Poljoprivredno zemljište u Srbiji je sve skuplje. Najvišu cenu dostižu parcele uz auto-put, u blizini grada ili turističkog mesta. Dobro informisani zemljište kupuju, na primer, na trasi budućeg puta da bi ga potom skuplje preprodali. Najviše je kupaca za gotovinu.
U čačanskom kraju, u Sokolićima, zemlja po aru, u zavisnosti od klase, ide i do 200 evra, a cenu najviše određuje lokacija.
Sad kad se pojavi neki placić, nestane u danu. A sve ga više traže, a nema za prodaju. Teško se ljudi odlučuju da prodaju svoju dedovinu“, kaže Radivoje Domanović iz Sokolići kod Čačka.
Obradivih površina je sve manje, tražnja je velika, te zemljištu zbog toga i skače cena.
"Znamo da kada se ide ka Beogradu od Novog Sada, tamo je nekih 20 do 30 kilometara, sve uz asfalt pretvoreno u građevinsko zemljište i to su prvoklasne zemlje oko Inđije, Pazove i Beške“, kaže Mile Zarin, poljoprivrednik iz Jaše Tomića.
Slobodan Jovanov, član Gradskog veća za poljoprivredu iz Vršca, kaže da se kod njih zbog vetrenjača tržišne cene znatno razlikuju od poljoprivrednog zemljišta, odnosno zemljišta koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju.
Tu je, kako kaže, cena i od pet do šest puta veća od tržišne.
Tako, na primer, na jednom sajtu za prodaju nekretnina, za parcelu u Čortanovcima od oko 4,5 hektara, i to četvrte klase zemljišta, cena je oko 270.000 evra.
Strancima dozvoljeno da kupuju poljoprivredno zemljište
Od pre šest godina, Zakonom je dozvoljeno i strancima da kupuju poljoprivredno zemljište u Srbiji.
"Sama činjenica da je Vojvodina naseljena vojvođanskim Mađarima sa dvojnim državljanstvom, gde njihova matična zemlja Mađarska stimuliše i kupovinu poljoprivrednog zemljišta određenim subvencijama, povećalo je i potražnju za vojvođanskim ravnicama“, kaže Mirjana Janić iz agencije "Solis" iz Novog Sada.
Najpoželjnije su, kaže, parcele veće od 10 i 20 hektara, uobičajene bačke zemlje druge i treće klase, za koju prodavci očekuju da mogu da dobiju 13.000 do 15.000 evra.
Investitorima zanimljiva zemljišta nadomak stambenih naselja
Potražnja je i za jeftinim poljoprivrednim zemljištem koje, prenamenom, postaje građevinsko – investitorima su posebno zanimljiva zemljišta nadomak stambenih naselja.
"Oni koji su imali informaciju da će doći do preimenovanja zemljišta sa poljoprivrenog u građevinsko, oni su u prednosti jer su kupovali tu zemlju po nižim cenama“, kaže Danijela Nišavić sa sajta "Plodna zemlja".
Nekada je to koštalo nekoliko stotina evra za hektar, a sada se takve oranice prodaju i na desetine hiljada evra.
Stručnjaci podsećaju da poljoprivredno zemljište treba čuvati. Države širom Evrope i sveta tretiraju oranice kao nacionalni resurs, pa su neke od njih uvele stroga ograničenja i zabranu prodaje parcela strancima.
Zemljištem se u trećem kvartalu najviše trgovalo u Vojvodini, a cena hektara se kretala od 1.250 evra u Banatu, do 27.800 koliko je iskeširano za hektar u Sremu, pokazuje izveštaj Republičkog geodetskog zavoda.
Najskuplja oranica ove godine površine dva hektara, prodata je u Kaću za više od milion i po evra. Plaćena je 760.000 evra po hektaru, podaci su Republičkog geodetskog zavoda. Iako ovo nije usamljen slučaj, godinama njive u Kaću dostižu rekordne cene.
Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta u Srbiji prodat je ove godine na teritoriji Novog Sada, tačnije u opštini Kać po ceni od 76 evra za metar kvadratni za parcelu površine 19.743 kvadratna metra koju je platio neverovatnih 1,5 miliona evra ili 176 miliona dinara.
Hektar njive u Futogu dostigao je cenu od neverovatnih 210.000 evra, što je među najvišim cenama postignutim za hektar ikada u našoj zemlji, a najviše plaćena oranica, tokom ove godine, je parcelu u opštini Vršac, za koji je izdvojeno 1.850.496 evra за 185 hektara.
Zemljištem se u trećem kvartalu najviše trgovalo u Vojvodini, a cena hektara se kretala od 1.250 evra u Banatu, do 27.800 koliko je iskeširano za hektar u Sremu, pokazuje izveštaj Republičkog geodetskog zavoda.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je u Kolegijumu uživo na Informer TV-u poruku koju je uputila jedna Višnja, istaktavši da je reč o jednoj od najlepših poruka otpora od početka uličnog ludila u zemlji!
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uputilo je hitan zahtev za prikuljanje potrebnih obaveštenja Službi za suzbijanje korupcije u pravcu utvrđivanja eventualnog postojanja elemenata krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti, a imajući u vidu medijske tekstove u kojima je objavljeno da je avion “AIR Serbia" na letu zakazanom u 18:25 časova 3. novembra 2026. godine na relaciji Beograd-Moskva, vraćen u Rebubliku Srbiju.
Član Saveta REM Miloš Garić otkrio je da su protiv Informera stigle prijave zbog toga što su huligani upali u našu redakciju i hteli da linčuju Dragana J. Vučićevića i novinare Informera.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević čeka ispred prostorija Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) kako bi odbranio našu firmu u kafkijanskom procesu koji se protiv nas tamo vodi.
List "Danas" je 3.11.2026. godine, objavio tekst pod naslovom: "Šta je potpisao svaki kandidat Studentske liste: Tekst izjave". Prikazaću veći deo teksta koji sadrži kompletnu "Izjavu" koju su potpisali svi kandidati lažne Studentske liste, i svi budući poslanici te liste.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Novi Sad je potresla stravična tragedija u kojoj je život izgubila jednoipogodišnja devojčica M. Š. (1), koja je, prema sumnjama istražnih organa, preminula od posledica teških povreda zadobijenih nakon brutalnog prebijanja.
Dvojica petnaestogodišnjaka osumnjičena su da su u Podgorici, nakon što su putem aplikacije za dostavu hrane naručili hranu, napala dvojicu dostavljača iz Azerbejdžana i Turske i oduzela im narudžbe i novac.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev i ombudsman Jana Lantratova predstavljaće Rusiju 5. novembra na sastanku sa prvom damom SAD Melanijom Tramp, "ako se reše sva logistička pitanja", saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Hakeri su temperaturu u hladnjačama francuske službe za transfuziju krvi povećali na 110 stepeni Celzijusovih sa -30 stepeni C, a nije utvrđen nikakav negativan uticaj na zdravlje, saopštio je Francuski zavod za transfuziju krvi (EFS).
Deset nemačkih saveznih pokrajina, gotovo 20 saveznih agencija, veliki broj drugih organizacija i kompanija u sektorima kritične infrastrukture počeli su danas opsežnu vežbu upravljanja krizama tokom ekstremnih vrućina.
Paris Džekson zatražila je od suda da naloži privremenim upravnicima zaostavštine njenog pokojnog oca, legendarnog pevača Majkla Džeksona, da 600 miliona dolara prebace u porodični fond namenjen njoj i njenoj braći.
Na fotografiji do koje je došao Informer, legendarni glumac Danilo Bata Stojković uživa u kafani u Vrnjačkoj Banji u društvu supruge Olge i glumca Nikole Džamića.
Nemački pisac i ilustrator Janoš preminuo je u 95. godini. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući neodoljivim likovima iz svojih dečjih knjiga, među kojima su najpoznatiji Medved, Tigar i Tigrasta Patka.
Nakon uspešne premijere u Gradskom pozorištu Jazavac u Banjaluci, glumac Vladimir Nićiforović Nići donosi svoju nesvakidašnju pozorišnu priču pred beogradsku publiku.
Teleće šnicle u sosu spadaju u ona jela koja osvajaju već na prvi zalogaj. Meso je mekano, sočno i nežno, a zahvaljujući laganom krčkanju u bogatom sosu postaje toliko ukusno da se gotovo topi u ustima.
Iako većina putnika strahuje od gubitka prtljaga, stručnjaci upozoravaju da je veća opasnost zapravo neoprezno izlaganje ličnih podataka, što kradljivcima i prevarantima olakšava posao.
Danas je sednica Saveta REM na kojoj se protiv Informera vodi proces sa jednim ciljem - da se naša televizija ugasi, tim povodom oglasila se pevačica Jelena Karleuša i pružila podršku Informeru.
Komentari