Novinar i vlasnik "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina" Slavko Ćuruvija, ubijen je na današnji dan, pre 24 godine, tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, u haustoru zgrade u kojoj je stanovao u centru Beograda
Tog dana bio je Uskrs po julijanskom kalendaru. Ubice su u Slavka Ćuruviju s leđa ispalile 17 metaka.
Posebno odeljenje Višeg suda u Beogradu (Specijalni sud) proglasilo je 2. decembra 2021. godine krivim četvoricu nekadašnjih pripadnika državne bezbenosti (DB) krivim za učešće u ubistvu novinara i vlasnika "Dnevnog Telegrafa" Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine. NN lice opet proglašeno za neposrednog izvršioca.
Predsednica sudskog veća Snežana Jovanović saopštila je tada na početku objave presude da su članovi tročlanog sudskog veća većinom glasova doneli odluku da se optuženi za ovo ubistvo "oglašavaju krivim".
Šetnja za Ćuruviju
Nekadašnje redakcije Dnevnog Telegrafa organizovala je šetnju u znak sećanja na Slavka Ćuruviju.
"Pozivamo vas da se danas priključite šetnji u znak sećanja na Slavka Ćuruviju. Šetnja počinje od restorana Kolarac u Knez Mihajlovoj ulici u 17:45h, do mesta ubistva Slavka Ćuruvije u Svetogorskoj 35", piše u pozivu.
Foto: printskrin/youtube
Slavko Ćuruvija
Zbog podstrekavanja na ubistvo, krivim su proglašeni tadašnji šef DB-a Radomir Marković i šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, dok su kao saizvršioci ubistva krivim proglašeni bivši operativac beogradskog centra Ratko Romić i pripadnik rezervnog sastava DB-a Miroslav Kurak koji je u bekstvu, pa mu je presuda izrečena u odsustvu.
Šta su pre sedam godina govorili svedoci o ubistvu Slavka Ćuruvije!
Miloš Simović, bivši pripadnik "zemunskog klana", izjavio je 27. avgusta 2016. u nastavku suđenja za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije da su on i brat Aleksandar, po nalogu pokojnog šefa Dušana Spasojevića i komandanta JSO Milorada Ulemeka Legije, 2002. godine trebalo da likvidiraju Ćuruvijine ubice, Ratka Romića i Miroslava Kuraka kao "nezgodne svedoke".
Za ubistvo Slavka Ćuruvije optuženi su nekadašnji visoki čelnici DB, Radomir Marković, Milan Radonjić, Ratko Romić, i pripadnik Službe Miki Kurak koji je u bekstvu. Novinara je, kako se tvrdi, 11. aprila 1999. godine upucao Kurak, a saučesnik mu je bio Romić koji je drškom pištolja udario njegovu prijateljicu Branku Prpu u glavu.
Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti".
Ovo je druga prvostepena presuda, a prvom, koja je ukinuta, bili su osuđeni na ukupno 100 godina zatvora. Marković nije privođen iz zatvora u Požarevcu "Zabela" po sopstvenoj želji da ne prisustvuje izricanju presude.
Ko je bio Slavko Ćuruvija?
Slavko Ćuruvija je rođen u Zagrebu, 9. avgusta 1949. godine. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Od 1986. godine, radio je u listu Borba. Počeo je kao komentator, a zatim je napredovao preko urednika unutrašnjopolitičke rubrike, do pozicije glavnog i odgovornog urednika.
Pisao je komentare i reportaže sa Kosova i Metohije, u periodu od 1986. do 1988. godine. Bio je jedan od retkih novinara kome je omogućeno da bude neposredno uz Slobodana Miloševića tokom njegove posete Kosovu Polju, 24. aprila 1987. godine.
Foto: Peđa Milosavljević
Slavko Ćuruvija
U Borbi je ostao do 1994. godine, kada je država preuzela kontrolu nad listom, posle čega je napustio novine. Sve vreme je bio aktivni dopisnik ili saradnik više medija: Komunist, NIN, Vjesnik, Večernji list, Nedelja, Pobjeda, TV Beograd, TV Politika, TV Sarajevo.
Godine 1994, zajedno sa Momčilom Đorgovićem, osnovao je list Nedeljni telegraf, a dve godine nakon toga njih dvojica su osnovali Dnevni telegraf.
Slavko Ćuruvija je ubijen dok je bio urednik i vlasnik magazina Evropljanin, koji je osnovao 1998. godine.
Navršavaju se danas tri decenije od akcije hrvatske vojske "Maslenica" i zločina koji su počinili pripadnici hrvatskih snaga na području Ravnih Kotara i Malog Alana
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Navršavaju se danas tri decenije od akcije hrvatske vojske "Maslenica" i zločina koji su počinili pripadnici hrvatskih snaga na području Ravnih Kotara i Malog Alana
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.