Zahvaljujući bespovratnim sredstvima EU našoj zemlji u iznosu od 165 miliona evra, oko 191.000 energetski ugroženih domaćinstava do 31. decembra ove godine dobiće popuste na računima za struju i grejanje, a prijave će biti otvorene tokom cele godine u lokalnim samoupravama.
Deo bespovratnih sredstava od Evropske Unije u iznosu od 165 miliona evra iskoristiće se za zaštitu malih i srednjih preduzeća od visoke cene električne energije, poboljšanje energetske bezbednosti Srbije i podržavanje prelaska naše zemlje na zelenu energiju.
Recimo, tipično četvoročlano domaćinstvo, koje sada prosečno plaća račun oko 5.980 dinara (bez takse za JMS 5.680 din.) ima, na primer, umanjenje od 2.152,34 dinara za električnu energiju, zaštićena domaćinstva sa dva člana koja sada plaćaju 3.770 dinara za struju plaćaće 1.721,87 dinara manje, a 50 odsto manje svakog meseca, na primer, za daljinsko grejanje.
Ugroženi kupac stiče pravo na umanjenje mesečne obaveze, i to za električnu energiju od 120 do 250 kWh mesečno, u zavisnosti od broja članova (za sve mesece u godini); za prirodni gas od 359 do 770 kWh mesečno (za januar, februar, mart, oktobar, novembar i decembar); za toplotnu energiju od 40 do 60 odsto mesečnog računa (za svaki mesec za koji se ispostavlja račun). Kako bi građani ostvarili popust, treba da se prijave lokalnoj samoupravi na teritoriji svog prebivališta, koja donosi odluke na osnovu Uredbe o energetski ugroženim kupcima.
Foto: Shutterstock
Oko 191.000 domaćinstava dobija popust na račun za struju i grejanje
Jedan deo bespovratnih sredstava naša zemlja će iskoristiti za zaštitu malih i srednjih preduzeća od visoke cene električne energije kako bi im se pomoglo da nastave s radom i proizvodnjom uprkos višim cenama energije. Tokom ove godine najmanje 70.000 preduzeća imaće koristi od podrške EU, a taj broj može biti i povećan do novembra 2023.
Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević kaže da je partnerstvo Srbije i EU u domenu podrške energetskom sektoru omogućilo ulaganja od 2000. naovamo veća od 835 miliona evra.
- Gradi se Transbalkanski elektroenergetski koridor - zajednički projekat nemačkih partnera, EU i Vlade Srbije, projekat od 200 miliona evra. Njime se preko Srbije, sistemom modernih dalekovoda, povezuju dve države članice Unije - Rumunija i Italija, ali i BiH i Crna Gora. Time će mreža postojećih dalekovoda Srbije biće nadograđena na takav način da će znatno doprineti stabilnijem, pouzdanijem i sigurnijem snabdevanju stanovništva i privrede električnom energijom. Takođe, prekidi u snabdevanju biće smanjeni na najmanju moguću meru, kao i gubici na mreži, koja će funkcionisati bez zagušenja u prenosu struje. Ovako modernizovana mreža dovešće i do povećanja prekogranične trgovine električnom energijom i do većeg prihoda po srpski elektroenergetski sistem - izjavila je ministarka Miščević.
Prioritet radova ima novi gasni interkonektor s Bugarskom, za koji je izdvojeno 49,6 miliona evra i čija je izgradnja u toku, a koji će pomoći da se Srbija snabdeva energentima iz više izvora i time nas učiniti manje zavisnim od ruskog gasa.
On će povećati diverzifikaciju izvora energije u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, omogućavajući Srbiji sigurnije i stabilnije snabdevanje iz različitih sistema gasne mreže, posebno iz Azerbejdžana i budućeg LNG terminala u Aleksandropolisu u Grčkoj, koji može da prima gas iz celog sveta.
Foto: Tanjug
Ministarka Tanja Miščević
Gasovod, koji donosi olakšice Srbiji, će obuhvatiti i još tri merno-regulacione stanice za gas u Beloj Palanci, Pirotu i Dimitrovgradu, što će omogućiti da ova tri grada i regiona Srbije - njihovi građani, škole, bolnice, preduzeća - dobiju pristup gasnom snabdevanju za grejanje i industrijsku proizvodnju.
- Za sve nas kao građane možda je i najvidljivije ono što sa EU radimo na poboljšanju energetske efikasnosti nekoliko naših bolnica, uključujući najveću bolnicu u Beogradu - VMA, koja će dobiti novi sistem za ventilaciju, ali i kompletnu spoljnu izolaciju, uključujući i nove prozore, vrata... Do sada smo uz pomoć donacija EU energetski unapredili više od 200 javnih zgrada u Srbiji, od vrtića i škola, do drugih velikih zdravstvenih ustanova i zgrada državnih institucija, koje su veliki potrošači energije - rekla je ministarka.
Lideri EU i Zapadnog Balkana sastali su se 6. decembra 2022. na samitu u Tirani, na kojem je najavljen i novi paket energetske podrške za Zapadni Balkan u vrednosti od milijardu evra. Od 500 miliona evra Srbija će imati koristi koja se ogleda u vidu novog vetroparka u Kostolcu i rekonstrukcije hidroelektrane Vlasina.
Projekti pomažu Srbiji da postane članica EU
Ovo je još jedan opipljiv pokazatelj solidarnosti i istinskog partnerstva EU sa Srbijom. Pokazali smo to u prošlosti, a i sada stojimo uz Srbiju tokom energetske krize. EU je odmah doprinela srpskom budžetu sa 165 miliona evra kako bi se umanjile cene energenata za ranjive grupe i privrednike. Ukupno, EU pruža Srbiji pomoć sa više od 300 projekata u raznim oblastima - od saobraćaja i zaštite životne sredine, preko ljudskih prava, do podrške poljoprivrednicima i privrednicima, ali i naučnicima. Više o našoj pomoći Srbiji možete saznati na euzatebe.rs. Svi ovi projekti su tu da pomognu Srbiji da postane članica EU - rekao je šef delegacije i ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Ðedović navela je da se tokom energetske krize posebno mora voditi računa o socijalno ugroženim građanima.
- Donošenjem nove uredbe o energetski ugroženom kupcu omogućili smo da tri puta veći broj građana jeftinije plaća struju, gas ili toplotnu energiju. Popust na računima važiće do kraja kalendarske godine. Obezbedili smo dovoljno novca u budžetu, pojednostavili smo procedure i ublažili pojedine kriterijume jer smo želeli da što veći broj ljudi koji ispunjavaju uslove dobije status energetski ugroženog kupca - rekla je Ðedovićeva.
Foto: Instagram
Ministarka Dubravka Đedović
Ministarka Đedović očekuje da će se broj domaćinstava koje imaju pravo na olakšice povećati u narednom periodu, kao i da očekuje efikasan rad lokalnih samouprava.
- Očekujemo da će se broj domaćinstava koja su ostvarila pravo na olakšice povećavati u narednim mesecima jer su prijave otvorene tokom čitave godine. Važno je da i lokalne samouprave urade svoj deo posla, da u primeni uredbe budu pravi servis građana - da pomognu da informacije stignu do što većeg broja ljudi na lokalu, kao i da se građani u praksi ne susreću sa bilo čime što bi ih odvratilo od ostvarivanja prava - zaključila je ministarka Dubravka Đedović.
Električar Milan Bojičić upozorio je da kvarcne grejalice, uljani radijatori, keramičke grejalice za kupatilo, ali i sve druge vrste ovakvih grejnih tela troše ogromne količine energije, a pritom su i opasne za korišćenje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Električar Milan Bojičić upozorio je da kvarcne grejalice, uljani radijatori, keramičke grejalice za kupatilo, ali i sve druge vrste ovakvih grejnih tela troše ogromne količine energije, a pritom su i opasne za korišćenje.
Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei uputio je ličnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, koju mu je tokom sastanka u Kremlju predao sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Mohsen Rezai.
Čuveni novinar Milomir Marić je najnovijom epizodom svoje kultne emisije "Ćirilica" ogolio pozadinu "studentskog pokreta" u Srbiji, odnosno onoga što je našu zemlju zadesilo na dan izbora 25. oktobra 2026. godine, ali i nakon toga.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je kome je najviše stalo da ugasi Informer i na ulici ostavi 330 zaposlenih u našoj medijskoj kući, sa sve 150 dece.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i otkrila detalje strahovlade koju blokaderi sprovode nad novinarima, ukazavši i na sramotno ćutanje međunarodnih organizacija povodom te situacije.
Nekadašnji opozicionar Branislav Ristivojević razotkrio je pozadinu nove vlasti i javno postavio pitanja - ko je i kada glasao za to da Dinko Gruhonjić kadrira po Radio-televiziji Vojvodine (RTV), ali i da bivša ministarka Kori Udovički deli lekcije narodu na javnom servisu?!
Posle samo 17 dana potpunog rasula koje vlada u Srbiji pod palicom "Studentske liste", na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak koji na najbolji način pojašnjava koncepciju nove vlasti i takozvanih plenuma.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Rusija i Iran napravili su važan korak ka uspostavljanju direktne železničke veze između Rusije, Persijskog zaliva i Indije, nakon što su u Teheranu potpisani dokumenti za nastavak izgradnje pruge Rešt–Astara.
Američki stručnjak Stiven Star upozorio je da bi sukob Rusije i Zapada uskoro mogao da uđe u izuzetno opasnu fazu, u kojoj bi jedan ozbiljan incident mogao da izazove vojnu konfrontaciju daleko širih razmera od rata u Ukrajini.
Komandant finske Kopnene vojske, general-potpukovnik Pasi Velimeki, upozorio je da ruska vojna industrija ponovo popunjava skladišta savremenim tenkovima T-90, borbenim vozilima pešadije BMP-3 i samohodnim haubicama, zbog čega Helsinki priprema dodatne mere za zaštitu istočnog krila NATO-a.
General-major ukrajinskog SBU Sergej Duka, osumnjičen da je imao centralnu ulogu u aferi "Kartagina", kada je otkrivena mreža korupcije i podmićivanja visokih funkcionera od strane kriminalnih klanova, potvrdio je svoje kontakte sa predstavnicima kriminalne organizacije Himprom.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Kristina Mjuiz (56) privukla je ogromnu pažnju javnosti kada je odlučila da proces oporavka nakon zatezanja lica otvoreno podeli sa pratiocima na Instagramu.
Bivša rijaliti učesnica Jelena Batoš otkrila je kako je kroz velike operacije prolazila bez straha zbog vere u Boga i posebne datume koji je prate tokom čitavog života.
Modna kreatorka Melina Džinović svojevremeno je otkrila zbog čega ne želi da rodi treće dete, ističući da bi joj nova trudnoća poremetila životne navike i planove koje je godinama gradila.
Rođa Raičević je, prema tvrdnjama ljudi iz njegovog okruženja, konzumirao kokain, a pojavile su se i spekulacije da je koristio heroin, što je godinama podgrevalo misteriju njegove smrti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.