Takmičenje koje je organizovala "Mala biblioteka" iz Londona ima za cilj da očuva i sačuva lepotu srpskog jezika, a svi zainteresovani mogu slati svoje predloge novih reči do 15. septembra.
Urednik stranice, Veljko Žižić kaže za Informer da je osim stvaranja novih reči, cilj takmičenja da se skrene pažnju javnosti na značaj reči koje govorimo, jer nam jezik omogućuje da se sporazumemo, stvaramo i radimo zajedno.
- Jezik je najvažniji autoput koji nas sve povezuje. Stvarnost se neprestano menja, a ljudsko znanje produbljuje. Ni jezik ne stoji u mestu. Neophodne su nam reči za nove pojmove i životne činjenice - ističe naš sagovornik koji živi u Engleskoj.
U takmičenju bez ograničenja mogu učestvovati svi koje zanima srpski jezik i njegovo očuvanje, bilo da ste iz Srbije ili bilo kog drugog dela sveta.
- Takmičenje je otvoreno za sve, za pesnike, pisce, novinare, naučnike, đake, studente, pezionere. Moguće je predložiti do pet reči. Reči trebaju da budu zvukom ili korenom povezane sa srpskim jezikom. Mogu biti zamena za anglicizme i tuđice. Reči koje nose nadahnuće iz drugih slovenskih jezika, a danas nisu u upotrebi kod nas, takođe su prihvatljive - napominje Žižić i dodaje da se pravila takmičenja nalaze na stranici Male biblioteke.
Foto: Mala biblioteka
Naravno, reči koje budu poslate mogu postati deo zvaničnog srpskog rečnika ukoliko se budu koristile.
- Recimo, ukoliko na takmičenju pobedi reč koja zgodno zamenjuje engleski "kopi-pejst" i to počne da se koristi, priređivači zvaničnih srpskih rečnika će tu reč zabeležiti za buduća izdanja rečnika. Iz Australije smo već dobili jedan zanimljiv predlog "skupi-krpi" - kaže za naš portal Žižić i napominje da je vest o takmičenju izuzetno lepo podržana od strane udruženja pisaca i novinara i u Srbiji i u svim predelima gde se govori srpski jezik.
Maternji jezik se dobije od majke
Prema njegovim rečima, potrebno je pažljivo tražiti i upotrebom čuvati srpske reči, a kod nas je u poslednje vreme srpske reči koristimo tek u krajnjoj nuždi.
- Cele rečenice se sastoje od stranih reči. Nedostaju nam pravila i merodavan srpsko-srpski rečnik, koji bi koristio i đak u školi. Živim trideset godina u Engleskoj, ali srpski jezik još uvek sa radošću učim, srećan da otkrijem novu reč i koristan izraz - naglašava organizator ovog takmičenja.
Pravila takmičenja
Takmičenje je otvoreno za sve.
Moguće je poslati do 5 reči.
Uz svaku reč poslati objašnjenje značenja, objasniti nadahnuće i cilj predložene reči.
Reč ne sme biti prethodno zabeležena niti u jednom srpskom rečniku.
Prihvataju se reči koje mogu imati zvučne sličnosti sa drugim slovenskim jezicima, a danas nisu u upotrebi u srpskom jeziku.
Prednost imaju zamene za nepotrebne tuđice (posebno anglicizme), s tim što: (a) Traže se predlozi za nepotrebne tuđice, a ne za srpske reči, i (b) Ne traže se zamene za široko prihvaćene (prilagođene) pozajmljenice poput reči džezva, bojler, radijator, jastuk, itd…
Nagrade:
Prva nagrada: €600
Druga nagrada: €400
Treća nagrada: €200
Poslati gore navedeno na rec@malabiblioteka.net, sa osnovnim ličnim podacima (Ime, prezime, adresa, e-pošta) do 15. septembra 2023. godine.
Objava nagrada do 15. oktobra 2023. godine.
Jezik je za sve naše ljude koji žive van granica Srbije važna van-politička tema koja može da ujedini mnoge.
- Cilj nam je stvaranje novih izraza lepog jezika za decu, bez reklame i prodaje jeftinih trikova - klikova. Mala biblioteka je nastala pri crkvenoj školi u Londonu. Tamo smo pravili pravu biblioteku za decu. Objavili smo kasnije brojne prvence, obogaćena e-izdanja na srpskom jeziku, koja su sadržala zvuk, pokret i igru. Recimo, trenutno radimo na obradi naše epske pesme i guslarskog izraza, koji su u zapećku. Stava smo da se jezik uči kroz igru i putem ljubavi. Кada se nešto voli lako se i nauči - rekao je za Informer Veljko Žižić i pozvao sve ljude da učestvuju u takmičenju.
Lepota srpskoj jezika nije samo u njegovim izrazima, već i u dijalektima. Međutim, lingvisti su se usaglasili da jedan grad se ističe po izgovoru koji je najpravilniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Niđe veze. Nalepka je mnogo realnije. Ne mora biti uopšte od dve reči. Skupi-krpi podrazumeva da nesto skupiš, ne mesto. A Copy komanda ne podrazumeva. Krpljenje, nema veze ni sa čime. Radi se o nalepljivanju, kopiranje (negde u kes memoriju ili klipboard (naći ćemo i njemu zamenu), pa onda nalepljivanje, lepljenje.
Mislim da se SANU i četnici živi jedu izunutra, zato šta nisu prvi krenuli u zaštiti srpskog jezika, e tek bi onda negirali sve druge južnoslovenske? SANU da sada krene očistit srpski jezik od preko 35% turcizma morali bi prepisati sve od Hrvata, baš kako je to uradio i Vuk 1818g posle 500g ropstva. Ako ga ne očiste i ne štite od novih tuđica nestaće, skroz će se izgubiti u tuđicama, ovako kako im se gubi i vizantijska ćirilica... Croativnet PORAZNO ZA HRVATSKU – jest uopće pitanje – Koji je jezik stariji: hrvatski ili srpski!?
Srbi se prvo bolesno rugali Hrvatima jer štite jezik, a sada bez i malo srama prepisuju od njih zaštitu jezika i pokrenuli svoju nagradu za biranje-izmišljanje-novokompovanje novih najboljih srpskih reči. Dokaz zašto je IQ kod Srba najniži u Evropi. Hrvati su bili 800g u katoličkoj Austrougarskoj, a imaju manje od 1% mađarizma, a Srbi imaju kako rekoše u SANU oko 35% turcizma. Zašto da Srbi štite vizantijsku ćirilicu i svoj u 500g poturčeni i pogrubljeni hrvatski jezik? Poturčeno "Hrvatsko cvijeće" koje se naziva Bošnjacima, bar ponosno veliča svoje turcizme... Na primeru Bunjevaca, svi Srbi imaju prilike jasno videti kako su sa lažima i pravoslavljem nastali od Hrvata.
Lepota srpskoj jezika nije samo u njegovim izrazima, već i u dijalektima. Međutim, lingvisti su se usaglasili da jedan grad se ističe po izgovoru koji je najpravilniji.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić brutalno je raskrinkala najnovije napade lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, poručivši da je jedino besramno to što o borbi protiv kriminala govori čovek koji je, dok je bio na vlasti, gledao isključivo sopstveni džep.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić oglasila se na mreži Iks povodom objave Borka Stefanovića u kojoj se on obraća Ursuli fon der Lajen, predsednici Evropske komisije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Na svirep način, 5. avgusta 2023. godine, ubijen je Dejan Paunović (33) iz sela Klokočevac, u opštini Majdnapek, čije ubistvo je organizovala i isplanirala njegova supruga Slađana sa ljubavnikom Srećkom Milenkovićem i maloletnim M. R. (17).
Na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, u parkiranom automobilu, pronađeno je telo muškarca, a kako ukazuju prve informacije, muškarac je preminuo prirodnom smrću.
Policija u Kraljevu uhapsila je M. M. (22) iz Kule, osumnjičenog da je na ulici u Vrnjačkoj Banji nakon kraće rasprave mladiću (17) iz tog mesta nožem naneo ubodnu ranu u predelu stomaka.
Na magistralnom putu između Užica i Požege, na deonici kroz Užice, nešto oko 11.30 časova, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj se jedan automobil prilikom sletanja sa kolovoza "zario" u kanal pored puta.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas komentarišući rasprave u Evropi o načinima dijaloga sa Rusijom, da evropski lideri, ukoliko žele kontakt sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, mogu da ga pozovu telefonom.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar