Svim penzionerima u Srbiji, kojih ima oko 1,65 miliona, danas će biti uplaćeno po 20.000 dinara jednokratne pomoći države, najavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali.
- Isplata je već počela, država je za naše najstarije sugrađane izdvojila više od 33 milijarde dinara dodatne pomoći države koja je na liniji dosadašnje državne politike brige o zajednici i pojedincu u godinama krize, rekao je Siniša Mali.
On je pojasnio da će novac biti isplaćen preko PIO fonda te da je ovo peta jednokratna pomoć isključivo penzionerima u poslednje četiri godine koliko traje kriza u svetu započeta pandemijom koronavirusa 2020, a nastavljena ratom u Ukrajini, energetskom krizom te sukobima u Gazi, saopštilo je Ministarstvo finansija.
- Do sada smo penzionerima isplatili oko 650 evra pomoći u pet jednokratnih davanja i kroz jednokratne pomoći koje su stizale svim kategorijama građana. Paralelno sa tim smo u roku od dve godine prosečnu penziju podigli za 56,1 odsto. To je prava borba za očuvanje standarda građana, borba sa inflacijom i nedozvoljavanje da svetska kriza utiče na kvalitet života građana, rekao je Mali.
On je podsetio da je prvo u aprilu 2020. godine isplaćeno 4.000 dinara penzionerima, potom u decembru iste godine još 5.000 dinara, u septembru 2021. godine 50 evra, te u februaru 2022. 20.000 dinara. Uz ove pomoći samo najstarijoj populaciji, oni su primili, kao i svi građani koji su se tada prijavili, u maju 2020. godine po 100 evra, a potom 2021. godine 80 evra u tri tranše (30+30+20 evra).
- Od velike je važnosti da očuvamo srpski ekonomski rast koji beležimo, a ove godine on će iznositi 2,5 odsto u godini kada evropske zemlje idu u recesiju. Osim toga cilj je i očuvanje kupovne moći građana u godinama kada smo se borili i sa inflacijom koju je donela svetska nestabilnost, rekao je Mali.
On je naznačio da je, vodjena time, država 1. oktobra ove godine penzije povećala 5,5 odsto, a od 1. januara 2024. godine će biti uvećane za dodatnih 14,8 odsto, što je kumulativno povećanje od 21,1 odsto.
Prosečna penzija u 2022. godini je, kako je rekao, iznosila 267,6 evra, a, dodao je, očekuje se da u ovoj godini dostigne 326 evra, odnosno u januaru 2024. godine 390 evra.
- Prosečna penzija 2012. godine iznosila je tek 204 evra i ovaj skok je veliki uspeh, ali sa tim ne stajemo. Nećemo biti zadovoljni dok ne dostignemo obećanih 650 evra do kraja 2027. godine, rekao je Mali.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Uz redovno povećanje penzija, rekao je ministar, obezbedili smo i brojne popuste i beneficije pri za koji se do sada prijavilo oko 1.059.000 korisnika.
- Do 29. novembra se više od 750 firmi, kompanija, preduzetnika, javnih preduzeća i ustanova uključilo u projekat "Penzionerske kartice", a medju njima su i sve značajne kompanije koje imaju mrežu po celoj Srbiji, sa vrlo stimulativnim popustima. Znamo koliko to penzionerima znači, poručio je ministar finansija.
On je zaključio da je kao prvi korak koji je bio neophodan za ispunjavanje glavne uloge države, pomoći svojim gradjanima, bilo neophodno stabilizovati javne finansije, proći kroz tešku fiskalnu konsolidaciju, započeti šire sistemske reforme i otvoriti
Srbiju za investicije kako bi se konačno pokrenuo krug većeg broja otvorenih radnih mesta, a potom i rasta plata.
- To smo sve uspeli u deceniji iza nas, rezultati su značajni. Srbija je sada jaka i nastavljamo dalje sa svim neophodnim merama da taj rast očuvamo, zaključio je Mali.
Žene koje ispunjavaju uslov za penziju trebalo bi da najkasnije do kraja decembra podnesu zahtev PIO Fondu za penzionisanje. Ako to ne urade do kraja decembra starosna granica će se pomeriti za dva meseca.
Rеpublički fond za pеnzijsko i invalidsko osiguranjе odnеdavno jе omogućio građanima da brzo i lako dođu do podataka jеr sе еvidеncija obavlja еlеktronski.
Svim penzionerima u Srbiji, kojih ima oko 1,65 miliona, danas će biti uplaćeno po 20.000 dinara jednokratne pomoći države, najavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.