• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer.rs

23.05.2023

21:34

NA DANAŠNJI DAN ROĐEN JE POZNATI SRPSKI ARHITEKTA! Projektovao je jedan od simbola Kalemegdana - Izgradio je više od 100 zgrada, a neke su i danas glavna obeležja Beograda

printskrin

Vesti

NA DANAŠNJI DAN ROĐEN JE POZNATI SRPSKI ARHITEKTA! Projektovao je jedan od simbola Kalemegdana - Izgradio je više od 100 zgrada, a neke su i danas glavna obeležja Beograda

Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.

Branislav Kojić bio je poznat i svetski priznat arhitekta, profesor Beogradskog univerziteta, kao i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Rođen je 24. maja 1899. godine u Smederevu. Tokom 1916. godine bio je đak francuskog liceja u Poatjeu, a kasnije je prešao u Nicu u srpsku gimnaziju, gde je maturirao 1917. godine. Godine 1918, položivši prijemni ispit na uglednoj školi École centrale des Arts et Manufactures u Parizu, započeo je studije, koje je sa uspehom završio 1921. godine. 

Foto: printscreen

Branislav Kojić

Prvi posao dobio je u Ministarstvu građevina 1921. godine, odmah po diplomiranju. Četiri godine kasnije, postaje asistent na Arhitektonskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu, a 1928. sa suprugom Danicom osniva biro ovlašćenog arhitekte. Iste godine osniva Grupu arhitekata modernog pravca, koju zajedno sa njim čine još i: Milan Zloković, Jan Dubovi i Dušan Babić.

U dugoj karijeri izgradio je preko 100 zgrada, od koji su neke ostale obeležja Beograda i Srbije, a najpoznatija od njih je Paviljon Cvijeta Zuzorić na Kalemegdanu. Stvarao je pod uticajem art dekoa i moderne što ga je činilo prvim srpskim arhitekatom modernistom.

Foto: printskrin

Paviljon Cvijeta Zuzorić

Nagrade

1923.godine osvaja prvu nagradu za svoj najpoznatiji projekat - Paviljon Cvijeta Zuzorić u Beogradu
1923. godine osvaja prvu nagradu za Jugoslovenski paviljon na izložbi Exposition internationale des Arts décoratifs u Parizu
1935. godine osvaja prvu nagradu za studentski dom u Skoplju 

Godine 1950, je postao redovni profesor Arhitektonskog fakulteta univerziteta u Beogradu, na katedri Projektovanje privrednih i industrijskih zgrada. Pet godina kasnije je postao dopisni član, 1963. godine i redovan član SANU, a 1965. je otišao u penziju. Preminuo je 1987. godine i sahranjen u Aleji Velikana.


KRALJICA KOJA JE POSTALA FARMERKA, A OSTALA DAMA! Pomagala je zarobljenicima iz cele Jugoslavije - Ovo je najvoljenija srpska vladarka
Srbija

KRALJICA KOJA JE POSTALA FARMERKA, A OSTALA DAMA! Pomagala je zarobljenicima iz cele Jugoslavije - Ovo je najvoljenija srpska vladarka

Dok je Drugi svetski rat besneo, a svet se suočavao sa nezamislivim strahotama, u logore širom Evrope diskretno su stizali paketi. Pošiljalac je bila izvesna Marija K. Đorđević, a hrana i odeća pomogli su zarobljenicima iz cele Jugoslavije da preguraju teške dane. Malo ljudi je to znalo, ali bili su to pokloni od njihove kraljice - Marije Karađorđević.

22.05.2023

21:43

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set