Takmičenje koje je organizovala "Mala biblioteka" iz Londona ima za cilj da očuva i sačuva lepotu srpskog jezika, a svi zainteresovani mogu slati svoje predloge novih reči do 15. septembra.
Urednik stranice, Veljko Žižić kaže za Informer da je osim stvaranja novih reči, cilj takmičenja da se skrene pažnju javnosti na značaj reči koje govorimo, jer nam jezik omogućuje da se sporazumemo, stvaramo i radimo zajedno.
- Jezik je najvažniji autoput koji nas sve povezuje. Stvarnost se neprestano menja, a ljudsko znanje produbljuje. Ni jezik ne stoji u mestu. Neophodne su nam reči za nove pojmove i životne činjenice - ističe naš sagovornik koji živi u Engleskoj.
U takmičenju bez ograničenja mogu učestvovati svi koje zanima srpski jezik i njegovo očuvanje, bilo da ste iz Srbije ili bilo kog drugog dela sveta.
- Takmičenje je otvoreno za sve, za pesnike, pisce, novinare, naučnike, đake, studente, pezionere. Moguće je predložiti do pet reči. Reči trebaju da budu zvukom ili korenom povezane sa srpskim jezikom. Mogu biti zamena za anglicizme i tuđice. Reči koje nose nadahnuće iz drugih slovenskih jezika, a danas nisu u upotrebi kod nas, takođe su prihvatljive - napominje Žižić i dodaje da se pravila takmičenja nalaze na stranici Male biblioteke.
Foto: Mala biblioteka
Naravno, reči koje budu poslate mogu postati deo zvaničnog srpskog rečnika ukoliko se budu koristile.
- Recimo, ukoliko na takmičenju pobedi reč koja zgodno zamenjuje engleski "kopi-pejst" i to počne da se koristi, priređivači zvaničnih srpskih rečnika će tu reč zabeležiti za buduća izdanja rečnika. Iz Australije smo već dobili jedan zanimljiv predlog "skupi-krpi" - kaže za naš portal Žižić i napominje da je vest o takmičenju izuzetno lepo podržana od strane udruženja pisaca i novinara i u Srbiji i u svim predelima gde se govori srpski jezik.
Maternji jezik se dobije od majke
Prema njegovim rečima, potrebno je pažljivo tražiti i upotrebom čuvati srpske reči, a kod nas je u poslednje vreme srpske reči koristimo tek u krajnjoj nuždi.
- Cele rečenice se sastoje od stranih reči. Nedostaju nam pravila i merodavan srpsko-srpski rečnik, koji bi koristio i đak u školi. Živim trideset godina u Engleskoj, ali srpski jezik još uvek sa radošću učim, srećan da otkrijem novu reč i koristan izraz - naglašava organizator ovog takmičenja.
Pravila takmičenja
Takmičenje je otvoreno za sve.
Moguće je poslati do 5 reči.
Uz svaku reč poslati objašnjenje značenja, objasniti nadahnuće i cilj predložene reči.
Reč ne sme biti prethodno zabeležena niti u jednom srpskom rečniku.
Prihvataju se reči koje mogu imati zvučne sličnosti sa drugim slovenskim jezicima, a danas nisu u upotrebi u srpskom jeziku.
Prednost imaju zamene za nepotrebne tuđice (posebno anglicizme), s tim što: (a) Traže se predlozi za nepotrebne tuđice, a ne za srpske reči, i (b) Ne traže se zamene za široko prihvaćene (prilagođene) pozajmljenice poput reči džezva, bojler, radijator, jastuk, itd…
Nagrade:
Prva nagrada: €600
Druga nagrada: €400
Treća nagrada: €200
Poslati gore navedeno na rec@malabiblioteka.net, sa osnovnim ličnim podacima (Ime, prezime, adresa, e-pošta) do 15. septembra 2023. godine.
Objava nagrada do 15. oktobra 2023. godine.
Jezik je za sve naše ljude koji žive van granica Srbije važna van-politička tema koja može da ujedini mnoge.
- Cilj nam je stvaranje novih izraza lepog jezika za decu, bez reklame i prodaje jeftinih trikova - klikova. Mala biblioteka je nastala pri crkvenoj školi u Londonu. Tamo smo pravili pravu biblioteku za decu. Objavili smo kasnije brojne prvence, obogaćena e-izdanja na srpskom jeziku, koja su sadržala zvuk, pokret i igru. Recimo, trenutno radimo na obradi naše epske pesme i guslarskog izraza, koji su u zapećku. Stava smo da se jezik uči kroz igru i putem ljubavi. Кada se nešto voli lako se i nauči - rekao je za Informer Veljko Žižić i pozvao sve ljude da učestvuju u takmičenju.
Lepota srpskoj jezika nije samo u njegovim izrazima, već i u dijalektima. Međutim, lingvisti su se usaglasili da jedan grad se ističe po izgovoru koji je najpravilniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Niđe veze. Nalepka je mnogo realnije. Ne mora biti uopšte od dve reči. Skupi-krpi podrazumeva da nesto skupiš, ne mesto. A Copy komanda ne podrazumeva. Krpljenje, nema veze ni sa čime. Radi se o nalepljivanju, kopiranje (negde u kes memoriju ili klipboard (naći ćemo i njemu zamenu), pa onda nalepljivanje, lepljenje.
Mislim da se SANU i četnici živi jedu izunutra, zato šta nisu prvi krenuli u zaštiti srpskog jezika, e tek bi onda negirali sve druge južnoslovenske? SANU da sada krene očistit srpski jezik od preko 35% turcizma morali bi prepisati sve od Hrvata, baš kako je to uradio i Vuk 1818g posle 500g ropstva. Ako ga ne očiste i ne štite od novih tuđica nestaće, skroz će se izgubiti u tuđicama, ovako kako im se gubi i vizantijska ćirilica... Croativnet PORAZNO ZA HRVATSKU – jest uopće pitanje – Koji je jezik stariji: hrvatski ili srpski!?
Srbi se prvo bolesno rugali Hrvatima jer štite jezik, a sada bez i malo srama prepisuju od njih zaštitu jezika i pokrenuli svoju nagradu za biranje-izmišljanje-novokompovanje novih najboljih srpskih reči. Dokaz zašto je IQ kod Srba najniži u Evropi. Hrvati su bili 800g u katoličkoj Austrougarskoj, a imaju manje od 1% mađarizma, a Srbi imaju kako rekoše u SANU oko 35% turcizma. Zašto da Srbi štite vizantijsku ćirilicu i svoj u 500g poturčeni i pogrubljeni hrvatski jezik? Poturčeno "Hrvatsko cvijeće" koje se naziva Bošnjacima, bar ponosno veliča svoje turcizme... Na primeru Bunjevaca, svi Srbi imaju prilike jasno videti kako su sa lažima i pravoslavljem nastali od Hrvata.
Lepota srpskoj jezika nije samo u njegovim izrazima, već i u dijalektima. Međutim, lingvisti su se usaglasili da jedan grad se ističe po izgovoru koji je najpravilniji.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Koalicija između Novog DSS Miloša Jovanovića i pokreta "Mi, Snaga naroda", o kojoj se na desnom polu političkoj spektra šuškalo danima unazad, raspala se i pre nego što je ozvaničena.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
NATO pokreće vežbu vazduhoplovnih snaga "Ramštajn zastava 2026" (Ramstein Flag 2026), koja će se, između ostalog, održati u zemljama koje se graniče sa Rusijom, prenosi agencija RIA Novosti.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar