Akcija "Imaj me u vidu" koja se organizuje u susret Svetskog dana vida, a koju su pokrenula tri udruženja pacijenata Žuta mrlja", Bono Vido" i „Gledamo srcem" kao i lekari Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije ima za cilj podizanje svesti o značaju redovnih oftalmoloških pregleda, kao i ukazivanje na važnost rane dijagnostike i lečenja kako kod opšte javnosti, tako i kod donosioca odluka.
Udruženja pacijenata i lekari navode da oboljenja mrežnjače poput dijabetičke retinopatije (DR), dijabetičkog makularnog edema (DME) i senilne degeneracije makule (nAMD) predstavljaju ključne uzročnike gubitka vida širom sveta.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, gotovo 2,2 milijarde ljudi suočava se sa nekim oblikom oštećenja vida, od kojih bi milijardu moglo biti sprečeno ili lečeno. U Srbiji, procenjuje se da više od 138.500 ljudi živi sa ovim oboljenjima.
Prof. dr Dijana Risimić sa Klinike za očne bolesti Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije ističe značaj prevencije i pravovremenog lečenja oftalmoloških oboljenja, te naglašava važnost ovakvih inicijativa u unapređenju zdravlja građana.
- Inovativna terapija kod većine pacijenata dovodi do zaustavljanja progresije bolesti, ali i poboljšanja vida.Ova akcija udruženja pacijenata i stručnjaka oftalmologije predstavlja važan korak u promociji zdravlja očiju među našim sugrađanima. Redovni oftalmološki pregledi su ključni u očuvanju vida i ranom otkrivanju mogućih oboljenja. Kod retinalnih oboljenja koja mogu ozbiljno da oštete vid vrlo je važno da bolest bude otkrivena na vreme, a potom i da se tretira na adekvatan način što u značajnoj meri može da popravi ishode lečenja - kaže prof. dr Dijana Risimić.
Foto: N.M.
Ona dodaje da standard lečenja retinalnih oboljenja čine lekovi koji snižavaju nivo VEGF proteina, koji ima ključnu ulogu u nastanku bolesti i time smanjuju krvarenje u makuli, što dovodi do poboljšanja centralnog vida kod pacijenata.
- Neophodno je poboljšati dostupnost inovativnih terapija za lečenje retinalnih oboljenja jer one nude dodatni komfor pacijentima i poboljšavaju ishode lečenja uz smanjenje opterećenja za zdravstveni sistem, doprinoseći dugoročnoj održivosti zdravstvene zaštite - navodi dr Risimić.
Aleksandra Hadži-Manić, predsednica udruženja pacijenata "Žuta mrlja" navodi da gubitak vida ne samo da značajno utiče na kvalitet života i mentalno blagostanje, već nosi i značajne ekonomske posledice.
- Osobe sa degeneracijom makule imaju kvalitet života koji je uporediv ili čak lošiji od onih koji se suočavaju sa teškim oboljenjima kao što su kolorektalni karcinom ili multipla skleroza. Više od 60% informacija o svetu oko nas dobijamo upravo preko čula vida, što naglašava važnost očuvanja ove vitalne funkcije - kaže Aleksandra Hadži-Manić.
Žana Šibul, predsednica Udruženja oftalmoloških pacijenata ,,Bono vido" je istakla da rano dijagnostikovanje i lečenje najefikasnijim terapijama donosi veliku korist i za pacijenta i za celu zajednicu.
- Ako se bolest dijagnostikuje na vreme i leči na najoptimalniji način, funkcija vida ostaje očuvana, a pacijent ostaje funkcionalan član društva. Time se i smanjuju troškovi lečenja koji rastu sa progresijom bolesti, troškovi odsustva sa posla pacijenta i članova porodice koji o njemu brinu - istakla je predsednica Udruženja oftalmoloških pacijenata ,,Bono vido".
Foto: N.M.
Predsednik udruženja pacijenata „Gledamo srcem" Boban Veličković navodi da se očuvanjem vida ne samo doprinosi održavanju produktivnosti radno aktivne populacije, već i sprečava pogoršanje njihovog stanja i prelazak u invaliditet, što bi dalje opterećuje društvo u celini.
- Veoma je važno da društvo razume od kakvog je značaja za pacijente sa najtežim očnim oboljenjima dostupnost najefikasnijih terapija - kaže Veličković.
Foto: N.M.
Na konferenciji za novinare koja je održana uoči Svestkog dana vida koji se obeležava 10. oktobra, predstavnici medija i ostali gosti konferencije su mogli i praktično da se uvere kako je živeti bez vida.
Oni su probali i spremali jela sa povezom preko očiju, kako bi shvatili kakao slepe i slabovide osobe obavljaju svakodnevne aktivnosti.
O Udruženjima
Udruženje Žuta mrlja" je zdravstvena, neprofitna organizacija koja ima status udruženja građana.
Ovo udruženje ima misiju da unapredi zdravstvenu kulturu, promoviše usvajanje zdravih stilova života, podiže nivo svesti stanovništva o oboljenjima oka, a naročito žute mrlje.
Ciljna grupa, pored lica sa oboljenjima žute mrtje, je opšta populacija stanovništva zbog činjenice da svako ima pravo i potrebu da se zdravstveno edukuje i informiše o prevenciji, ranom otkrivanju oboljenja žute mrlje i sprečavanju oboljevanja od ove bolesti. Udruženje „Bono Vido" je nevladino i neprofitno udruženje, osnovano radi ostvarivanja ciljeva u oblasti podizanja sveobuhvatnog nivoa saznanja i svesti o bolestima oka, kao i pružanje organizovane podrške obolelim licima.
Jedan od ciljeva udruženja je edukacija članova i šire javnosti o aktivnostima za prevenciju vezano za rano otkrivanje bolesti oka. Omogućava svojim članovima i široj javnosti bliže upoznavanje sa bolestima, uzrocima njihovih nastajanja, načinima lečenja i terapijom, kao i pružanje organizovane podrške obolelim licima. Udruženje „Gledamo srcem" je nevladina organizacija koja se bavi inkluzijom slepih i slabovidih osoba i drugih socijalnih grupa uz sprovođenje različitih projekata iz oblasti edukacije, turizma, psihologije, rekreacije i umetnosti.
Informiše o prevenciji, ranom otkrivanju oboljenja žute mrtje i sprečavanju oboljevanja od ove bolesti
Razbacan otpad tamo gde mu mesto nije još uvek je česta slika širom Srbije, i to zahvaljujući pojedincima koji uprkos svim apelima još uvek nemaju razvijenu ekološku svest. Nasuprot onima koji bacaju i zagađuju, na svu sreću ima i onih kojima je čista životna sredina jedan od prioriteta.
Za mnoge građane Srbije, obećane zemlje su one na severu Evrope, međutim bivši fudbaler Đorđe Isailović je hladnu Skandinaviju i Norvešku menjao za rodnu i toplu Šumadiju, a fudbalski teren za seosko imanje. Posvetio se uzgoju svinja, a zbog svoje odluke nikad se nije pokajao.
Premijer Srbije Miloš Vučević prisustvovao je potpisivanju ugovora o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji pešačko-biciklističkog mosta preko Dunava i rekonstrukciji postojećeg tunela sa liftovima do gornjeg platoa Petrovaradinske tvrđave.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje!
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U Pančevu su pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije na motociklima presretačima zaustavili dvadesetdevetogodišnjeg vozača BMW motocikla koji nije koristio zaštitnu kacigu.
U Srbiji se tokom prethodnog dana dogodilo 118 saobraćajnih nezgoda u kojima je povređeno 57 osoba, dok je protekli vikend obeležio tragičan bilans - život je izgubilo devet učesnika u saobraćaju.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je imao "veoma dobar razgovor" sa novim britanskim premijerom Endijem Bernamom.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Jupiter, planeta sreće, ušao je u Lava nakon 12 godina, gde donosi odličan peirod za sve znakove Zodijaka. Ovaj tranzit podstiče ljude da preuzmu glavnu ulogu u svom životu, veruju u svoje sposobnosti i bez straha pokažu svoje talente.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević je nakon trijumfa pred našim kamerama progovorila o emocijama koje oseća, pa priznala da je u prethodnih godinu dana doživela najstrašniju izdaju i preokret u životu.
Pobednica "Elite 9" je Stanija Dobrojević, dok je drugo mesto zauzela Aneli Ahmić, a ukoliko niste gledali uživo prenos, pogledajte ovaj lajv i saznajte sve detalje večeri!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.