 dinara - kaže Gordana Petrović iz Beograda, podsećajući da je upakovana piletina pre samo godinu dana koštala 500-600 dinara.
Foto: Informer
Do ovako velikog poskupljenja nekada jeftinog mesa došlo je pre svega zbog, kako kažu stručnjaci, visoke cene pšenice, kukuruza i ostale hrane za piliće, ali i ptičjeg gripa, koji je desetkovao jata u Evropi. Poskupljenja pravdaju i ratom u Ukrajini.
Ovo je propast
Uprkos poskupljenju, proizvođači su i dalje nezadovoljni cenama.
- Obim proizvodnje se smanjio, ljudi zatvaraju pogone jer im se ne isplati da gaje živinu, pa da je prodaju po ceni koja se nudi za otkup, jer već i sada beleže minuse. Ostali su samo veliki i oni koji imaju stalne kupce koji znaju šta kupuju i spremni su da taj kvalitet plate više - kaže Nenad Genić, proizvođač iz okoline Smedereva.
Proizvođači vape za poskupljenjem jer smatraju da samo tako mogu da sačuvaju farme.
- Živinari su najugroženiji u Srbiji jer živina kao hranu koristi one poljoprivredne proizvode koji su najviše poskupeli, kukuruz i soju, i ne može koristiti, na primer, seno kao alternativu. Tako da, osim realne cene pilećeg mesa od 260 dinara, sve ostalo je propast - navode u Udruženju za živinarstvo.
Oni kažu da je bilo slučajeva da ljudi kupuju od 5.000 do 10.000 brojlera za mini-farme, a sada je pitanje da li će za koju godinu imati proizvodnju uopšte.
- Sada nema toga jer ljudi ne smeju da uđu u posao jer ne znaju koliko će ih sutra koštati kukuruz, struja, druge potrepštine, a za koliko će moći da prodaju ili da li će uopšte prodati te piliće - navode u Udruženju za živinarstvo.
Stočna hrana
I agroekonomista Milan Prostran poskupljenje živinskog mesa pravda skokom cena stočne hrane.
- Stočna hrana je značajno poskupela. Pšenica, koja se koristi u ishrani stoke i živine, pre samo godinu dana, koštala je 19 dinara po kilogramu, dok sada njena cena iznosi više od 40. Situacija je ista i sa kukuruzom, koji je poskupeo više nego duplo - kaže Prostran.
On ističe da je piletina poskupela, ali ne onoliko koliko su poskupele komponente za stočnu hranu. Ipak, prodavci se trude da maksimalno regulišu tu cenu jer su svesni da kada se cena mesa povećava, potražnja se smanjuje.
Foto: Informer
- Jasno je da su ovde stočari u najnezahvalnijoj poziciji od svih - naglašava Prostran.
On ističe da će meso uvek pronaći svoje kupce, ali je pitanje šta će građani kupovati, jer platežna moć opada.
- Ko nema novca za pileći file, kupiće batake. Ko nema ni za to, ješće krilca - smatra Prostran.
Poskupelo u Evropi i Americi
Cene piletine su duplirane i u Evropi i Americi. Potrošači u Evropskoj uniji za pileći file treba da izdvoje više od deset evra, a u Sjedinjenim Američkim Državama 8,5 dolara. Kako kažu, američka potrošačka udruženja, mnogi potrošači zbog poskupljenja menjaju navike.
- Više ne kupuju pakovanu piletinu po delovima, već sami tranžiraju celo pile da bi uštedeli. Amerikanci prave tutorijale na tu temu. I kod nas potrošači vrlo često odvajaju batake, grudi i ostale delove svežeg pileta i zamrzavaju. Kažu, tako se više isplati.
Koliko ponekada možemo da pogrešimo, samo gledajući nekoga, najbolje govori ispovest žene iz Novog Sada, a koju je samo zbog, kako je rekla, malo lošijeg izgleda starije jakne, nekoliko prodavačica stigmatizovalo i nije želelo da je usluži, iako je kod sebe imala i novca i želje da kupi nove stvari.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Koliko ponekada možemo da pogrešimo, samo gledajući nekoga, najbolje govori ispovest žene iz Novog Sada, a koju je samo zbog, kako je rekla, malo lošijeg izgleda starije jakne, nekoliko prodavačica stigmatizovalo i nije želelo da je usluži, iako je kod sebe imala i novca i želje da kupi nove stvari.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Glavni inženjer nuklearne elektrane Zaporožje Aleksej Lihačov, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, poginuo je u ukrajinskom napadu dronom u blizini elektrane, saopštio je u sredu direktor ruske državne nuklearne korporacije Rosatom.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bakaei saopštio je da je bolnica „Šahid Bakaei“, u kojoj se leče deca obolela od raka, evakuisana.
Savet Evrope pozvao je danas pet država članica Evropske unije da u potpunosti zaštite prava, u skladu sa međunarodnim pravom, odbijenih tražilaca azila.
Supruga španskog premijera Pedra Sančeza, Begonja Gomez, biće izvedena pred porotu zbog optužbi za trgovinu uticajem i proneveru, odlučio je danas sud.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Pevač Marko Simičić nedavno je otkrio da je naveći bakšiš uzeo na venčanju sina Dragane Mirković Marka Bijelića koja je organizovana u raskošnom dvorcu u Beču.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.