Navršava se 25 godina od 9. juna 1999. kada je potpisan Vojno-tehnički sporazum na vojnom aerodromu kod Kumanova, čime je obustavljena agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Sporazum je potpisan kasno noću 9. na 10, posle petodnevnih teških pregovora.
Potpisnici su bili: Majk Džekson, britanski general, odmah potom komandant KFOR-a (do oktobra 1999) u ime NATO, Svetozar Marjanović general-pukovnik Vojske Jugoslavije i Obrad Stevanović general-potpukovnik policije Srbije, u ime SRJ.
Delegacija SRJ insistirala je da povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i policije mora biti sinhronizovano sa rasporedom međunarodnih bezbednosnih snaga na prostoru Kosova i Metohije, pod okriljem UN, kako bi se onemogućio bezbednosni vakum i obezbedilo stabilno okruženje i sigurnost svih građana na KiM.
Predstavnici SRJ zastupali su čvrsto stav da međunarodno bezbednosno prisustvo mora biti isključivo pod okriljem UN, kako je bilo predviđeno mandatom Narodne skupštine Srbije i izjavom savezne vlade.
Predlog mirovnog plana je predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Beograd doneo predsednik Finske Marti Ahtisari, u svojstvu zastupnika EU i generalnog sekretara UN.
Foto: printskrin/youtube
Slobodan Milošević
Potpisivanju je prethodila i serija pregovora Slobodana Miloševića sa Viktorom Černomirdinom (1938-2010) ruskim diplomatom, koji je bio lični izaslanik tadašnjeg predsednika Rusije Borisa Jeljcina. Mirovni plan je 3. juna 1999. odobrila Skupština Srbije, kao i tadašnja Savezna vlada.
Ključne odredbe postignutog sporazuma podrazumevale su: Prekid neprijateljstava između NATO formacija i snaga SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije i Policije Srbije, potom povlačenje snaga SRJ sa prostora Kosova i Metohije u roku od 11 dana. Sporazum je odredio i uspostavljenje zone bezbednosti uz administrativnu granicu sa Kosovom i Metohijom unutar centralne Srbije i Crne Gore, i to zona vazdušne bezbednosti, od 25 kilometara, i zona kopnene bezbednosti, pojas širine pet kilometara. KFOR se obavezao na razoružanje tzv. OVK.
Prema Sporazumu, međunarodne snage su "ovlašćene da preduzimaju sve neophodne mere s ciljem uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane".
Pošto je Havijer Solana, tadašnji generalni sekretar NATO-a, sutradan, 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, poslednji projektili tokom agresije NATO na Srbiju pali su na području sela Kololeč, nedaleko od Kosovske Kamenice, u 13.30, i na kasarnu u Uroševcu oko 19.35. Bio je to 79. dan NATO agresije na Srbiju, odnosno SRJ.
Savet bezbednosti UN usvojio je 10. juna 1999. Rezoluciju 1244, a na Kosovo i Metohiju je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da obezbede mir, bezbednost i povratak izbeglih.
Foto: EPA
KFOR vojnici na Kosovu i Metohiji
Dva dana potom, 12. juna 1999. počelo je povlačenje snaga Srbije i SRJ, a Kumanovskim sporazumom je definisan rok za njihovo povlačenje od 11 dana. Povlačenje je okončano četiri dana kasnije.
Vojsku SRJ i policiju Srbije zamenili su na Kosovu i Metohiji pripadnici KFOR. U prvo vreme sa njima se nalazio i neveliki ruski kontingent, koji je u sastavu SFOR-a prethodno bio stacioniran na prostoru BiH.
Sporazumom iz Kumanova predviđen je i povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što je potvrđeno i Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244. Međutim, povratak pripadnika osoblja SRJ i Srbije na KiM nikada nije realizovan. Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
Decembra 2008. godine, na Kosovo i Metohiju došli su pripadnici EULEKS, civilne misija EU, sastavljene od policajaca i sudija, čija uloga je, kao i u slučaju KFOR, određena kao statusno neutralna. Pripadnici Euleksa imali su mandat da sprovode aktivnosti vezane za vladavinu prava na Kosovu.
U sastavu KFOR-a, na vrhuncu, nalazilo se oko 50.000 pripadnika. Danas KFOR sačinjava oko 4.000 pripadnika iz 27 zemalja. U aktuelnim prilikama KFOR je jedini garant bezbednosti Srba na KiM.
Nišlijka Slađana Stanković je kao dobrovoljac otišla da brani svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju, od najezde šiptarskih terorističkih grupacija. Nažalost, na današnji dan 5. juna 1999. godine preminula je od posledica teškog ranjavanja.
Crni dan za vojsku i oficire tadašnje Jugoslavije koji su stajali na braniku otadžbine, na granici sa Albanijom, upisan je datum 1. jun 1999. godine, kada je pored sedam boraca poginuo i heroj potpukovnik Boško Lemić u okršaju sa NATO agresorima.
Nišlijka Slađana Stanković je kao dobrovoljac otišla da brani svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju, od najezde šiptarskih terorističkih grupacija. Nažalost, na današnji dan 5. juna 1999. godine preminula je od posledica teškog ranjavanja.
Ugledni novinar Ivan Radovanović oglasio se povodom novonastale političke situacije i užasne, po Srbiju, pobede blokaderske liste, ističući da je Aleksandar Vučić sada oslobođen velikog državnog tereta i da se vraća u borbu oštrije nego ikada do sada.
Blokaderski glumac Feđa Štukan, bosanski ekstremista i snajperista u Sarajevu iz zločinačke Armije BiH, otvoreno likuje nad dešavanjima u našoj zemlji i najavljuje povratak u Beograd.
Takozvani premijer lažne države Kosovo Aljbin Kurti brže-bolje se oglasio nakon objavljivanja izbornih rezultata u Srbiji, ne skrivajući oduševljenje i osmeh na licu zbog pobede blokadera i njihovih stranih plaćenika.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević oglasio se povodom izborne noći i uputio snažne reči podrške Aleksandru Vučiću, ističući da je njegovim potezom još jednom potvrđeno ko je istinski državnik i lider.
Godinama su nam medijski inkvizitori, lažni analitičari i regionalni srbomrsci servirali istu, prozirnu matricu skovanu u kuhinjama onih koji bi sopstvenu zemlju prodali za šaku stranog uticaja.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Alija Balijagić (66) iz Bijelog Polja je pre dve godine, u selu Sokolac kod Bijelog polja, surovo je ubio brata i sestru, Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno tragaju za nepoznatim napadačem koji je sinoć u Banji Koviljači vatrenim oružjem teško ranio muškarca (37).
Muškarac D. D. (34) pukom srećom izbegao je teže posledice kada ga je u subotu uveče u Kanalskoj ulici u Surčinu presreo i nožem izbo nepoznati napadač, koji se nakon krvavog pira dao u bekstvo.
Američki predsednik Donald Tramp žestoko je napao Norvešku zato što mu nije dodeljena Nobelova nagrada za mir, nazvavši je "us*anom zemljom" i poručivši da ne želi doseljenike iz te države u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ruske oružane snage pogodile su teretni brod koji je prevozio vojnu opremu namenjenu ukrajinskoj vojsci prema luci Odesa, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Američki predsednik Donald Tramp ponovo je izazvao pažnju javnosti neobičnim komentarima o fizičkom izgledu republikanskog senatora Džona Hasteda, čiju je zadnjicu, mišiće, stopala i prste detaljno opisivao pred okupljenim pristalicama.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Televizijska rediteljka Marijana Petrović izjavila je da bi želela da snimi film o muzičkom stihopiscu Marini Tucaković, da je u karijeri snimila 2.000 spotova i da posebnu energiju imaju ličnosti kao Zdravko Čolić i Živorad Nikolić.
Glumac Erik Bauza, poznat po tome što je pozajmljivao glas nekim od najpoznatijih animiranih junaka na svetu, preminuo je u 46. godini, saopštila je njegova porodica.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Slavski kolač je kruna svake slavske trpeze, ali priprema savršenog testa i urednih ukrasa često ume da bude izazov. Uz nekoliko proverenih trikova iskusnih domaćica, vaš kolač postaće pravo remek-delo.
Oktobar je važan period za božićni kaktus, jer se biljka tada priprema za formiranje cvetnih pupoljaka. Ako želite da vas tokom zime obraduje mnoštvom raskošnih cvetova, sada je pravi trenutak da joj obezbedite odgovarajuće uslove.
Vlasnici velikih pasa dobro znaju koje su prednosti suživota s njima, ali im je poznat i najveći nedostatak - kraći životni vek. Veterinari su otkrili da je veća telesna građa pasa često povezana s manjim brojem godina koje provedu sa svojim vlasnicima.
Proširene vene i kapilari na nogama odavno prevazilaze okvire estetskog problema. Pored toga što narušavaju izgled, mogu izazvati bol, hronični umor, ali i ozbiljnije komplikacije poput krvnih ugrušaka ili otvorenih rana. Savremeni minimalno invazivni tretmani danas uspešno rešavaju ovaj problem, uklanjajući vidljive vene i olakšavajući prateće simptome.
Poznati pevač Uroš Živković ponosno ističe da su mu porodica, tradicionalne vrednosti i roditeljska podrška ostali najveći oslonac i pokretačka snaga tokom čitavog života i uspešne karijere.
Pevačica Jelena Karleuša je bez dlake na jeziku odgovorila na najintrigantnija pitanja o svom privatnom životu, novom izabraniku, kao i potencijalnoj prinovi i venčanju.
Iz toplog porodičnog doma Lune Đogani i Marka Miljkovića stiže još jedan emotivan prizor u kojem njihova mlađa ćerka Lana raznežuje tatu nežnim zagrljajima i poljupcima.
Komentari