Jedan od simbola Pariza, i predratnog i poratnog, definitivno je bila najveća kreatorka dvadesetog veka, Koko Šanel
Dok su brojni osluškivali i čekali vesti sa fronta, sve bitke su umnogome bile već završene. Otvoreni francusko-nemački sukob 1940. godine trajao je samo nekoliko sedmica. Ubrzo, nacističke trupe su, praktično bez otpora, ušetale u tada najlepši grad Evrope – Pariz. Mnogi stanovnici grada svetlosti nisu znali šta ih je snašlo, ne shvatajući novo vreme koje su donele okupatorske trupe.
Iako francuska moderna istorija iz tog perioda najčešće ističe herojske primere francuskog pokreta otpora, taj period je zapamćen i po velikom broju Francuza koji su, više ili manje svojom voljom, oberučke prihvatili nemačku okupaciju, pokušavajući da život prilagode novom poretku.
I do danas je donekle tabu tema ostala saradnja istaknutih francuskih ličnosti sa nacističkim okupatorima, a u decenijama nakon završetka sukoba, čini se da je istina žrtvovana zarad nacionalnog jedinstva.
Od Gabrijele do Koko
Jedan od simbola Pariza, i predratnog i poratnog, definitivno je bila najveća kreatorka dvadesetog veka, Koko Šanel.
Predratni deo njenog života slabo je dokumentovan. Odrastanje bez roditelja i muke koje je morala da prođe – od sirotišta po provinciji do lascivne zabavne scene glavnog francuskog grada sa početka veka – sve je to postalo deo mitologije o kreatorki, koja je i sama priču više ili manje dramatizovala, zavisno od potrebe ili inspiracije.
O "madmazel Šanel" i njenom životu nakon Drugog rata znamo neuporedivo više, naročito od kada se, deceniju nakon kraja rata, iz Švajcarske vratila za Pariz. Brend Šanel ubrzo je postao globalan, te je bio na putu da postane, uz Kokakolu i Mekdonalds, najprepoznatljiviji globalni brend XX veka.
Ali sudbina i život Koko Šanel tokom okupacije njene domovine oduvek je bila obavijena velom misterije. Tek nakon njene smrti, 1971. godine, glasnije se počelo govoriti o njenoj ulozi u nacističkoj obaveštajnoj mašineriji, ali i načinima kojim je Koko pokušala da postane stopostotni vlasnik jedne od najvećih fabrika novca – modne linije Šanel i svih njenih proizvoda.
Rani radovi
Nakon što je, 1913. godine, otvorila svoj prvi butik u Parizu, Koko Šanel je postala jedno od istaknutijih imena bogate pariske modne scene. Iako su njene mušterije u početku bile isključivo dame iz najviših pariskih krugova, Koko je oduvek želela da njene kreacije postanu dosta masovnije, ali i da postanu svakodnevni stil, više nego "odeća za posebne prilike". Želela je da ženskoj modi unese karakteristiku koja joj je vekovima nedostajala – udobnost.
Verovatno bi ostala upamćena kao jedna od lokalnih, pariskih modnih legendi, jedna u nizu specifičnih genija svoje oblasti koja bi ostala karakteristika Pariza, da se 1922. godine nije pojavila na konjskim trakama na hipodromu iza Bulonjske šume. Tamo se desio sudbinski susret između Koko Šanel, revolucionarne kreatorke i uspešne poslovne žene, i Pjera Verthajmera, jevrejskog biznismena koji je već ostvario ozbiljne uspehe u trgovini.
Imperija je stvorena!
Koko i Pjer su našli zajednički jezik, te je 1924. godine stvoreno zajedničko preduzeće Šanel Parfemi. Prema tadašnjem dogovoru, porodica Verthajmer bila je dužna da obezbedi sve finansije za proizvodnju, distrubuciju i marketing, dok je Koko firmi ustupila svoje ime, ali i imidž koji je sa sobom nosila, kao i nepresušni izvor u vidu svojih kreacija.
Podela vlasničkog udela, u kojoj je porodici Verthajmer pripadalo 70 odsto, dok je Koko bila vlasnica samo jedne desetine preduzeća, bez ikakvih prava odlučivanja, dugo je bio razlog sukoba između suvlasnika. To nije sprečilo njihov najpopularniji proizvod, parfem "Šanel no.5", da postane jedan od prvih istinskih, globalnih, modnih blokbastera.
Foto: pexels.com
Šanel 5
Iako je prve pokušaje da preuzme kontrolu, ili barem veći udeo u njoj, Koko sprovela još 1934. godine, tek će nacistička okupacija kreatorki pružiti priliku da iz posla izbaci jevrejsku trgovačku porodicu.
Kao i skoro sve francuske žene koje su okupaciju provele u naručju nemačkih oficira, i Koko je bila predmet brojnih ogovaranja, izmišljanja, preuveličavanja, do te mere da je danas nemoguće odvojiti mit od stvarnosti. Stoga, ostaje nam da se bavimo samo dokumentovanim činjenicama.
Koko je najveći deo rata provela živeći na poslednjem spratu superekskluzivnog hotela Ric u Parizu, koji je u to vreme bio mesto okupljanja najviših predstavnika nemačke armije, ali i nemačke politike. U njemu su pariske noći provodili i Gebels i Himler, ali i brojni visoki oficiri koji su svaku prekomandu u Pariz smatrali nagradom, naročito otkada je kao opcija počeo da figurira i ledeni Istočni front.
U to vreme, Koko je bila u ljubavnoj vezi sa baronom Fon Dinklageom, nemačkim obaveštajnim oficirom. Bila je to veza koja je kreatorki, pored fizičke zaštite, omogućila i neometan pristup najvišim krugovima nemačke uprave u Francuskoj, te i dobru poziciju da konačno preuzme kontrolu nad firmom koja je nosila njeno ime.
Ubrzo po otpočinjanju nemačke okupacije, na snagu su stupili nacistički rasni zakoni, po kojima su svi poslovi koji su bili u vlasništvu Jevreja, praktično, izgubili vlasnika. Tu okolnost Koko je htela da iskoristi i pokuša da preume brend "Šanel".
Tek je u 21. veku otkriven zvaničan dopis, koji je Koko Šanel poslala vladinim predstavnicima zaduženim za oduzimanje finansijskih i poslovnih sredstava od Jevreja. U tom momentu, zvanični vlasnici "Šanela", porodica Verthajmer, napustila je Francusku i pobegla u Njujork, gde su pokušali da nastave sa proizvodnjom najpopularnijeg proizvoda kompanije, parfema "Šanel no.5".
Stoga je Koko tvrdila da se posao, iako i dalje u rukama Verthajmera, "zakonski gledano, smatra napuštenim od strane dotadašnjih vlasnika, Jevreja".
"Stoga ja imam neosporavano pravo na kompaniju koja nosi moje ime, naročito stoga jer je profit koji sam tokom godina od kompanije dobijala u velikom neskladu sa važnošću kreacija koje sam za kompaniju napravila od njenog osnivanja. Vi imate mogućnost da ispravite nepravdu koja se prema meni sprovodi već sedamnaest godina", napisala je Koko u dopisu vladinim predstavnicima višijevske Francuske, u formi molbe za pravdu.
Igre u velikoj ligi
Odgovor vlasti Koko Šanel je neprijatno iznenadio. Naime, Verthajmeri su, pre nego što su napustili Francusku, sva vlasnička prava preveli na Feliksa Amija, biznismena koji nije imao prepreka da bude vlasnik kompanije ni pod nacističkom upravom, te kompanija nije potpadala pod nadležnost organa koji su se bavili oduzimanjem jevrejske imovine.
Ipak, tokom velikog dela okupacije, Koko je bila de facto jedini vlasnik kompanije u Francuskoj, dok je kompanija istog imena, pod kontrolom Verthajmera, preko okeana, nastavila sa proizvodnjom i prodajom čuvenog parfema "Šanel no.5", ali i drugih proizvoda.
Pored njenog poslovnog života, ili baš zbog njega, Koko Šanel je, po danas dostupnim dokumentima, imala i vrlo kontroverznu ulogu na uzbudljivoj špijunsko-obaveštajnoj evropskoj sceni tokom Svetskog rata.
Iako je većina dokumenata prikazuje kao dobrovoljnog saradnika nemačkih obaveštajaca, njene dobre veze sa visokim britanskim krugovima, te njena sposobnost da prenosi informacije između zaraćenih strana, doneli su joj zaštitu nakon rata, koju je, prema nekim tvrdnjama, garantovao i sam Čerčil.
Po proterivanju nemačkih trupa iz Francuske i završetku okupacije, Koko Šanel, suočena sa brojnim optužbama sa kolaboraciju, odlazi u Švajcarsku. Verthajmeri, koji su se vratili u Pariz, dobili su natrag vlasnička prava na kompaniju "Šanel parfemi" od Feliksa Amija, a pred njima je bila pravna borba za delove kompanije koje je, tokom okupacije, na sebe prenela Šanel.
Pravna bitka koja se pripremala neposredno nakon prestanka vojnog sukoba, privukla je pažnju celog poslovnog sveta. Ali, ishod te bitke malo ko je mogao da predvidi.
Shvatajući da bi otvorena borba protiv kreatorke, sa iznošenjem "prljavog veša", te isticanjem njene kolaborantske uloge, umnogome oštetila brend čiji je vlasnik bio, Pjer Verthajmer je interese kompanije stavio na prvo mesto. Tako je došlo do jednog od najmudrijih poslovnih poteza 20. veka.
Suđenje između poslovnih partnera završeno je 17. maja 1947. godine dogovorom koji će Verthajmere učiniti jednom od najbogatijih porodica Evrope i do danas, dok će Koko Šanel, siroče iz francuske provincije, postati jedna od najbogatijih žena sveta, usput skidajući stigmu nacističkog saradnika.
Konačni ugovor
Dogovoreno je da se prepravi ugovor iz 1924. godine, a uz to je kreatorki isplaćen i procenat (koji je predstavljao milionsku sumu) od prodaje čuvenog "No.5" parfema tokom ratnih godina. Koko Šanel je, uz to, dobila i prava na 2 odsto od ukupne svetske prodaje "Šanela no.5", za šta se procenjivalo da će joj donositi oko 25 miliona dolara godišnje.
Karakteristična je i stavka uneta u ugovor na zahtev Koko Šanel, po kojoj će porodica Verthajmer snositi sve troškove kreatorkinog života, od sasvim beznačajnih do luksuznih, dok god je ona živa. Ovaj nesvakidašnji član ugovora bio je osnov za novo partnerstvo između velike trgovačke porodice i talentovane kreatorke.
Nakon što je poslovna imperija ponovo uspostavljena, Koko je imala samo jednu želju – da se vrati u Pariz. Iako je javno mnjenje godinama pripremano za njen povratak, trebalo je devet godina dok se Koko nije i zaista odlučila da napusti svoj švajcarski dom i vrati se u Pariz.
Godine 1954, nakon što su pomalo i zaboravljene istrage o kolaboracionistima, čiji je i sama bila predmet, Koko Šanel se, potpomognuta Verthajmerovim vezama i novcem, spektakularno vratila u prestonicu mode. Počela je nova etapa u razvoju kompanije "Šanel", u modi generalno, ali i u životu najčuvenije kreatorke.
Najnovije tajne vezane za 7.000 stranica tajnih vladinih dokumenata, u kojima je objašnjeno kako je američka administracija pogurala rat u Vijetnamu, sve vreme sluteći da ta vojna akcija neće biti uspešna, konačno su objavljene
Najnovije tajne vezane za 7.000 stranica tajnih vladinih dokumenata, u kojima je objašnjeno kako je američka administracija pogurala rat u Vijetnamu, sve vreme sluteći da ta vojna akcija neće biti uspešna, konačno su objavljene
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Radio-televiziji Srbije dojavljeno je da su u objektima RTS-a postavljene bombe. Radnici su napustili zgrade i početak emitovanja Dnevnika 2 bio je odložen.
Funkcioner SNS i poznati advokat Vladimir Đukanović oglasio se objavom, poslavši jasnu poruku svima koji pokušavaju da uruše srpske nacionalne interese, tradiciju i državu!
Kandidatkinja za poslanicu i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju Danijela Nikolić najoštrije je osudila akciju Kosovske policije u srpskim selima Crkolez i Osojane, u opštini Istok, tokom koje su privedeni Žikica Belošević, Grujica Belošević i Obrad Tijanić. U međuvremenu, Tijanić je pušten na slobodu.
Tek je prošlo četiri dana od izbora, a Srbija pod naletom iživljavanja, nasilja i samovolje elite sa takozvane "Studentske liste" već srlja u potpuni ekonomski i društveni ambis!
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
Uzgoj rotkvica zimi u plasteniku može biti veoma isplativ biznis jer se zarada kreće i do 90.000 dinara po proizvodnom ciklus, a za 300 kvadrata se ulaže oko 30.000 dinara.
U Srbiji je od početka godine putem sistema eBolovanje, koji je uspostavilo Ministarstvo zdravlja, otvoreno gotovo 1.096.000 bolovanja za 633.300 zaposlenih, a sistem je do sada pocelo da koristi oko 6.000 lekara.
Saobraćajna policija u Beogradu sankcionisala je vozača koji je, pored nasilničke vožnje, učinio i više drugih prekršaja, među kojima su i nekorišćenje sigurnosnog pojasa i korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje.
Na Ibarskoj magistrali, u blizini "Knez Petrol“ pumpe, oko 18.20 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je putničko vozilo udarilo u ogradu.
Teška nesreća dogodila se danas u poslepodnevnim časovima u mestu Gorice kod Brčkog kada je pao vojni helikopter, a prema prvim informacijama, radi se o helikopteru EUFOR-a.
Predsednik Francuske Emanuel Makron optužio je političare krajnje desnice, uključujući članove Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, da doprinose stvaranju "atmosfere rasizma" u zemlji, nekoliko dana nakon ubistva iz rasnih motiva u predgrađu Pariza.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
U prethodnim delovima GTA serijala pravila su bila kristalno jasna - završite jednu misiju, pa otključate sledeću lokaciju. Međutim, sudeći po novim informacijama, Rockstar bi u predstojećem nastavku mogao potpuno da preinači način napredovanja.
Da li ste ikada primetili voćku čije je stablo umotano u neku vrstu "zavoja"? Iako na prvi pogled deluje kao da je drvo bolesno ili teško oštećeno, reč je o mudroj baštovanskoj metodi koja mladim sadnicama pomaže da bezbedno prebrode zimu.
Pripremanje obroka unapred za nekoliko dana (poput kuvanih jela, pečenja, složenaca ili testenina) vrhunski je trik za uštedu vremena i novca tokom naporne radne nedelje. Ipak, ova korisna navika krije i tamnu stranu - rizik od trovanja hranom ako zanemarimo higijenu i temperaturna pravila.
Komentari