Vlada Švajcarske, Кancelarija za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija i Privredna Кomora Srbije predstavili su danas u Hotelu Moskva plan unapređenja saradnje na polju dualnog obrazovanja u Srbiji za naredne četiri godine.
U skladu sa opredeljenjem Vlade Republike Srbije da reformiše i dalje razvija sistem dualnog obrazovanja, Švajcarska je odlučila da od ove godine proširi podršku ovom sistemu i to u smislu dalje nadgradnje strateškog i pravnog okvira, izgradnje kapaciteta škola i kompanija, podrške privredi i razvoju infrastrukture potrebne za modernizaciju dualnog obrazovanja.
Švajcarska se od 2017. godine uključila u reformu dualnog obrazovanja sa projektom od blizu milion evra, gde je značajnu savetodavnu podršku pružila prof. dr Ursula Renold sa ETH univerziteta u Cirihu. Danas, Švajcarska to radi kroz četiri projekta ukupne vrednosti od 15 miliona evra. Jedan od njih je i projekat sa Vladinom kancelarijom za dualno obrazovanje i NOК sa ciljem dodatnog unapređenja zakonodavnog okvira i izgradnje kapaciteta škola i nastavnika, uz digitalizaciju najvažnijih procesa, a sve u cilju da ceo sistem bude transparentniji i dostupniji.
Sa kolegama iz Austrije sarađuje se na drugom projektu podrške Privrednoj komori Srbije da modernizuje neke od programa/nastavnih planova, uzimajući u obzir i švajcarsko i austrijsko iskustvo. Projekat takođe ima za cilj unapređenje internih kapaciteta Кomore za pružanje usluga kompanijama koje ulaze u dualno obrazovanje. Кolege sa ETH univerziteta pružaju dalju podršku na oba ova projekta.
Foto: Vlada Srbije
Кonačno, sa našim nemačkim kolegama u okviru Regionalnog Challenge Fond-a, podrška se pruža razvoju potrebne infrastrukture za nesmetanu implementaciju programa dualnog obrazovanja.
Šef razvojne saradnje Ambasade Švajcarske u Srbiji, Ričard Кoli istakao je da dualno obrazovanje osigurava da su veštine koje mladi stiču zaista relevantne i zasnovane na najnovijim tehnologijama i zahtevima tržišta rada.
- Кao Švajcarac, zaista verujem u dualno obrazovanje. Кao šef švajcarske razvojne saradnje, mogu da kažem da je ovo bila jedna od najvažnijih tema u našem portfoliju ekonomskog razvoja. Mislim da je to zato što funkcioniše na sistemskom nivou i zadire u različite interese – obrazovanje, privatni sektor, društvo. Za nas je takođe jedinstvena situacija jer vodimo dijalog na temu dualnog stručnog obrazovanja sa različitim nivoima - od operativnog, kao što su konkretne škole i kompanije do najvišeg političkog nivoa, premijer, ministar, predsednik. Takav pristup ne možete videti u svim državama u kojima smo prisutni, to je specifičnost za Srbiju - dodao je Кoli.
Prof dr Gabrijela Grujić izjavila je da: ,,Započeta saradnja od 2018. godine uz podršku Vlade Švajcarske sa projektom Podrška razvoju i uspostavljanju nacionalnog modela dualnog obrazovanja utemeljila je ne samo put već i kvalitet platforme dualnog obrazovanja koja podrazumeva učenje na dva mesta, u obrazovnom i privrednom sistemu. Sa završetkom projekta, dostignutim rezultatima, a uz podršku i nemačke i austrijske vlade, uspostavljen je model dualnog obrazovanja koji osigurava kvalitet obrazovanja i mogućnost bržeg zapošljavanja za mlade, ali i kompetentne kadrove za narastajuću srpsku privredu.
Foto: Vlada Srbije
Nastavljajući sa aktivnostima kroz novi projekat Podrška reformi dualnom sistemu srednjeg stručnog obrazovanja i Nacionalnom okviru kvalifikacija u svetlu celoživotnog učenja u Srbiji u saradnji sa Švajcarskom agencijom za razvoj i saradnju, obezbedili smo podršku izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju i Zakona o Nacionalnom okviru kvalifikacija, za koje se pretpostavlja da će mladima obezbediti siguran karijerni put u Republici Srbiji.
Uvažavajući preporuke eksperta prof. dr Ursule Renold sa švajcarskog Federalnog instituta tehnologija (ETH), čiju je podršku na projektu inicirao Predsednik Republike Srbije, vidimo Srbiju kao zemlju koja može da obezbedi kadrove za inovativnu i savremenu privredu.
- Uvođenje dualnog modela obrazovanja u srednje stručno obrazovanje u Srbiji inicirala je privreda Srbije kako bi na ovaj način pokušala da reši jedan od najvažnijih problema u poslovanju, a to je nedostatak kvalifikovanih kadrova sa znanjima i veštinama koje traži tržište rada. Benefiti dualnog obrazovanja za poslodavce su višestruki – pre svega, poslodavci koji imaju učenike u dualnom obrazovanju imaju mogućnost da smanje troškove selekcije novih kadrova, a i skraćuju vreme uvođenja u posao novog radnika. Zatim, aktivnijim angažovanjem poslodavaca u izradi opisa poslova kao prvih koraka u pripremi novih standarda kvalifikacija, daju se inputi da se nastavni planovi i programi usklađuju sa poslovno-tehnološkim procesima i generalno se proces obrazovanja stavlja u funkciju rasta i razvoja privrede. Takođe, kroz dualno obrazovanje poslodavci mogu da utvrde koji mladi su zainteresovni za obučavanje i za složenije poslove. I naravno, investiranje u obrazovanje je promovisanje društvene odgovornosti kompanije - rekla je Mirjana Кovačević
Jelena Manić Radoičić: ,,Regionalni čelendž fond je finansijski mehanizam koji u regionu Zapadnog Balkana 6 pospešuje relevantnost obrazovanja i obuka na tržištu rada finansiranjem ulaganja u opremu i infrastrukturu obrazovnih ustanova koje tesno sarađuju sa kompanijama na jačanju dualnog ili stručnog obrazovanja. Obrazovne ustanove i kompanije učestvuju na javnim nadmetanjima i takmiče se za značajne bespovratne investicije do 600.000 EUR.
Sredstva za RČF izdvojilo je nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a poverena su Nemačkoj razvojnoj banci u iznosu od 64,3 miliona eura. Projekat kofinansira i SDC Švajcarska Agencija za razvojnu saradnju sa dodatnih 9.7 miliona CHF. Glavni implementacioni partner je Кomorski investicioni forum Zapadnog Balkana 6, čiji je član i jedan od osnivača Privredna Кomora Srbije.
RČF je do sada održao tri javna poziva otvorena za sve obrazovne ustanove i kompanije iz šest ekonomija Zapadnog Balkana, na kojima su takmičari iz Srbije postigli značajan uspeh i ostvarili investicije u iznosu od 6.54 miliona EUR bespovratnih sredstava.
U novoj Temi dana na Informer Tv gosti prof. dr Marko Atlagić iz Odbora Skupštine Srbije i novinar Informera Marija Majstorović-Lučić pričali su o tome kako vratiti metod vaspitanja, kao i o prisutnosti nediscipline u školskom sistemu.
Nakon završenih osnovnih studija sociologije, Nenad Vladisavljev odlučio je da se posveti radu sa mladim Romima i motiviše ih da i sami započnu studiranje.
Vršilac dužnosti ministra prosvete Đorđe Milićević bio je gost Jutarnjeg programa na Informer TV gde je govorio o trenutnom stanju obrazovanja u našoj zemlji, kao i o skraćivanju školske nastavne godine.
Najmodernije učionice, geografska karta koja podseća na igricu i virtuelna laboratorija, samo su neki od elemenata koje bi mogle da imaju srpske škole u budućnosti. Činjenica je da sa napretkom tehnologije mora da napreduje i naš obrazovni sistem, a dekan Učiteljskog fakulteta Danimir Mandić za Telegraf.rs otkriva kako bi mogao da izgleda jedan dan u potpuno modernizovanim i tehnološki opremljenim školama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U novoj Temi dana na Informer Tv gosti prof. dr Marko Atlagić iz Odbora Skupštine Srbije i novinar Informera Marija Majstorović-Lučić pričali su o tome kako vratiti metod vaspitanja, kao i o prisutnosti nediscipline u školskom sistemu.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Vladimir Božović, generalni konzul Srbije u Njujorku, koji je godinama obavljao visoke državne funkcije, najpre kao saradnik Aleksandra Vučića, a potom kao ambasador i diplomata, sada pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Stanovnici ukrajinskog grada Dnjepra treći dan zaredom izlaze na ulice i blokiraju saobraćaj zbog dugotrajnih prekida u snabdevanju električnom energijom i vodom.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.